Hrvatska poljoprivredna komora provodi projekt „Cap for Us“, u sklopu kojeg je u utorak, 8. lipnja 2021. održana četvrta on line radionica, na kojoj su predstavnici iz Austrije prenijeli hrvatskim poljoprivrednicima, predstavnicima resornih institucija, saborskim zastupnicima, te drugim dionicima iz sektora poljoprivrede, svoja iskustva iz ekološke poljoprivrede. Oko 50-tak sudionika imalo je priliku saznati kroz primjere dobre prakse kako je Austrija postala najveći ekološki proizvođača u Europskoj uniji. Primjeri dobre prakse prikazani su kroz poljoprivredu savezna država – Gradišće (Burgenland) u kojoj eko poljoprivreda neprestano raste, a trenutno je čak 31 posto pod ovom proizvodnjom od ukupne poljoprivredne površine, s prosječnom veličinom eko gospodarstva od 55 hektara.
Projektom „CAP for US“ kroz 4 radionice prikazani su različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika; poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga. Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.
„ Iskustva austrijskih proizvođača, posebice Hrvata poljoprivrednika iz savezne države Gradišće pokazalo je kako bi Austrija trebala biti uzor hrvatskim poljoprivrednicima, jer su kroz sustavnu poljoprivrednu politiku lideri u ekološkoj poljoprivredi. Već danas ispunjavaju visoke ciljeve nove Zajedničke poljoprivredne politike i Zelenog plana koji stremi ka tome da u novom programskom razdoblju čak 25 posto površina u svim državama EU bude pod ekološkim uzgojem. Iz radionice s kolegama iz Austrije vidljivo je kako je pri ostvarivanju svih ciljeva u poljoprivredi važno uskladiti poljoprivrednu politiku, tako da se ekološka poljoprivreda potiče sustavno, ali je od izuzetne važnosti uloga Poljoprivredne komore i Savjetodavne službe, koja je u Austriji bila ključna u postizanju ovih ciljeva, izjavio je na on line radionici predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Kao svojevrstan zaključak posljednje u niz naših radionica je to da je jedan od najvažnijih faktora koji je potreban i Hrvatskoj, bolja organizacija savjetovanja poljoprivrednika. Vidjeli smo kroz organizaciju saveznih i pokrajinskih Poljoprivrednih komora u Austriji, te rad njihove Savjetodavne službe, koja je dio Komore, da savjetodavne službe trebaju biti dio Komore te da je potrebno daleko više edukacija s primjerima dobre poljoprivredne prakse, naglasio je Jakopović.
Predsjednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovich, objasnio je rast i razvoj ekološke poljoprivrede u Austriji, posebice u Gradišću.
„Rast i razvoj započeli su još prije 40 godina uvođenjem subvencija za ekološku poljoprivredu, a koja je za ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 eura po hektaru, povrtlarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 eura po hektaru. Što se tiče pčelarstva, korisnik dobije 25 eura po košnici -maksimalan broj košnica za koje se može dobiti potpora je 1.000 po jednom gospodarstvu. Vodimo se motom ZPP-a, a to je ako poljoprivrednik radi na zaštiti okoliša, dobit će veće potpore. Isto tako ako svoju proizvodnju želi preusmjeriti na ekološku, dobit će poticaje”, istaknuo je Nikolaus Berlakovich te objasnio kako se se potpore financiraju 60 posto iz državnog proračuna, dok 40 posto pokriva sama pokrajina.
Najveći dio eko poljoprivredne proizvodnje u zemlji odvija se u unutrašnjosti gdje prevladavaju ravnice, a u Gradišću je najzastupljenije vinogradarstvo s 25 posto od ukupnih ekoloških površina, zatim ratarstvo s deset, dok je voćarstvo prisutno s osam do devet posto. Od povrtlarskih kultura najviše se uzgajaju rajčice, paprike, krastavci i salate. Iako je stočarstvo u sjeni, naša savezna država proizvodi najviše mlijeka u zemlji, a u proizvodnji pilića smo samodostatni. Ipak, primjetno je smanjenje broja farmi koje sve više zamjenjuju vinogradi, kazao je Berlakovich.
Direktor Poljoprivredne komore Gradišća Otto Prieler, podsjetio je kako je Austrija podijeljena u devet saveznih država koje donose vlastite zakone u poljoprivredi. One su, pojasnio je, nadležne za savjetovanja i informiranje poljoprivrednika pa tako postoji posebno savjetodavno tijelo koje se isključivo bavi ekološkom poljoprivredom što se pokazalo jako bitno u samim počecima razvoja ove proizvodnje.
„Poljoprivredna komora se sastoji od različitih odbora poput kontrolnog, glavnog i onog za ruralni razvoj, a ima i 93 suradnika. Glavne zadaće su joj zastupanje interesa farmera, provođenje subvencija, savjetovanje te informiranje i edukacija, a njezin član može postati poljoprivrednik koji ima više od 57 hektara zemlje. Komora se brine i za udruge čiji je voditelj u većini slučaja član komore, a koja plaća njihove administrativne troškove. U Austriji su zadruge veliki igrači s kojima jako dobro surađujemo, a one su u potpunosti samostalne“, rekao je Prieler. Objasnio je kako gradišćanska Poljoprivredna komora ima godišnji proračun od čak 9,2 milijuna eura, pri čemu 67 posto sami osiguravaju kroz obveznu članarinu, 14 posto novca dobivaju od federalne Vlade, a 19 posto od savezne pokrajine.
Predstavnici Austrije osvrnuli su se i na tržište ekoloških proizvoda te iskazali zabrinutost jer trenutno zemlja više proizvodi eko proizvoda, nego što je potražnja na tržištu. Iako puno izvoze u brojne EU zemlje, strahuju da će se zbog novog ZPP doći do prevelike proizvodnje eko proizvoda, a ako to ne bude pratilo i povećanje svijesti potrošača, moglo bi doći do problema na tržištu. Gradišćanska pokrajinska Vlada radi na tome da se potražnja poveća pa je tako u vrtiće, škole i bolnice uvela ekološke, domaće proizvode, no u dosta institucija još uvijek se mogu naći proizvodi iz cijelog svijeta, a ne lokalni. Austrijski predstavnici na radionici su naglasili kako se jako puno novca izdvaja za promociji domaćih, lokalnih proizvoda, a na tome rade i specijalizirane marketinške organizacije, dok se djecu od malih nogu uči što je kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod tako što obilaze gospodarstva koja se bave eko poljoprivredom.
PRIMJERI IZ POLJOPRIVREDNE PRAKSE
Na koji način austrijski poljoprivrednici uspješno grade svoju eko proizvodnju na radionici je prikazano kroz tri video priloga. U vinogradarskom sektoru predstavila se obitelj Jakšić, zatim ekološki pčelar Hermann Tanczer te ratar Alfred Vukovich koji koristi moderne strojeve koji podupiru preciznu poljoprivredu.
Alfred Vukovich, ekološko i konvencionalno ratarstvo
Poljoprivrednik treće generacije, čiji je pokojni otac počeo s malom proizvodnjom i kasnije proširio uzgoj. Sad ima tri zaposlenika i koristi moderne strojeve koji podupiru preciznu poljoprivredu, a tako skraćuje vrijeme rada, štedi gorivo i štiti okoliš. Svoj urod prodaje u trgovini Lagerhaus, tu postiže dobre cijene. Šećernu repu iz ekološke proizvodnje prodaje šećerani Agrana.
„Razlika u cijenama između ekoloških i konvencionalnih proizvoda jako je velika. Prije tri godine počeo sam se baviti ekološkom poljoprivredom. Nitko od nas poljoprivrednika ne zna točno što nosi budućnost, a jedino što se zna je da naša vlada namjerava povećati ekološku proizvodnju u Gradišću. Još ne znamo hoće li to biti dobro ili ne. Moje mišljenje je da će na svijetu biti sve više ljudi, a kada bi uzgoj bio isključivo ekološki, ne bismo mogli prehraniti sve ljude. Zato smatram da će ekološka proizvodnja biti samo jedna tržišna niša“, kazao je Alfred Vukovich.
Ističe kako je Zajednička poljoprivredna politika za sve poljoprivrednike u Europi jako važna jer bez nje poljoprivrednici ne bi mogli preživjeti. Ekološka poljoprivreda sada je velik trend u Europi, a hoće li to i u budućnosti tako ostati, za mene je veliko pitanje. Politika će u narednim godinama morati odvagnuti što je važnije. Za Austriju želim da naši političari i dalje cijene poljoprivrednike i nastave nam pružati snažnu podršku, kaže ovaj poljoprivrednik.
Hermann Tanczer, ekološki pčelar
Pčelarstvo mu je više hobi, a ne glavna djelatnost. Pčelarstvom se bavi već 30 godina, ima 30 košnica.
„Sada sam umirovljenik, a prije mirovine bio sam električar. Već sam 12 godina ekološki pčelar. Važan mi je netaknut i zdrav okoliš. Nastojim proizvoditi organski med najbolje kvalitete. Imam i mali vrt i nešto voćki, ali nemam polja. Imam moderne uređaje za uzgoj i za proizvodnju meda i sve radim bez kemije. Najveći dio svog organskog meda prodajem izravno potrošačima u regiji, a preostali med uz pomoć drugih kolega eko pčelara, istaknuo je Hermann Tanczer.
On ističe kako mu je važan ekološki način proizvodnje, kao i suradnja te zajedničko djelovanje s ekološkim poljoprivrednicima iz okruženja. Organizira tečajeve o uzgoju pčela i poučava ekološke pčelare početnike. Ističe kako nije velik pčelar, ali ipak profitira od pomoći za istraživanje zdravlja pčela i za dobru kvalitetu meda.
Ekološki pčelari dobivaju premije za svaku košnicu, a dio dobivaju i na temelju programa ÖPUL – za zaštitu okoliša. Europska unija dobro podupire pčelare u Austriji. Imamo potporu za početnike, podupiru se i tehnički uređaji i izgradnja povezana sa pčelarstvom. No potpora ovisi o veličini proizvodnje. Bilo bi važno da Europska unija nastavi podupirati ekološke pčelare, tako bi mogli proizvoditi više regionalnog organskoga meda, kaže ovaj pčelar.
Dorothea Jakšić, vinogradi Remuševi dvori
Sa mužem Franzom vodi gospodarstvo već 20 godina. Vinogradarstvo imaju na oko 18 hektara, te 50 hektara polja. Uz to nude i odmor na seljačkom gospodarstvu, vrlo uspješno već oko 15 godina.
„Vinogradarstvom se bavimo na konvencionalni način, ali to ne znači da nam zaštita okoliša ništa ne znači i da je ne podupiremo. Smatramo da je to dobar put i za nas i za okoliš. Kada prskamo, ne koristimo ni bakar ni glifosat. Imamo 18 hektara, na polovici proizvodimo bijelo, a na drugoj polovici crno vino. Imamo velik asortiman u koji smo pretočili svoju ljubav prema vinogradarstvu“, istaknula je Dorothea Jakšić.
Objasnila je da su toliko narasli da u prvom redu ljudi dolaze k njima i kupuju te kušaju vina u modernom podrumu. Dio vina prodaju kroz gastro ponudu -restorane i vinoteke. Ova poljoprivrednica ističe kako im je cilj da u vinogradarstvu krenu putem ekološke proizvodnje. Imaju još mnogo ideja koje u budućnosti misle ostvariti sa sinom koji planira nastaviti voditi naše gospodarstvo.
Kao seljaci vidimo da se naša Gradišćanska komora i naše ministarstvo jako zalažu za nas u EU-a. Što se tiče novog ZPP-a, on stavlja naglasak na zaštitu okoliša, a to je ono što nam leži na srcu i zbog toga nam je drago, zaključila je ova poljoprivrednica.
POLJPRIVREDA AUSTRIJE U BROJKAMA:
U 2018. godini vrijednost austrijske poljoprivredne proizvodnje iznosila je približno 7,4 milijarde eura, od čega je biljna proizvodnja činila 43 posto odnosno 3,18 milijardi eura. Uzgoj životinja činio je 25 posto odnosno 1,8 milijardi eura, dok je vrijednost proizvodnje mesa i proizvoda od mesa i mlijeka imao udjel od 23 posto ili 1,67 milijardi eura. Pritom je proizvodnja mlijeka bila vrijedna 1,36 milijardi eura.
U 2018. godini Austrija je imala 2,8 milijuna svinja, 1,9 milijuna komada stoke od čega 500.000 muznih krava te 400.000 ovaca.
Ukupno je registrirano oko 162.000 poljoprivrednih i šumarskih gospodarstava što je oko 2,6% manje nego 2013. godine. Primjerice 2010. godine u Austriji je bilo 173.317 registrirana gospodarstva koji su imali oko 18,8 ha zemlje. U 2016. godini 91 posto od 162.018 poljoprivrednih i šumarskih gospodarstava bilo su obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a samo su 5 posto pravni subjekti.
Iako se iskorišteno poljoprivredno područje (UAA) po gospodarstvu udvostručio u proteklih 60 godina, austrijska poljoprivreda je još uvijek slabo strukturirano: 45,2 ha ukupne površine po gospodarstvu, 19,8 ha UAA po gospodarstvu od čega 19,3 ha obradive zemlje po gospodarstvu.
Austrijske farme su 2016. godine upravljale s ukupno 2,7 milijuna ha (37%) UAA i 3,4 milijuna ha (47%) šume; drugo površine su iznosile 1,2 milijuna ha (16%). U odnosu na 1960 udio je bio obrnut tada je 38 posto obradive površine bile šume, a 49 posto poljoprivredno područje. Čak 78 posto posjeda se nalaze u područjima s nepovoljnim položajem za poljoprivredu.
Proračun za poljoprivredu
Austrijski proračun za poljoprivredu podijeljen je u tri područja; izravne potpore i troškovi organizacije tržišta, ruralni razvoj i ostale mjere. Ukupna financijska potpora u 2018. godini iznosila je 2.09 milijardi eura, od čega su 719 milijuna eura direktna plaćanja, 1,06 milijardi sredstva za ruralni razvoj. Isplate za ruralni razvoj financiraju se iz EU, saveznih i provincijskih fondova. U 2018. godini za ruralni razvoje je bilo namijenjeno 1,06 milijardi eura (od kojih je odobreno 532 milijuna eura EU sredstava) za oko 107.000 gospodarstava i oko 1.450 ostalih poduzeća, instituta ili osoba.
Troškovi ruralnog razvoja činili su oko polovice poljoprivrednog proračuna za 2018. godinu. Od toga je 444 milijuna eura ili 44% otpadalo na poljoprivredno-ekološke mjere, 161,5 milijuna eura ili 26% za naknadu za one s nepovoljnim proizvodnim područja, 134 milijuna eura ili 13% za potporu ulaganju, 54 milijuna eura ili 5% za osnovne usluge na selu.
Urod žitarica i mlijeka i mesa
Proizvodnja žitarica iznosila je 4,8 milijuna tona u 2018. godini i smanjena je za 1,3% u odnosu na prethodnu godinu. To je uglavnom bilo zbog dugog razdoblje suhog vremena, što je dovelo do smanjenog punjenja zrna i manje veličine zrna zaliha. Proizvodnja korijenskih usjeva, poput šećerne repe i krumpira bila je 2,8 milijuna tona; zbog zaraze štetnicima smanjenje je za 28 posto .
Količina mlijeka isporučena mljekarama porasla je za 2,3%, a bruto domaća proizvodnja govedine blago je porasla u 2018. godini, dok je proizvodnja svinjskog mesa stagnirala. Međutim, austrijska obiteljska poljoprivredna gospodarstva dobro rade na međunarodnom tržištu – ne za količinu već za vrhunsku kvalitetu. Regionalnost i obvezne oznake izvornosti stoga su važni prioriteti poljoprivrednih politika.
Proizvodnja svježeg mlijeka u Austriji iznosila je 741.000 tona u 2018., što je povećanje za 178.000 tona od 1990. Proizvodnja maslaca, koja je 2005. bila najmanja – 30.500 tona, porasla je opet na 37.000 tona. Manje je krava dalo više mlijeka; prosječna proizvodnja po životinji porasla je na 7.100 kilograma, što je 3,5 posto više. Tako je 1990. godine Austrija proizvodila 563.000 tona mlijeka i 85.000 tona sira, a to je povećano na 741.000 tona mlijeka i 171.000 tona sira u 2018. godini.
Vino
Proizvodnja vina u 2018 godini bila je 2,75 milijuna hektolitara. Proizvodnja je bila 11% viša nego prethodne godine i 24% više od prosjeka u posljednjih pet godina. Bijelo vino imalo je rast od 13% u odnosu na prethodnu godinu (+ 26% u odnosu na 2007 petogodišnji prosjek) u 2018. Količina crvenog vina također je porasla za 7% u odnosu na 2017. (+ 19% u odnosu na petogodišnji prosjek)
Broj stoke
Na dan 1. prosinca 2018. godine u Austriji je bilo je 1,91 milijuna goveda. U odnosu na godinu prije, ovo je pad za 1,6 posto. Broj muznih krava pao je na 533.000 grla, smanjenje za 1,9 posto. U odnosu na 2017. i broj prasadi, mladih svinja i rasplodnih svinja imao je pad u 2018., dok se populacija tovnih svinja malo povećavala. To znači da je ukupan broj svinja pao na 2,78 milijuna, što je smanjenje od 1,5 posto.
U usporedbi s godinom ranije broj farmi goveda smanjio se na 57.900, dok je broj svinjogojskih farmi bio 22.184. Prosječno je po gospodarstvu bilo 33 grla goveda, 125 svinja, 26 ovaca ili 9 koza.
Livade, pašnjaci u planinskim područjima osiguravaju stočnu hranu za stočarstvo. Ovo područje dobiva snažnu potporu jer štiti područje za život, održava kultivirani krajolik i osigurava osnovu za turizam zbog čega se snažno potiče kroz potpore.
Vanjska trgovina poljoprivrednim proizvodima i hranom
U 2018. austrijski poljoprivredni izvoz povećao se za 394 milijuna eura ili 3,5 posto u odnosu na razinu iz 2016., što znači da se vanjskotrgovinski deficit smanjio na 664 milijuna eura. Pića, mlijeko i mliječni proizvodi te meso i mesni proizvodi glavni su izvozni proizvodi i imaju povoljniju izvoznu bilancu od pristupanja Austrije EU.
Najveći izvoza ostvaren u 2018. bio je kod pića, a slijedili su mliječni proizvodi, jaja i meso i prerađevine. Najveći uvoz je kod voće i povrće, jer se zbog klimatskih uvjeta u Austriji ne mogu proizvoditi različite popularne vrste voća i povrća.
U 2018 godini izvoz je iznosio 11,55 milijardi eura, dok je uvoz bio 12,17 milijardi eura, pa je ostvaren manjak od 664 milijuna eura. Najveću izvoznu vrijednost imala su pića čak 2,64 milijardi eura, mlijeko, mliječni proizvodi, jaja, med izvozilo se u vrijednosti od 1,28 milijardi eura, meso i prerađevine – 1,09 milijardi eura. Uvoz voće bio je čak 1,07 milijardi eura.
Austrija, najviše izvozi u Njemačku, Italiju, SAD. Izvoz poljoprivrede i hrane iz Austrije u Hrvatsku je u 2018 godini bio na 15 mjestu i povećao se s 55 milijuna eura iz 1995 godine, na čak 159 milijuna eura u 2018 godini.
Ekološka poljoprivreda u Austriji
Sve više i više potrošača pri kupnji odabire organske proizvode u Austriji. Ekološko ili organsko tržište više nije nišna kategorija. Eko poljoprivreda igra važnu ekološku, ekonomsku i socijalnu ulogu u Austriji.
S jednim od četiri hektara zemljišta gospodari se prema načelima organskog uzgoja i jedna od deset namirnica u košarici je već “ORGANSKA”.
Od ukupno 620.764 poljoprivredna gospodarstva u Austriji, čak 24 posto ili 24.998 su eko proizvođači. Prodaja eko proizvoda u Austriji je u 2018 godini iznosila 1,72 milijardi eura, a u cijeloj EU 34 milijardi eura. U Hrvatskoj je to na oko 100 milijuna eura.
