Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su u ponedjeljak 8. studenoga 2021. godine na sastanku grupe civilnog dijaloga u Europskoj komisiji za sektor vinogradarstva i vinarstva na kojem su argumentima branili hrvatski stav oko tradicionalnog naziva Prošek.
„Tradicionalni izraz “Prošek” nije u suprotnosti ni s jednim europskim zakonodavstvom, što je vidljivo iz odluke Europske Komisije da odobri hrvatski zahtjev za registraciju. Prošek je prvi put u pisanom obliku zabilježen 1774. godine i ima dugu tradiciju među hrvatskim vinarima. Naziv „Prošek“ nije novo ime, nije prijevod i nije hrvatska inačica nekog drugog imena na bilo kojem drugom jeziku, objasnio je predstavnik HPK Dario Gazić na sastanku.
Kako su objasnili predstavnici HPK – Prošek je mirno tamnosmeđe desertno vino proizvedeno u Dalmaciji od bijelog grožđa metodom Passito, dok je Prosseco svijetložuti pjenušac, proizveden isključivo u regijama Veneto i Friuli Venezia Giulia, proizveden od bijelog grožđa glera metodom Charmat metoda.
Nema preklapanja u sortama koje se koriste u proizvodnji ova dva vina. Oba se izrađuju pomoću dvije različite metode, a imaju drugačiji izgled, okus i miris. Prošek i Prosecco različito se pakiraju i imaju različitu cijenu, obično se poslužuju na suprotnim krajevima obroka, nalaze se na suprotnim stranama vinskih kartica i nisu izravni konkurenti na tržištu. Nema rizika od zabune između Prošeka i Prosecca, kao što je gospodin Michael Scannell, zamjenik glavnog direktora DG AGRI-a izjavio u otvorenoj raspravi u Odboru za AGRI Europskog parlamenta održanoj 26. Listopada, ističu u HPK.
Prošek nije ni novi proizvod ni imitacija Prosecca, koji je zaštitu stekao ranije, budući da je Hrvatska ušla u EU tek 2013. godine. To je tradicionalni hrvatski proizvod s vrijednošću i prepoznatljivošću među hrvatskim potrošačima. Imena Prošek i Prosecco, iako su slična, niti dijele identičan pravopis niti izgovor i odnose se na dva različita nekonkurentna proizvoda. Sličnost ne proizlazi iz zlonamjerne, već duge susjedske povijesti i baštine koju dijele talijanski i hrvatski jezik – baština koju vrijedi slaviti, a ne zloupotrijebiti. Konačno, pravila Komisije o nadzoru [navedena u (EC) br. 1234/2007 i (EC) br. 607/2009 (115)] koja prethode odluci o zaštiti ili odbijanju zaštite uključuju razmatranje eventualnih homonimnih naziva vina koji su već registrirani. U slučaju homonimnih oznaka zemljopisnog podrijetla za vino, svaka etiketa mora biti zaštićena pod uvjetom da se može jasno razlikovati, što, kako je objašnjeno, ne može biti problem u slučaju pjenušavog Prosecca i desertnog Prošeka, stoji u objašnjenju Hrvatske poljoprivredne komore.
Europska Komisija je inače, odlučila 2013. godine prihvatiti hrvatski zahtjev za registracijom naziva “Prošek” kao tradicionalnog naziva pod regul.1308/2013. Nakon određenog vremena otvara se dosje i ostavlja mogućnost prigovora, pa se sada prigovori zaprimaju do 22. studenoga 2021. godine.
„Naš je zaključak da Prošek male proizvodnje ispunjava sve zahtjeve da bude zaštićen kao tradicionalni naziv pod 4 hrvatska ZOP-a, a može samo ojačati postojeći EU sustav geografske oznake, zaključuju u HPK te dodaju kako su tijekom rasprave predstavnici Italije bili protiv odnosno davali su svoje argumente zašto se naziv Prošek ne bi trebao koristiti.
