Priopćenje Copa Cogeca – utjecaj virusa na EU ekonomiju

U nastavku vam donosimo priopćenje organizacija Copa Cogeca na EU ekonomiju.

Komisija

• Tijekom videokonferencije čelnika EU o odgovoru na epidemiju COVID 19, Komisija je dobila mandat za daljnje jačanje odgovora na korona virus na svim stranama i koordiniranje djelovanja država članica. Kriza s kojom smo suočeni zbog korona virusa ima i vrlo značajnu ljudsku dimenziju, i potencijalno veliki ekonomski utjecaj. Predsjednik Komisije predstavit će „ Inicijativu ulaganja vezanim uz koronu “ usmjeren prema:
• zdravstvenima sustavima,
• malim i srednjim poduzećima,
• tržištu rada,
• i ostali važnim dijelovi naših gospodarstava.

Ulaganje će biti veliko i brzo će dostići 25 milijardi eura. Da bih to ostvario, predložit ću Vijeću i Parlamentu ovog tjedna da oslobode 7,5 milijardi eura likvidnosti za ulaganja. Osnovat ću Radnu skupinu koja će surađivati ​​s državama članicama kako bi osigurala da novac počne teći u narednim tjednima. Komisija će predložiti da se ove godine odrekne svoje obveze da zatraži povrat neiskorištenog predujma za Europski strukturni i investicijski fond koje trenutno imaju države članice.

Države članice morat će koristiti ove iznose da ubrzaju svoja ulaganja u okviru strukturnih fondova. Oni će ih koristiti za nacionalno sufinanciranje koje bi inače morali osigurati da bi primili sljedeće tranše svojih omota strukturnih fondova. S obzirom na prosječne stope sufinanciranja u državama članicama, 7,5 milijardi eura moći će pokrenuti oslobađanje i korištenje oko 17,5 do 18 milijardi eura strukturnih sredstava u cijeloj EU. Ovaj se prijedlog može provesti izmjenom zajedničke odredbe o strukturnim fondovima.

• EFSA je objavila članak u kojem se navodi da trenutno ne postoje dokazi da je hrana vjerojatni izvor ili put prenošenja virusa.

Copa i Cogeca

• Copa i Cogeca uputit će pismo Komisiji u kojem će obavijestiti o utjecaju i zatražiti podršku da postane dostupna poljoprivrednim i agro-turističkim sektorima (MSP ili „drugi osjetljivi dijelovi naših gospodarstava“) među „sektorima koji su posebno pogođeni u trenutnim okolnostima
• Tajništvo je u stalnom kontaktu sa službama Komisije koji pružaju pravovremene informacije o utjecaju virusa. Europska komisija bi željela imati iz prve ruke pregled ekonomskih utjecaja virusa COVID.

Utjecaj Covid – 19 na ekonomiju

• OECD procjenjuje da će globalni gospodarski rast ove godine pasti na 2,4 %, u usporedbi s već slabih 2,9 % u 2019. Očekuje se porast od 3,3 % za 2021. No, šire širenje virusa u azijsko-pacifičkoj regiji i naprednim ekonomijama mogao bi smanjiti globalni rast na čak 1,5 % ove godine, prema najnovijim privremenim ekonomskim izgledima OECD-a.
• Kineski rast bi ove godine trebao pasti ispod 5% nakon pada 6,1% u 2019. Čak i u najboljem scenariju ograničenih izbijanja u zemljama izvan Kine, OECD očekuje naglo usporavanje svjetskog rasta u prvoj polovici ove godine zbog šteta nastalih u lancima nabave i roba, padu turizma i pada samopouzdanja.
• Dana 9. ožujka cijene sirove nafte se smanjuju za više od 30% kako bi se vratile na najniže razine u veljači 2016., ispod 30 USD / b na WTI. OPEC i Rusija nisu se uspjeli dogovoriti o smanjenju proizvodnje.
• Drugi ključni faktor, porast eura prema dolaru na 1,14 uslijed daljnjih očekivanja da će Fed ponovno smanjiti svoje stope za podršku američkoj ekonomiji.
• Veoma kišni klimatski uvjeti u Francuskoj i drugim zemljama trebali bi se nastaviti ovaj tjedan, povećavajući trenutačna kašnjenja u proljetnim sjetvama, posebno za proljetni ječam. Prema FranceAgrimeru, samo 33% ove površine zasijano je do danas u odnosu na 88% prošle godine. Na sjeveru Francuske 7% je postignuto samo u usporedbi s 82% prošle godine u istom razdoblju. Kažnjen padom sirove nafte, cijene palminog ulja je pala za 10% u Kuala Lumpuru, a uljana repica trebala bi biti jutros isto pogođena i na Euronext-u.

Utjecaj Covida – 19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor

Ključni zaključci iz naše preliminarne analize

• Trenutno je nedostatak bilo kakvih kvantitativnih informacija.
• Situacija je teška s obzirom na to da su najproduktivnija područja različitih zemalja (ne samo hrana), poput Italije su izravno uključeni u bolest. Općenito, neki naši zadrugari izvijestili su da kad je riječ o trgovinskim odnosima s Kinom bilježe pad od oko 11% u siječnju 2020., čak i ako vjerujem da uspoređuju trenutne brojke s onima registriranim u travnju 2019.

Ključni utjecaji:

• Pad prodaje, pritisak cijena, logistička reorganizacija, sporo plaćanje
• Izvor sirovina
• Međutim, situacija se, navodno, popravlja i čujemo da su se kineske luke vratile na 80% do 90% učinkovitosti. Kao posljedica toga, sada se izvješćuje o ozbiljnom nedostatku rashladnih spremnika. Ipak, globalna trgovina vjerojatno će ostati poremećena nekoliko mjeseci.
• Primjećuje se smanjeno zanimanje za azijsko tržište, uglavnom potražnja za kineskim restoranima i općenito područje turizma usporava. Ograničenja za svečanosti, sajmove ili druge velike događaje nose negativni poslovni učinci. Smanjenja zračnih putovanja diljem svijeta također će vjerojatno imati negativne poslovne učinke na prodaju.

Potrošnja je pod pritiskom u sjevernoj Italiji.

• Do danas, razumijemo da je bilo mnogo odgađanja izvršenih ugovora, ali vrlo malo otkazivanja. Ako se nastavi trenutna neizvjesnost, stvari će se sigurno pogoršati s otkazivanje narudžbi i značajnim usporavanjem novih poslova.
• Nema još utjecaja na proizvodnju.

Mesni sektor izvijestio je da usprkos nekim poremećajima s logistikom i tvornicama rad nikada nije zatvoren i proizvodi se i dalje kreću. Kineske su vlasti (savezna i lokalna razina) dobro surađivale.

Prema indeksu FAO, cijene mesa u veljači su niže za 2% u odnosu na siječanj, drugi mjesečni pad, čime je razina 9,8% bila viša od veljače 2019. Ovčje meso najviše je palo, a zatim govedina, na smanjenom uvozu iz Kine zbog kašnjenja iz luka. To je dovelo do nagomilavanja zaliha u zemljama izvoznicama. Klanje na Novom Zelandu zbog suše također je utjecalo i na cijene ovčjeg mesa. Potražnja za svinjskim mesom se smanjila, ali tijesna opskrba u Europi potaknula je cijene, dok je peradarsko meso pogođeno nižom cijenom u Aziji.

Sektor mliječnih proizvoda ključni je utjecaj bilo predviđanje potencijalnih, ozbiljnih pitanja potražnje. Nervoza i nesigurnost kako će se razvijati situacija i utjecati na trgovinu uzrokovali su pad tržišta, uključujući cijene mliječnih proizvoda.

Slovenija je izvijestila o kriznoj situaciji u mliječnom sektoru zbog izbijanja virusa Korone u Italiji. Njihovi dobavljači mlijeka imaju sve više problema s isporukom mlijeka u Italiji, jer je potražnja naglo opala. Slovenija je oko 30% sirovog mlijeka izvozila u talijanske mljekare. Slovenska vlada upravo je odlučila zatvoriti granicu prema Italiji, za sada će samo za osobni prijevoz i dalje biti dozvoljen prijevoz tereta. Moguće je da bi u jednom trenutku Italija mogla odbiti sve mlijeko ili će granica biti potpuno zatvorena za prijevoz. Slovenija nema dovoljno kapaciteta za preradu ove količine mlijeka (oko 450 000 l / dan), a situacija postaje očajna. U Hrvatskoj potražnju mlijeka pokreće i turizam, a čini se da će početak sezone (uključujući uskrsne blagdane i one iz prvog svibnja) biti katastrofalan.

Prema FAO indeksu, cijene mliječnih proizvoda u odnosu na siječanj bile su više za 4,6%, na 9% iznad razine u veljači 2019. godine. Glavni faktor bio je sezonski pad proizvodnje mlijeka na Novom Zelandu, kao i smanjena dostupnost izvoza iz Australije zbog manje proizvodnje za sezonu 2019/2020. Obrano mlijeko u prahu (SMP) i punomasno mlijeko u prahu (WMP) također su smanjeni zbog kašnjenja u kineskim lukama. Šećer je porastao za 4,5% između siječnja i veljače, ponajviše zbog mogućnosti smanjenja proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, uz jaku potražnju Indonezije. Slabost brazilskog Reala ograničila je rast cijena.

Sektor vina – Nema stvarnih problema s prošlim narudžbama koje su isporučene u Kinu, iako mnoge ostaju u kineskim lukama zbog kineskih novogodišnjih praznika, a zatim i zatvaranja uslijed Covid-19. Međutim, više od trećine vinarija ima zastoj u narudžbama jer se kineske tvrtke nisu ponovno otvorile, a logistika još uvijek ne radi punom brzinom s kineske strane. Iz Kine ne dolaze nove narudžbe, a trećina tvrtki također je izvijestila o otkazivanju narudžbi svojih uvoznika, kao i otkazivanju sajmova i drugih promotivnih aktivnosti.

Sektor žitarica i uljarica prema FAO-u – Cijene prehrambenih proizvoda u veljači pale su za 1,0% u odnosu na siječanj, prvi put nakon četiri mjeseca zbog oštrog pada izvoznih cijena biljnih ulja. Najgore je pogođeno biljno ulje, na mnogim tržištima utjecalo je sporo upravljanje kineskim lukama. FAO indeks cijena hrane*, objavljen 5. ožujka, pokazao je da su biljna ulja smanjena za 10,3% od siječnja, prekinuvši trend rasta od srpnja 2019. Palmino ulje bilježi najveći pad od 12% u odnosu na prethodni mjesec. Čimbenici pada su pad od 12% u međunarodnim cijenama palminog ulja na višu od očekivane proizvodnje u Maleziji, privremeni pad indijske potražnje za uvozom i zabrinutost zbog usporavanja potražnje zbog COVID-19. Soja, suncokret i uljana repica slijede taj pad. Na njih je utjecao i COVID-19, kao i izvještaji o većim zalihama u SAD-u od očekivanog.

Cijene žitarica su u odnosu na siječanj bile manje za 0,9%, a te cijene su bile za sve glavne žitarice osim riže. Na pšenicu je utjecala potražnja uslijed COVID-19, na dobro opskrbljenom tržištu. Cijena kukuruza je pala zbog očekivano manje potražnje hrane uslijed pogoršanja ekonomskih perspektiva. Riža je porasla drugi mjesec zbog visokog izvoza u Ameriku i Vijetnam, usprkos snažnoj potražnji s Dalekog istoka i iz Istočne Afrike.