Poljoprivreda ima najniži postotak usvajanja digitalnog marketinga, tek 78 posto zbog čega su potrebne nove investicije

Objavljeno: 22.04.2022.

Upotreba digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u poljoprivredi od izuzetne je važnosti za razvoj sektora te nastavak i unaprjeđenje održive proizvodnje visoko kvalitetne i dostupne hrane. Kroz različite programe EU potiče poljoprivrednike, posebice mlade, da što više koriste nove tehnologije, ali i digitalni marketing kao jedan od važnih alata za razvoj sektora poljoprivrede i rast poslovanja poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki. U Europi je danas preko 500 milijuna eCommerce kupaca, a poljoprivredna industrija ima i dalje najniži postotak usvajanja digitalnog marketinga -78% u usporedbi s prosjekom od 88% u svim ostalim industrijama, zbog čega je nove investicije i istraživanja potrebno usmjeriti upravo u ovaj sektor.

Zaključak je to AGRITECH radionice za mlade poljoprivrednike i studente koja je održana danas, 22. travnja 2022. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Na radionici, koju su zajednički organizirali Hrvatska poljoprivredna komora, Ured europskog zastupnika Karla Resslera te Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prezentirani su i primjeri dobrih praksi te su razmijenjene informacije o mogućnostima transformacije poljoprivrede kroz primjenu znanja i naprednih tehnologija.

„Primjena novih znanja i tehnologija od iznimne je važnosti za razvoj novih investicija u preradu i proizvodnju što je Hrvatskoj jako potrebno. Vjerujemo da će upravo mladi poljoprivrednici biti nositelji uvođenja novih tehnologija budući da prate trendove u primjeni tehnologija i brzo se prilagođavaju novim trendovima. Hrvatska sada ima 12 posto
mladih poljoprivrednika, a cilj nam je do 2030. doći do 20 posto, što je izvjesno i realno kad znamo da danas dominiraju gospodarstva koja se polako spremaju za mirovinu“, izjavio je na otvorenju radionice predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Prema riječima državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede Tugomira Majdaka poljoprivredna politika Hrvatske u novom Programskom razdoblju ZPP-a, dodatno se usmjerava prema preciznoj i pametnoj poljoprivredi.

„U većoj mjeri nego do sada poticat ćemo projekte koji za cilj imaju primjenu inovacija i učinkovitijih znanstvenih praksi, kao i projekata te poslovanje mladih poljoprivrednika“, kazao je Majdak.

Prof.dr.sc. Ivica Kisić dekan Agronomskog fakulta kazao je kako se programi istraživanja u proteklih dvadesetak godina na Agronomskom fakultetu, temelje na trendovima u konzumaciji hrane u EU i na svim čimbenicima sigurnosti opskrbe hranom (Food security) te zdravstvene ispravnosti hrane (Food safety). Također slijede i trendove u pogledu obnovljivih izvora energije iz poljoprivrede (Green energy).

„Kako ostvariti Europski zeleni plan i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. je cilj EU-a kojem će kroz znanstvena višegodišnja istraživanja pomoći i znanstvenici Agronomskog fakulteta, a za ostvarenje ovih ciljeva potreban nam je izvor sredstava za bolju i kvalitetniju suradnju (dugogodišnja primjenjiva znanstvena i stručna terenska istraživanja) sa
pojedinim OPG- ovima. Kroz ove projekte proveli bi modernizaciju poljoprivrede te primjenu inovativnih tehnologija. Temeljem ovih rezultata istraživanja donosile bi se kvalitetnije, učinkovitije i primjenjivije odluke vezane uz poljoprivredu i okoliš“, rekao je Kisić.

U sklopu radionice održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali Karlo Ressler, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Jan Marinac – član upravnog odbora HPK i predsjednik mladih poljoprivrednika te CEO Agrodoxa, te Josip Ivković – CEO start up tvrtke Rearm.

Prema riječima EU zastupnika Karla Resslera poljoprivreda mora ostati strateški sektor i ne smije se popustiti nerealnim, pretjerano zelenim zahtjevima koji poljoprivredu vide isključivo u kontekstu zaštite okoliša, a zanemaruju sve ostale gospodarske i društvene uloge koje poljoprivreda ima.

„Strateški prioritet Hrvatske i EU mora biti dostatna proizvodnja kvalitetne, lokalne i zdrave hrane. Od 170 milijardi eura proračuna EU čak jedna trećina odlazi na poljoprivredi, a EU je usmjerena upravo na digitalizaciju, modernizaciju i uvođenje novih tehnologija. Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura, a čak 5,6 milijardi kuna usmjerit će se na razvoj širokopojasnog interneta čime smo postavili cilj povećanja konkurentnosti i održivosti u svim sektorima, pa i u poljoprivredi“, kazao je EU zastupnik Ressler.

Jan Marinac je čija se tvrtka bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ali i razvojem tehnoloških rješenja u poljoprivredi poput aplikacije Agrodox, smatra kako je digitalizacija jedini način da se hrvatska poljoprivreda kvalitetno mijenja te da postanemo konkurentni na EU i svjetskom tržištu.

„Upravo su mladi ljudi, poljoprivrednici ti koji su nositelji promjena u poljoprivredi, zbog čega im je potrebno olakšati ulazak u biznis i dostupnost sredstava za nove investicije i digitalizaciju, kazao je Marinac.

Nakon radionice za sudionike i novinare organiziran je i obilazak trgovine domaćih lokalnih proizvoda Zemlja izazova iz Ivanić-Grada, te tvrtke za proizvodnju i preradu povrća Veggie d.o.o. iz Križa. U sklopu radionice održana je i demonstracija agritech primjera na konkretnom
poljoprivrednom gospodarstvu.