Materijali – konzultacije s dionicima SP ZPP

Objavljeno: 15.12.2021.

DEFINICIJA „AKTIVNOG POLJOPRIVREDNIKA“ ZA RAZDOBLJE 2023.-2027.

Države članice u svojim strateškim planovima u okviru zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027., između ostalih, utvrđuju i definiciju „aktivnog poljoprivrednika”. Aktivni poljoprivrednik je korisnik izravnih plaćanja čija je svrha potpora dohotku poljoprivrednika. U 2020. godini 115.918 poljoprivrednika je primilo izravna plaćanja – potporu dohotku.

Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Europske unije, u Uredbi (EU) 2021/2115[1] utvrđena je okvirna definicija „aktivnog poljoprivrednika”, s odgovarajućim ključnim elementima. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru zajedničke poljoprivredne politike, na temelju objektivnih uvjeta, određuju koji se poljoprivrednici smatraju aktivnim poljoprivrednicima. Samo aktivni poljoprivrednici ostvaruju pravo na izravna plaćanja (proizvodno nevezane potpore: osnovnu potporu dohotku za održivost, preraspodjeljenu potpora dohotku, plaćanje za mlade poljoprivrednike, eko-sheme i za proizvodno vezane potpore), plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju (sadašnja mjera 13 Programa ruralnog razvoja) i instrumente za upravljanje rizicima (sadašnja mjera 17 Programa ruralnog razvoja).

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, državama članicama je dopušteno dodijeliti izravna plaćanja manjim poljoprivrednicima koji također doprinose vitalnosti ruralnih područja, kao i da uspostave tzv. „negativni popis“ nepoljoprivrednih djelatnosti u usporedbi s kojima su poljoprivredne djelatnosti u pravilu marginalne (zračne luke, željeznice itd.).

Tako država članica „aktivnim poljoprivrednicima” može smatrati one poljoprivrednike koji nisu primili izravna plaćanja koja premašuju određeni iznos za prethodnu godinu, ali taj iznos ne smije biti veći od 5.000 eura.

Negativan popis ne bi trebao biti jedini način na koji se utvrđuje definicija, već bi se trebao upotrebljavati kao dopunski alat za pomoć pri utvrđivanju takvih nepoljoprivrednih djelatnosti. Ipak, ako oni navedeni na negativnom popisu dokažu da ispunjavaju kriterije definicije „aktivnog poljoprivrednika” i oni će se smatrati aktivnim poljoprivrednikom i neće automatizmom biti isključeni iz izravnih plaćanja.

Kako bi se osigurao bolji dohodak poljoprivrednika i ojačala socioekonomska struktura ruralnih područja, Uredba naglašava da definicijom aktivnog poljoprivrednika ne bi trebalo isključiti dodjelu potpore poljoprivrednicima koji se bave i drugim djelatnostima ili poljoprivrednika na nepuno radno vrijeme koji se osim poljoprivredom bave i nepoljoprivrednim djelatnostima.

Uzimajući u obzir odredbe Uredbe (EU) 2021/2115 i stanje hrvatske poljoprivrede, Republika Hrvatska u SP ZPP-a definira „Aktivnog poljoprivrednika“:

Aktivni poljoprivrednik je:

-fizička osoba upisana u Upisnik OPG-ova,

-fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika.

Aktivnim poljoprivrednikom ne smatraju se fizičkim ili pravnim osobama koje upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima.

Iznimno, fizičke ili pravne osobe smatraju se aktivnim poljoprivrednikom ako mogu dokazati:

  1. a) da godišnji iznos izravnih plaćanja koji su primili u prethodnoj fiskalnoj godini iznosi minimalno 5 % ukupnih primitaka koje su primili od nepoljoprivrednih djelatnosti
  2. b) da najmanje 1/3 prihoda poljoprivrednika dolazi od poljoprivredne djelatnosti ili
  3. c) da im je poljoprivreda upisana kao glavna djelatnost u nadležnom registru.

Provjera subjekata koji se izuzimaju s „negativnog popisa“ radit će se na razini povezanih osoba/društava.

[1] UREDBA (EU) 2021/2115 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013

Plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

RAZDOBLJE 2014.-2022.

Pojedini dijelovi Hrvatske su područja pod utjecajem nepovoljne klime ili nepovoljnih karakteristika tla, gdje je posebno prisutan problem odljeva stanovništva i gdje stanovnici moraju uložiti više napora da bi održali poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivreda je vrlo često jedini izvor prihoda, međutim zbog nepovoljnih uvjeta prinosi su ispodprosječni, a u novije vrijeme i vrlo često pogođeni klimatskim promjenama. Na 73% teritorija Republike Hrvatske prisutno je neko od ograničenja koje obuhvaća 41% od ukupnih poljoprivrednih površina.

Poljoprivrednicima koji žive na ovim područjima omogućeno je primanje potpore iz mjere 13 „Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima“ unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. što je iznimno važno za održavanje poljoprivrednih aktivnosti. Zemlje članice EU mogu izabrati hoće li koristiti ovu mjeru i plaćati poljoprivrednicima ovu potporu za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Isto tako države članice mogu odlučiti hoće li isplaćivati pune iznose potpore ili samo dio iznosa. Iznosi se računaju na temelju usporedbe povećanih troškova/izgubljene dobiti poljoprivredne proizvodnje na područjima s ograničenjima u odnosu na područja bez ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju.

Mjerom 13 prvenstveno se želi zadržati poljoprivredna aktivnost i omogućiti poljoprivrednom stanovništvu ostanak na područjima s ograničenjima. To je još jedna od mjera kojima se nastoji zaustaviti trend depopulacije, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i poboljšati životne uvjete stanovnika ovih prostora.

Uredba (EU) 1303/2013, kao i sve prethodne uredbe koje se bave potporama ruralnom razvoju određuju da određivanje područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju te iznos kalkulacija za potporu poljoprivrednicima u tim područjima mora izraditi od ministarstva poljoprivrede nezavisna, stručna institucija. Status pripadnosti područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima utvrđen je na razini jedinica lokalne samouprave na osnovi »Studije određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama«, koju je za potrebe provedbe mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao neovisna znanstveno-stručna institucija odabrana putem postupka javne nabave 2012. godine.

U 2016. godini Ministarstvo poljoprivrede je, uz prethodne konzultacije s Europskom komisijom, zatražilo detaljniju analizu područja s posebnim ograničenjima te je izrađena Studija »Izrada podloga (šumskog područja) i karte područja s posebnim ograničenjima«, kojom je izmijenjena Studija iz 2012. godine u dijelu koji se odnosio isključivo na područja s posebnim ograničenjima (krš).

Obje Studije izrađene su u skladu sa zakonskim okvirom EU i kao takve su odobrene od strane Europske komisije te predstavljaju završni dokument u kojem su definirana sva područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima za ovo programsko razdoblje.

Potpora se dodjeljuje korisnicima kako bi se omogućio nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Potpora se može ostvariti kroz tri podmjere:

Podmjera 13.1.

Plaćanja u gorsko planinskim područjima – GPP; visina potpore iznosi 226 EUR/ha.

Podmjera 13.2.

Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima – ZPO; visina potpore iznosi 119,85 EUR/ha.

Podmjera 13.3.

Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima – PPO; visina potpore iznosi 82 EUR/ha.

 

Metodologija izračuna visine potpore temelji se na izračunu razlike prihoda i troškova u području s ograničenjem i području bez ograničenja (baznom hektaru).

Korisnici ove mjere su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika koje odgovaraju definiciji aktivnog poljoprivrednika u skladu sa Zakonom o poljoprivredi, čije su površine upisane u ARKOD i koje se nalazi na nekoj od JLS koja je označena kao područje s ograničenjima. Potpora je moguća ako je najmanje 50 % ARKOD parcele na području s ograničenjem za GPP i PPO, a 60% kod ZPO.

 

Zemljište na ugaru nije prihvatljiva površina za dodjelu potpore unutar M13. Za krški pašnjak moguće je ostvariti potporu ako korisnik održava površinu s najmanje 0,3 UG/ha goveda, kopitara, ovaca i/ili koza.

Obvezno razdoblje za M13 je razdoblje u trajanju od jedne kalendarske godine koje započinje datumom podnošenja zahtjeva za ulazak u sustav potpore.

Za period 2015.-2020. isplaćeno je ukupno 2.301.454.829,57 kn potpore.

U sljedećoj tablici prikazani su korisnici M 13, broj hektara za koje je zatražena potpora, odobreni iznosi i prosječan iznos po jednom korisniku, za 2020. godinu:

Ograničenja se trenutno nalaze na području:

Ograničenje Od 556 JLS
Broj %
GPP 52 9,35
ZPO 224 40,29
PPO 97 17,45
UKUPNO 373 67,09
Nije PO 183 32,91

 

Napomena: za trenutno programsko razdoblje bilo je ukupno 556 JLS-ova, no u međuvremenu je Grad Rijeka proglašen urbanim područjem (bez poljoprivrednih površina) pa je sada ukupan broj JLS sa poljoprivrednim zemljištem 555.

 

RAZDOBLJE 2023.-2027.

UVJETI KOJI PODNOSITELJI ZAHTJEVA TREBAJU ISPUNITI

Za novo programsko razdoblje uvjeti za ostvarivanje potpore ostaju isti, korisnik mora biti aktivni poljoprivrednik. Ostali uvjeti će biti popisani, kao i do sada, pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja, ali će biti uglavnom u okviru dosadašnjih uvjeta.

PODRUČJA S OGRANIČENJIMA ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU

U skladu s ažuriranim podacima i podlogama očekuju se manje izmjene u broju JLS koje imaju status područja s ograničenjima:

Općine/gradovi po pojedinim kategorijama * Općine/Gradovi Površina općina/gradova Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište u timu općinama Korišteno zemljište u tim općinama samo na području s ograničenjima
broj  % ha  % ha  %** ha  %***
GPP 52 9,37 1.175.917 20,92 148.093 8,68 73.137 49,39
ZPO 179 32,25 1.528.770 27,20 500.833 29,34 367.190 73,32
PPO 119 21,44 999.381 17,78 197.382 11,56 189.862 96,19
Ukupno 350 63,06 3.704.069 65,90 846.308 49,58 630.189 74,46
NE 205 36,94 1.916.677 34,10 860.560 50,42 257.410 29,91
Sveukupno 555 100,00 5.620.746 100,00 1.706.867 100,00 887.599 52,00

* Tumač kratica:

GPP – Gorsko planinska područja.

ZPO – Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima.

PPO – Područja s posebnim (specifičnim) ograničenjima.

NE – Područja koja nisu svrstana u gornje kategorije, odnosno u teže uvjete gospodarenja u poljoprivredi.

** postotak izračunat u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište na području koje je u RH definirano kao ruralno.

*** postotak izračunat u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište u pripadajućoj kategoriji

Jedinični iznosi potpore po hektaru

Što se tiče jediničnih iznosa napravljene su nove kalkulacije od strane nezavisnog tijela Zajednice ponuditelja koju su činili Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i tvrtka OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju, s Državnim hidrometeorološkim zavodom kao podizvoditeljem. Isto je napravljeno kroz Projekt „Određivanje područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 „Organska tvar u tlu“ i broj 42 „Erozija tla vodom“ za programsko razdoblje 2021. – 2027.“, ugovor Ev. br. 2/2018/VV. Projekt je realiziran u razdoblju od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2020. godine.

Kao rezultat novih izračuna došlo je do određenih promjena u jediničnim iznosima za pojedino područje. Razlog tomu je što se promijenila struktura poljoprivredne proizvodnje, kao posljedica prilagodbe na uvjete koji vladaju na tim područjima.

Tako je za GPP smanjen jedinični iznos s 226,00 €/ha na 192,00 €, u području ZPO-a se povećao jedinični iznos s 119,85 €/ha na 133,00 €/ha u Kontinentalnoj i 131,00 €/ha u Jadranskoj regiji, i u području PPO jedinični iznos je smanjen s 82,00 €/ha na 79 €/ha.

SMANJENJE IZNOSA OVISNO O VELIČINI ZATRAŽENE POVRŠINE I SMANJENJE JEDINIČNOG IZNOSA

Zbog smanjenih financijskih sredstava bilo je potrebno odrediti nadoknadu ne ukupnog, nego dijela dodatnih troškova/izgubljenog prihoda koji su osnova za potporu u područjima s ograničenjima te je određena stopa smanjenja potpore i smanjenje jediničnog iznosa.

Tako je određena stopa smanjenja po dosadašnjim razredima površina za koje se traži potpora:

 

  1. 15 % za traženih do 20 ha, osim za GPP
  2. 50 % za zatraženih više od 20 do uključivo 50 ha
  3. 85 % za zatraženih više od 50 do uključivo 100 ha
  4. 90 % za zatraženih više od 100 ha.

 

Smanjenje za razrede do 20 ha i 20-50 ha treba razmatrati u svjetlu novog redistributivnog plaćanja koji se odnosi na prvih 30 ha i s povećanom omotnicom. Tako će poljoprivredna gospodarstva u tim razredima manje osjetiti ovo smanjenje za M13.

Jedinični iznosi potpore za ZPO i PPO smanjeni su za 20 %, dok za GPP jedinični iznos nije smanjen.

U slučaju kada korisnici zatraže manji broj hektara u ZPO i PPO nego što je predviđeno u financijskoj omotnici (prema zahtjevima iz 2020.) proporcionalno će se povećati iznos isplate, do visine osnovnog jediničnog iznosa za svako od područja. To se ne može primijeniti na GPO jer se već isplaćuje puni iznos.

U slučaju kada korisnici zatraže veći broj hektara u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (GPP, ZPO i PPO) nego što je predviđeno u financijskoj omotnici svim korisnicima će se proporcionalno smanjiti iznos za isplatu.

PODLOGA

O NAČINU UTVRĐIVANJA OSNOVNE POTPORE DOHOTKU U OKVIRU IZRAVNIH PLAĆANJA

IZRAVNA PLAĆANJA ZA RAZDOBLJE 2023.-2027.

Godišnja financijska omotnica iznosi 374.770.374 eura (nakon umanjenja za sektorsku omotnicu za voće i povrće iznosit će 373.566.237 eura)

Prijedlog intervencija u okviru izravnih plaćanja

  • Proizvodno nevezane potpore:
    • Osnovna potpora dohotku za održivost (38% financijske omotnice)
    • Preraspodijeljena potpora dohotku (20% financijske omotnice, za prvih 30 ha)
    • Plaćanje za mlade poljoprivrednike (2% financijske omotnice)
    • Eko-sheme (25% financijske omotnice)
  • Proizvodno vezane potpore (15% financijske omotnice)

Osnovna potpora dohotku za održivost

Osnovna potpora dohotku je proizvodno nevezana potpora koja se dodjeljuje aktivnom poljoprivredniku za prijavljeni prihvatljivi hektar poljoprivrednog zemljišta.

Mogući oblik godišnje potpore:

  1. Jedinstveno plaćanje po prijavljenom prihvatljivom hektaru poljoprivrednog zemljišta

Jedinična vrijednost plaćanja ovisi svake godine o prijavljenom broju prihvatljivih hektara. (u 2020. godini prihvatljivo i odobreno za osnovnu potporu dohotku bilo je 1.082.312 ha).

  1. Potpora temeljena na dodjeli prava na plaćanja za prihvatljivo poljoprivredno zemljište iz tekućeg razdoblja

Potpora se dodjeljuje samo za prihvatljive hektare za koja su dodijeljena prava na plaćanja aktivirana. U 2023. godini radi se novi izračun vrijednosti prava na plaćanja. Jedinična vrijednost prava na plaćanja, prije primjene konvergencije, utvrđuje se u 2023. godini proporcionalno utvrđenoj vrijednosti prava na plaćanja iz 2022. godine s pripadajućom vrijednosti zelenog plaćanja u odnosu na vrijednost omotnice za osnovnu potporu dohotku u 2023.

Konvergencijom se mora osigurati da sva prava na plaćanje u 2026. godini iznose minimalno 85% prosječnog jediničnog iznosa prava na plaćanja.

Za dodjelu novih prava na plaćanja za novo prijavljene poljoprivredne površine prihvatljivih aktivnih poljoprivrednika uspostavlja se nacionalna rezerva prava na plaćanja.

Osnovna potpora dohotku, neovisno o odabranom obliku potpore, može se regionalno podijeliti na područja sa sličnim socijalno gospodarskim ili agronomskim obilježjima. Granice područja ne mogu biti administrativne granice. Svrha regionalne podjele je omogućiti u pojedinim područjima veću potporu dohotku s obzirom na identificirane veće potrebe (SWOT za SO1). Međutim, veća potpora dohotku poljoprivrednicima u pojedinim područjima ostvarena je kroz specifične eko sheme i kroz potporu za područja s posebnim prirodnim ograničenjima.

USPOREDBA INTERVENCIJA U OKVIRU IZRAVNIH PLAĆANJA 2014.-2022. i 2023.-2027.

 

IZRAVNA PLAĆANJA 2013. – 2022.

Za razumijevanje prijedloga o načinu utvrđivanja osnovne potpore dohotku u okviru izravnih plaćanja važno je osvrnuti se i na izravna plaćanja u razdoblju 2013.-2022.

Pristupanjem Europskoj uniji, od 2013. do 2014. godine na Republiku Hrvatsku izravno se primjenjivala provedba Uredbe (EU) br. 73/2009 o izravnim plaćanjima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.

Od 2013. godine sustav izravnih plaćanja karakterizira dodjela prava na plaćanja po površini neovisno o vrsti ili količini proizvodnje – SPS (single payment scheme) regionalni model.

U 2013. i 2014. godini korisnicima su se dodjeljivala prava na plaćanja koja su mogla biti:

  • regionalna prava na plaćanja (1 pravo = 1 prihvatljivi hektar poljoprivredne površine) sa diferenciranim jediničnim iznosima (članak 61. Uredbe 73/2009):
    • livade i pašnjaci – (ne više od ¼ vrijednosti prava za ostale vrste korištenja zemljišta)
    • ostale vrste korištenja poljoprivrednog zemljišta (obradiva površina – oranice; trajni nasadi)
  • regionalna prava na plaćanja povećane vrijednosti (regionalna prava uvećana za vrijednost iz nacionalne rezerve za specifične sektore – mlijeko, tov goveda, ovce i koze te duhan)
  • posebna prava na plaćanja (prava korisnika bez prihvatljivih poljoprivrednih površina (članak 60. Uredbe 73/2009) čija je maksimalna vrijednost 5.000 eura. Ta su se prava dodjeljivala poljoprivrednicima u sektoru mlijeka, goveđeg mesa i ovčjeg i kozjeg mesa).

Također, u 2013. godini iskorištena je mogućnost korištenja nacionalne rezerve u iznosu (20% od ukupne omotnice za izravna plaćanja koja je iznosila 373 milijuna eura) za dodjelu prava na plaćanja poljoprivrednicima u specifičnim sektorima koji su se našli u posebnoj situaciji zbog prijelaza na SPS sustav izravnih plaćanja. Nacionalna rezerva se dodjeljivala u obliku posebnih prava na plaćanja za korisnike bez zemlje ili u obliku regionalnih prava na plaćanja povećane vrijednosti korisnicima koji jesu imali prihvatljive hektare. U Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine, br. 80/13) utvrđeno je da se radi o korisnicima kojima su u 2012. godini temeljem referentne 2011. godine dodijeljena prava na plaćanja iz nacionalne rezerve za sektore mlijeka, tova goveda, ovaca i koza te duhana te korisnici koji su tijekom 2012. godine investirali u povećanje proizvodnje u navedenim stočarskim sektorima (iskazano u povećanju broja grla u odnosu na referentnu 2011).

Povijesna komponenta proizvodno vezanih potpora iz 2011. i 2012. ugrađena u vrijednost prava po površini od 2013. godine

Maksimalna godišnja financijska omotnica od 2013. godine iznosila je 382,6 milijuna eura. Tek od 2022. godine izravna plaćanja će se u 100%-tnom iznosu financirati iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (phasing-in razdoblje 2013-2022). U razdoblju do 2022. godine razlika do 100% godišnjeg maksimalnog iznosa za izravna plaćanja koja nije bila osigura u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi mogla se financirati iz nacionalnih sredstava. Od 2014. godine korišten je mehanizam fleksibilnosti, odnosno prebacivanje do 15% sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za potrebe financiranja izravnih plaćanja kako bi se osigurao što veći postotak financiranja izravnih plaćanja iz EU fondova.

Izravna plaćanja u razdoblju od 2015. do 2022. obuhvaćaju:

  • Proizvodno nevezane potpore po površini:
    • Osnovno plaćanje (43% financijske omotnice)
    • Dodatno preraspodijeljeno plaćanje (10% financijske omotnice, za 20 hektara)
    • „Zeleno plaćanje“ (30% financijske omotnice, 70% vrijednosti osnovnog plaćanja)
    • Dodatno plaćanje za mlade poljoprivrednike (2% financijske omotnice, za 50 ha)
  • Proizvodno vezane potpore (15% financijske omotnice)
  • Program za male poljoprivrednike (do 5.000 kn)

Osnovno plaćanje temelji se na dodjeli prava na plaćanja za prihvatljive površine poljoprivrednog zemljišta (1 pravo=1 hektar) upisanog u ARKOD. Poljoprivrednici svake godine dodijeljena prava moraju „aktiviraju“ (ili koriste) odgovarajućim brojem hektara (npr. ako imaju 10 prava, mogu ih „aktivirati” s 10 hektara koje obrađuju pojedine godine). U 2015. godini podnošenjem zahtjeva prava su se dodijelila korisnicima i ujedno aktivirala. Vrijednost dodijeljenih osnovnih prava na plaćanje u razdoblju 2015.-2019. je individualna i mijenja se kroz godine ovisno o izračunatoj početnoj vrijednosti prava na plaćanje u 2015. godini prije primjene konvergencije.

Vrijednost prava u 2015. godini izračunavala se temeljem vrijednosti isplaćenih izravnih plaćanja u 2014. godini.

Poljoprivrednik s velikim iznosima izravnih plaćanja u 2014. godini, koje je dobio izravno temeljem proizvodno vezanih potpora u sektoru stočarstva u obliku premija, specifične potpore ili neizravno kroz vrijednost posebnih prava na plaćanja ili regionalnih prava na plaćanja povećane vrijednosti temeljem referentne proizvodnje iz 2011. godine – tov goveda, mlijeko, ovce i koze i duhan, tu vrijednost mogao je u određenom omjeru preslikati na minimalno jedan prihvatljivi hektar poljoprivrednog zemljišta u 2015. godini, ako se ne radi o proizvođaču koji uz stočarsku proizvodnju ima i biljnu proizvodnju. To je ujedno i razlog zbog čega su jedinične vrijednosti prava na plaćanja dodijeljenih u 2015. godini u velikom rasponu od 20,38 eura do 10.416,91 eura.

Prosječna nacionalna vrijednost prava na plaćanja iznosi 169 EUR.

Korisnici koji nisu bili u sustavu izravnih plaćanja u 2014. godini, a ne spadaju u kategoriju novih korisnika kojima su se prava u 2015. godini mogla dodijeliti iz nacionalne rezerve, početna vrijednost prava u 2015. godini iznosi „nula“ kuna i na njih se primjenjuje rastuća konvergencija.

Korisnici kojima su u 2015. godini dodijeljena prava iz nacionalne rezerve (novi poljoprivrednici) ili im je iz nacionalne rezerve povećana izračunata početna vrijednost prava u 2015. godini (po osnovi kategorije: mladi poljoprivrednici, korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta, korisnici na područjima od posebne državne skrbi, otocima, brdsko-planinskim područjima te područjima s prirodnim ili ostalim prirodnim ograničenjima, poljoprivrednici kojima nisu dodijeljena prava na plaćanja zbog više sile ili iznimnih okolnosti, korisnici koji su priveli kulturi zemljište razminirano u 2014. godini), njihova vrijednost osnovnog prava na plaćanje je prosječna nacionalna vrijednost prava na plaćanje i na takva prava se ne primjenjuje konvergencija.

Dodjela novih prava na plaćanja poljoprivrednicima u 2015. godini na temelju njihove individualne vrijednosti izravnih plaćanja u 2014. godini, pri čemu se uvažavaju povijesna plaćanja, imala je za posljedicu da su izračunate vrijednosti prava na plaćanja bile različite za sve poljoprivrednike.

Zbog obveze izjednačavanja vrijednosti na prava na plaćanja od 2015. godine primjenjuje se konvergencija koju je EK postavila kao jedan od strateških ciljeva reformskog paketa zajedničke poljoprivredne politike. Cilj je konvergencije ravnomjernija raspodjela izravne potpore po površini kako unutar zemlje članice tako i između zemalja članica. Do 2019. godine bilo je potrebno  približiti vrijednost svih prava prosječnoj nacionalnoj vrijednosti prava na plaćanje u 2019. Ovisno o tome da li je „početna vrijednost“ manja ili veća od nacionalne prosječne vrijednosti, stvarna godišnja vrijednost prava se smanjuje ili povećava u razdoblju 2015.-2019. Vrijednosti prava koja su manja od nacionalnog prosjeka su rasla do 2019. godine, pri čemu niti jedno pravo neće imati vrijednost nižu od 60% nacionalne jedinične vrijednosti u 2019. Vrijednosti prava većih od nacionalnog prosjeka su se smanjivale do 2019. godine.

Grafički prikaz konvergencije u razdoblju 2015.-2019.:

Primjenjuje se proporcionalni model konvergencije – „velikima se uzima onoliko koliko malima treba

Konvergencija se provodi u dvije faze:

  1. izračunava se početna vrijednost prava za svakog korisnika zasebno (njegov iznos izravne potpore iz 2014.g. se pomnoži sa fiksnim postotkom te podijeli sa brojem hektara u 2015.g.)
  2. nakon izračuna početne vrijednosti po hektaru, dobivena vrijednost se uspoređuje sa prosječnom nacionalnom vrijednošću te se određuje način konvergencije (stvarna vrijednost prava)
  • Prava čija je početna vrijednost manja od prosječne nacionalne vrijednosti se postupno povećavaju kroz 5 godina u jednakim koracima te trebaju u 2019.g. doseći najmanje 60% prosječne vrijednosti
  • Prava čija je početna vrijednost veća od nacionalnog prosjeka se postupno smanjuju kroz 5 koraka, ali samo u opsegu koliko iznose potrebe malih (ne uzima se sve)
  • Korisnicima koji su iznad prosjeka se ne smanjuje vrijednost do nacionalnog prosjeka, nego im se uzima samo onoliko koliko treba da se svi ispod prosjeka dovedu do 60% u 2019.g.

Konvergencija predstavlja „tunel” čiji je krajnji cilj ujednačavanje vrijednosti prava na plaćanja do kraja programskog razdoblja.

ANALIZA UČINKA SUSTAVA PRAVA NA PLAĆANJA U RAZDOBLJU 2015.-2020.

Polazište:

  • u 2015. godini ukupno je 92.289 poljoprivrednika dodijeljeno prava na plaćanje za 1.013.892,76 hektara prihvatljivog poljoprivrednog zemljišta
  • prosječna nacionalna vrijednost prava na plaćanja iznosila je 169,83 EUR

Za analizu je napravljena kategorizacija korisnika prema tome jesu li im dodijeljena prava na plaćanja iznad ili ispod prosječne vrijednosti prava od 169,83 EUR. U drugom koraku, uspoređeno jesu li korisnici koji se pojavljuju u 2015., pojavljuju kao korisnici i u 2020. godini.

Iz podataka je vidljivo de je u 2015. godini ukupno 15.319 poljoprivrednika imalo vrijednost prava na plaćanja veću od 169,83 EUR za 301.460,46 hektara. Ukupna vrijednost dodijeljenih prava veće vrijednosti iznosila je 68.589.675,88 EUR ili (37,4%).

U kategoriji 15.319 poljoprivrednika kojima su 2015. dodijeljena prava na plaćanja veće vrijednosti:

  • 867 poljoprivrednika je nastavilo sa proizvodnjom do 2020. godine. Ti poljoprivrednici povećali su broj grla stoke u posjedu sa 292.646 u 2015. godini na 293.152 u 2020. godini
  • 452 poljoprivrednika je odustalo od proizvodnje u 2020.Kod takvih poljoprivrednika smanjen je broj grla stoke sa 9.342 u 2015. na 426 u 2020. godini.

Ukupno je u 2020.odustalo od proizvodnje 11.043 poljoprivrednika kojima su u 2015. dodijeljena prava na plaćanja, temeljem čega je umanjen broj grla kod takvih korisnika s 29.119 u 2015. godini na 591 u 2020. godini.

Međutim primjetno je da se u 2020. godini pojavilo novih 22.483 korisnika s ukupno 102.428 grla stoke. Ukupno je 81.246 (70,1%) poljoprivrednih gospodarstava koji su imali prava na plaćanja i u 2015. i u 2020. godini.

 

Kategorija vrijednosti prava Vrijednost u 2015. godini >169,83€ Vrijednost u 2015. godini <169,83€ Ukupno
Kategorizacija korisnika Broj korisnika Grla stoke 2015 Grla stoke 2020 Broj korisnika Grla stoke 2015 Grla stoke 2020 Ukupan broj korisnika Ukupno stoke 2015 Ukupno stoke 2020
PG ima prava i u 2015. i u 2020. godini 13.867 292.646 293.152 67.379 323.512 350.415 81.246 616.158 643.567
Novi u 2020       22.483 26.412 102.428 22.483 26.412 102.428
PG ima prava u 2015. godini, a u 2020. godini nema 1.452 9.342 426 9.591 19.777 165 11.043 29.119 591
Ukupno 15.319 301.988 293.578 99.453 369.701 453.008 114.772 671.689 746.586

Izvor: APPRRR

UTJECAJ KONVERGENCIJE NA VRIJEDNOSTI PRAVA NA PLAĆANJA 2015-2020

– za poljoprivrednike kojima su dodijeljena prava na plaćanja u 2015. godini i koji su prava aktivirali u 2020. godini –

Izvor: APPRRR

Iz podataka je vidljiv učinak konvergencije na vrijednost prava na plaćanja koja su dodijeljena u 2015. godini i postupno ujednačavanje vrijednosti prava u 2020. godini na minimalno 60% prosječne nacionalne vrijednosti prava od 169,83 EUR. U 2015. godini 22.484 hektara poljoprivrednog zemljišta imalo je vrijednosti prava na plaćanja iznad 300 eura, dok je u 2020. godini takvu vrijednost imalo samo 8.877 hektara.

Usporedba broja grla 2015/2020 na PG-ima po razredima vrijednosti prava na plaćanja

]

Izvor:APPRRR

Napomena: Zbog učinka konvergencije, PG koja su 2015. godine bila u jednom razredu prava, u 2020 godini pojavljuju se u drugom razredu prava.