Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala je na sastanku predstavnika Copa-Cogeca, s predstavnicima glavne uprave Europske komisije za Zdravlje i sigurnost hrane, na kojoj se raspravljalo o trenutačnoj situaciju vezano za zdravlje životinja u EU, na kojem je, među ostalim rasprava bila i oko stanja sa afričkom svinjskom kugom, ali i drugim bolestima poput visokopatogene infulence ptica, epizootskojhemoragijskoj bolesti, bolesti plavog jezika te groznici Zapadnog Nila.
„Predstavnici HPK na sastanku su iznijeli trenutnu situaciju sa ASK u Hrvatskoj. Zatražili smo da se period karantene smanji sa godinu dana na 4,5 mjeseci, na način da se 3 mjeseca provodi dezinfekcija, a da se 40 dana testira s 3 posto populacija i nakon toga omogući punjenje farmi. Isto tako zatraženo je i da se osigura nadoknada štete prema tržišnim cijenama, te da dodatna potpora svinjogojcima koji proizvode genetski rasplod / crnu slavonsku svinju, kao i da se omogući u svim kategorijama, klanje na gospodarstvima. Među našim zahtjevima upućenim EK je i da se strogo zabrani prijevoz zaraženih svinja jer se sumnja na veliki porast uzrokovan upravo takvim transportom“, priopćeno je iz HPK.
IZ HPK ističu kako su Europsku Komisiju izvijestili i o traženjima prosvjednika – dijela poljoprivrednika iz Slavonije, među kojima da eutanaziju zdravih svinja treba odmah prekinuti, pod hitno treba dopustiti promet i prodaju zdravih svinja, te omogućiti klanje i preradu svinjskog mesa u vlastitom dvorištu, te hitno izvršiti sve oblike kategorizacije objekata za držanje svinja. Isto tako, među zahtjevima je i to da je potrebno osigurati rasplodni materijal za sve one koji se žele dalje baviti svinjogojstvom, a u svim selima u kojima ima afričke kuge treba osigurati pokretne klaonice kako bi oni koji imaju zdrave svinje mogli obaviti klanje u svom dvorištu. Među zahtjevima prosvjednika je i to da dok traje zabrana uzgoja svinja, uzgajivačima svinja i njihovim obiteljima treba osigurati primjerene prihode, te dopuniti propise koji se odnose na kvalitetu mesa, posebice uvoznog svinjskog mesa.
Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore su na sastanku, među ostalim, predstavili i što je sve Odbor za svinjogojstvo HPK do sada tražio u rješavanju problema i situacije sa ASK te koja vrsta pomoći je zatražena od države, o čemu je javnost obaviještena u priopćenju izdanom 1. studenoga 2023., a koje je dostupno na stranicama HPK na linku.
Iz HPK podsjećaju kako je u tijeku je e-savjetovanje „Programa državne potpore proizvođačima svinja većih klaoničkih težina zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih mjerama suzbijana ASK“ ( https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=25549.) Rok je 10.studenoga, a proizvođači iz Odbora za svinjogojstvo HPK su prošli tjedan imali i sastanak s ministricom poljoprivrede. Na njemu su zatražili da im se osigura jedinični iznos potpore do 2,50 eura/kg žive vage isporučenih svinja (tj. 1,20 eura od strane klaoničara te razlika do 2,5 eura od strane Ministarstva poljoprivrede) za grla svinja koja su u sustavu razvrstavanja i označivanja na liniji klanja najmanje utvrđene klaoničke mase toplog trupa od 110 kg, umjesto 120 kg.
Prije sastanka s Europskom komisijom održani su bilateralni sastanci s članicama Copa-Cogeca na kojime je dan presjek stanja sa ASK u pojedinim državama EU, kako bi se vidjelo kako koja države provodi mjere što može biti učinkovito i edukativno za druge države članice, nadležne institucije i proizvođače.
U nastavku donosimo kratak pregled stanja u pojedinim državama:
Poljska – Do 16. listopada bilo je 30 izbijanja ASK među svinjama (8535 svinja) i 2328 slučajeva među divljim svinjama. Tražili su dodatne iznose za očuvanje genskog materijala ako se radilo o svinjama koju su genetski važne za Poljsku, poput naše crne slavonske svinje. U prethodnom razdoblju imali su 30% eutaniziranih svinja od ukupne proizvodnje.
Mađarska – nemaju proboj ASK zbog jakih biosigurnosnih mjera. Uložili su 100 milijuna eura u prevenciju. Također, upozorili su kako je potrebno paziti na transport jer je jedan od najvećih uzročnika prijenosa virusa.
Slovačka – Više od godinu dana nije bilo pojave ASK kod domaćih svinja u Slovačkoj. U 2021. godini zabilježeno je 10 izbijanja zaraze, a u 2022. godini potvrđeno je 5 izbijanja zaraze kod domaćih svinja. Posljednji slučaj bio je u srpnju 2022. u istočnoj Slovačkoj, a sve 62 domaće svinje iz malog uzgoja morale su biti eutanazirane. Od prvog pozitivnog slučaja ASK u populaciji divljih svinja u Slovačkoj u srpnju 2019., do kraja listopada 2023. registrirano je ukupno 4 750 slučajeva. Ukupno su u istom razdoblju potvrđena 43 izbijanja infekcije kod domaćih svinja. Što se tiče ASK u populaciji divljih svinja situacija je više manje stabilizirana. Trenutačni pozitivni slučajevi potvrđeni su u središnjoj Slovačkoj na granici s Mađarskom, u istočnom dijelu Slovačke na granici s Ukrajinom i u sjeveroistočnom dijelu Slovačke na granici s Poljskom. Što se tiče ove godine, krajem listopada 2023. godine potvrđeno je 539 slučajeva ASK u populaciji divljih svinja. Njih 432 su pronađene mrtve, 107 pozitivnih divljih svinja lovci su ustrijelili. Od 79 okruga u Slovačkoj, ove godine ASK je potvrđena u njih 27, to predstavlja 34%. Od samog početka 2019. ASK je potvrđena u 39 slovačkih okruga, dakle ASK je pogodila 49,37% slovačkih okruga.
Portugal i Španjolska – ulažu maksimalno u biosigurnosne mjere. Ukoliko bi do njih došla kuga, imaju program koji su provodili u prošlim izbijanjima. Eutanazija svih životinja na farmi, te dezinfekcija farmi, kao i tri mjeseca bez životinja. Ponovno punjenje farme nakon 3 mjeseca i to 3 posto. Ako je sve u redu, nakon 40 dana potpuno punjenje. Poljoprivrednici su u prošlim slučajevima dobivali potpuni iznos, tj. cijenu koju je bila na tržištu plus 10 posto na taj iznos. Na taj način se sprječavalo zataškavanje slučajeva. Naglasili su kako moraju ubiti sve svinje kako bi se farma pročistila.
Češka– afrička svinjska kuga (ASK) trenutno je prisutna samo u populacijama divljih svinja u blizini sjevernih granica. Bolest se još nije pojavila u domaćem svinjogojstvu zahvaljujući poštivanju visokih biosigurnosnih standarda.
Italija – Oko 34.000 svinja ubijeno je u Italiji nakon izbijanja epidemije u Lombardiji, regiji poznatoj kao talijanski svinjski pojas i jednom od glavnih europskih područja za proizvodnju svinja.Kompenzacija će biti, indirektna pomoć farmama koje su u restriktivnim dijelovima AFS.
Švedska- U Švedskoj domaća proizvodnja svinja trenutno nije pogođena ASK-om, već samo kod divljih svinja. Na području gdje je otkrivena ASK bilo je samo nekoliko domaćih svinja (50-ak) koje su sada eutanazirane kako bi se izbjegao rizik od zaraze domaćih svinja. Imaju dosta proizvođača svinja nedaleko od zone, pa se stvarno nadaju da se zaraza neće naći izvan zone. Sada rade na daljnjem povećanju biosigurnosti na farmama s posebnim statusom ASK-a u okviru postojećeg programa kontrole infekcija za proizvođače svinja kako bi se proizvodnja mogla nastaviti ako završe u zaraženoj zoni. Trenutačno se čini da vlasti drže zarazu pod kontrolom.
Latvija- Zaraza kod divljih svinja bila je u razdoblju 2014. – 2022. ukupno 6 828 svinja; 2023. – 851 svinja, odnosno sve zajedno 7 679 svinja. Kada je riječ o domaćem uzgoju domaće svinje 2014. – 2022. – 52 980 svinja; 2023. – 269 svinja, odnosno ukupno – 53 249.
„Vezano za poseban sastanak na kojem se u Copa Cogeca razgovaralo i o drugim bolestima kod životinja koje su trenutačno prisutne u pojedinim državama EU donosimo pregleda stanja s ciljem informiranja domaćih proizvođača i javnosti. Pravodobno informiranje, kao i upozorenja nadležnima kako je na vrijeme potrebno provesti edukativne i preventivne mjere koje se provode i u drugim državama od izuzetne su važnosti za sprječavanje pojave ovih bolesti u Hrvatskoj“, kažu u HPK.
PLAVI JEZIK
U Europi su se dogodila tri izbijanja plavog jezika u Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji u rujnu 2021. godine. Ova izbijanja su zabrinjavajuća jer su se pojavio novi serotipni soja virusa koji može izazvati teže simptome kod zaražene stoke. Trenutno ne postoji dostupno cjepivo protiv ovih novih sojeva. Međutim, vjeruje se da će cjepivo biti razvijeno u dugoročnom planu. U prošlosti je postojalo cjepivo protiv plavog jezika, ali je bilo usmjereno na druge serotipove virusa.
Uspoređujući situaciju s pandemijom svinjske gripe H1N1 2009. godine, primjećuje se da je pravni okvir za upravljanje bolestima bio drugačiji. Tada je svinjska gripa bila kategorizirana kao A bolest, što je omogućilo financiranje cijepljenja od strane države. Sada, s plavim jezikom kao kategorijom C bolesti, financiranje cijepljenja prepušteno je državama članicama.
Ključni izazov u upravljanju plavim jezikom ostaje pronalazak učinkovitog cjepiva koje će štititi stoku od novih serotipova virusa. Uključeni su znanstvenici, veterinarske organizacije i države članice u razvoju cjepiva kako bi se suzbio utjecaj ove bolesti na stoku i poljoprivrednu proizvodnju.
PTIČJA GRIPA
Pojavila se nekoliko epidemija ptičje influence u raznim zemljama, uključujući Dansku, Poljsku, Rumunjsku i Bugarsku. Kao odgovor na prijetnju ptičje gripe, Francuska je pokrenula kampanju cijepljenja posebno usmjerenu na patke. Protiv virusa planira se cijepiti približno 64 milijuna pataka. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) utvrdila je dostupnost cjepiva protiv ptičje gripe u ožujku. Ova mjera ima za cilj suzbijanje i sprječavanje širenja bolesti među populacijom peradi.
GROZNICA ZAPADNOG NILA
Španjolska je doživjela izbijanje ovčjih boginja 2022.-2023. Radi suzbijanja širenja bolesti uvedene su restriktivne mjere. Te su mjere uključivale karantenske protokole, ograničenja kretanja za životinje i pojačani nadzor za učinkovito otkrivanje i kontrolu bolesti. Bugarska i Grčka prijavile su slučajeve zaraze virusom Zapadnog Nila. Virus prvenstveno pogađa ptice, ali također može zaraziti konje i ljude. U ovoj konkretnoj epidemiji bilo je oko 350 prijavljenih slučajeva, od čega 210 slučajeva kod ptica, 115 slučajeva kod konja, 60 kod ljudi.
EPIZOOTSKAHEMORAGIJSKA BOLEST (EHD)
U Francuskoj je zabilježeno veliki broj slučajeva EHB (2000), što je dovelo do uvođenja mjera kontrole i ograničavanja širenja bolesti. Niža razina regulacije odnosi se na mjere koje se poduzimaju na lokalnoj ili regionalnoj razini za kontrolu i sprječavanje širenja EHD-a. Ti propisi mogu uključivati ograničenja kretanja živih životinja, mjere karantene i programe nadzora. Kretanje živih životinja može pridonijeti širenju EHD-a, jer zaražene životinje mogu prenijeti virus na nova područja.
Kako bi se smanjio rizik od izbijanja EHD-a, neka područja zahtijevaju potvrdu da nije bilo izbijanja bolesti u posljednje dvije godine u krugu od 100 km. Međutim, ovaj zahtjev može biti težak za poljoprivrednike koji moraju prevoziti svoje životinje kroz različite regije. Kao rezultat toga, predložene su alternativne mjere ublažavanja.
Nažalost, mnoge od ovih alternativnih mjera poljoprivrednicima nije realno provesti. To predstavlja izazov u učinkovitoj kontroli i sprječavanju širenja EHD-a. Europska komisija još uvijek uči kako se nositi s ovim problemom, budući da je cijela situacija s epizootskomhemoragičnom bolešću (EHD) za njih relativno nova. Države članice trenutno prikupljaju podatke o izbijanjima EHD-a i njihovom utjecaju.
Pojedine države tvrde da bi trenutne propise trebalo nadograditi kako bi se bolje riješili rizici povezani s EHD-om. Lekcije naučene iz prethodnih izbijanja sličnih bolesti kao što je bolest plavog jezika treba uzeti u obzir pri formuliranju novih propisa. Bit će potrebno generirati značajnu količinu podataka kako bi informirala donošenje odluka i razvila učinkovite strategije kontrole.
Očekuje se da će budući izgledi za EHD biti izazovni. Bolest će vjerojatno nastaviti uzrokovati ekonomske gubitke u nadolazećim godinama. Poljoprivrednici će možda trebati razmotriti alternativne mogućnosti, poput provedbe režima testiranja ili uključivanja novih mogućnosti u postojeća pravila. Očekuje se da će novi propisi biti uvedeni u roku od mjesec dana, a države članice koje su pogođene EHD-om moći će imati razmjenu.
