Ovogodišnja svečanost povodom Svjetskog dana hrane odvijala se pod nazivom „Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.
Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s Agronomskim fakultetom održala je u petak 15. listopada 2021. godine svečanost obilježavanja Svjetskog dana hrane. Ujedno su održani i susreti hrvatskih i poljoprivrednika iz ruske Republike Tatarstan, koji su tijekom boravka u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore, posjetili nekoliko poljoprivrednih proizvođača, kako bi se upoznali sa hrvatskom ekološkom proizvodnjom, proizvodnjom mlijeka, povrća, te proizvodnjom u stočarstvu, odnosno konjogojstvu.
„ Svjetski dan hrane svake godine se obilježava 16. listopada, a FAO ove 2021. godine taj dan obilježava pod geslom „Budućnost hrane u našim je rukama“. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi složen je pojam koji se može činiti daleko od naše stvarnosti, ali naši životi ovise o njima. Svaki put kad jedemo, sudjelujemo u tom sustavu. Hrana koju odaberemo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sustav. Zato nam je od izuzetne važnosti da se okrenemo budućnosti, poglavito u pogledu novih pravila koji nas čekaju kroz nove zelene politike EU. Hrvatska poljoprivreda ima budućnost, ali moramo više investirati u nove tehnologije, tržišno usmjerene investicije te sve više razmišljati kako sačuvati klimu i okoliš, a pritom održati razinu dohotka naših proizvođača i održivost ruralnih krajeva, izjavila je Tajana Radić voditeljica EU projekata u HPK.
Tajana Radić je poljoprivrednicima iz Rusije prezentirala glavne odrednice hrvatske poljoprivredne proizvodnje i politike te rada Hrvatske poljoprivredne komore. Ujedno ih je upoznala i sa funkcioniranje zajedničkog EU tržišta, te glavnim ciljevima nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.
„Hrvatska sa Ruskom Federacijom ima izuzetno nisko razinu robne razmjene. U 2020. godini je Hrvatska izvezla proizvoda poljoprivrede i hrane u vrijednosti od 37,13 milijuna eura, što je rast od 153 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz iz Rusije bio samo 590.000 eura ili 26 posto više nego godinu ranije. Ako se zna da je ukupan hrvatski uvoz sektora 2,36 milijardi eura onda je podatak u vrijednosti izvoza u Rusiju izuzetno mali. Niska razina robne razmjene Rusije i Hrvatske može se pripisati zabrani izvoza proizvoda poljoprivrede na rusko tržište, zbog sankcija koje su još uvijek na snazi. Potencijala za izvoz na rusko tržište ima posebice su bile popularne hrvatske mandarine koje su se izvozile u ogromnim količinama, ali je taj izvoz zaustavljen. Dio hrvatskih proizvoda izvozi se i kroz turističku potrošnju jer su Rusi postali gosti koji sve više ljetuju u Hrvatskoj“, kazala je Radić.
Podsjetila je kako je prema podacima Hrvatske gospodarske komore u prvih 6 mjeseci ove godine Hrvatska u Rusiju izvezla robe za oko 11 milijuna eura, a uvezla 220.000 eura. Kada se pogleda rang lista roba onda je vidljivo da Hrvatska najviše izvozi soje u zrnu za čak preko 30 milijuna eura, što čini čak 83 posto ukupnog izvoza u Rusiju. Među izvoznim proizvodima su i dodaci prehrani, umaci i slično (Vegeta) – za 3 milijuna eura. Izvozi se i nešto juha – za 1,3 milijuna eura.
Iz Rusije nam dolazi žitarice u zrnu – u 2020. godini 226.000 eura što čini 40 posto uvoza iz Rusije.
Shuvalova Diliara predsjednica Udruge agrarne mladeži Republike Tatarstan izjavila je kako su zadovoljni što su vidjeli kako u Hrvatskoj funkcioniraju mala obiteljska gospodarstva koja s bore sa ogromnom svjetskom konkurencijom, a posebno ih je zanimalo kakve mogućnosti za pokretanje biznisa imaju mladi poljoprivrednici.
Grupu ruskih poljoprivrednika činili su pobjednici natječaja “Najbolje u poljoprivrednoj struci” 2019. i 2020. (najbolji veterinar, najbolji proizvođač mlijeka, najbolji operater strojeva za mužnju i drugi), a u skupini su bili i aktivisti pokreta mladih (koji rade s mladima na selu) ) i poduzetnici na selu.
Ovogodišnja svečanost povodom Svjetskog dana hrane odvijala se pod nazivom „Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.
Studentima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostima o mogućnostima koje pruža poljoprivreda govorili su prof.dr.sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta, Amalka Vukelić, predsjednica Odbora za ekološku poljoprivredu HPK, koja je govorila o budućnost ekološke proizvodnje u svjetlu mogućnosti i ciljeva europskog Zelenog plana i strategija od Polja do stola i Strategije o bioraznolikosti.
Hrvoje Radić, business development manager iz tvrtka Agrivi prezentirao je mogućnosti u digitalizaciji poljoprivredne proizvodnje, te je govorio o svim velikim uspješnim projektima ovog svjetski poznatog agro hrvatskog start up.
