Cilj HPK je da novoizabrani predstavnici poljoprivrednika u radnim tijelima više brinu o potrebama terena, bilo da je riječ o proizvodnji mandarina u Opuzenu, krumpira u Međimurju ili vina u Baranji.
U idućih mjesec dana hrvatski poljoprivrednici imaju mogućnost birati svoje predstavnike u Skupštini Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), zato ih pozivamo da iskoriste svoje pravo i daju glas za svoje predstavnike u tijelima Hrvatske poljoprivredne komore, koja je krovno udruženje svih poljoprivrednih proizvođača.
Pred nama je izuzetno važno razdoblje jer će se ove godine odlučivati o smjeru u kojem će ići Hrvatska poljoprivreda u idućih sedam godina, zbog čega je važno da imaju svoje najbolje predstavnike u Skupštini koji će svojim znanjem i iskustvom utjecati na buduću poljoprivrednu politiku i cilj da do 2030. godine Hrvatska proizvodi hrane u vrijednosti od 30 milijardi kuna, a ne kao do sada nešto više od 19 milijardi.
Kroz novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike od sedam godina Hrvatska će poljoprivreda imati proračun od preko 5 milijardi eura, zbog čega je važno da kroz HPK poljoprivrednici iskoriste mogućnost utjecaja na odluke da se taj novac potroši na pametan i učinkovit način i s ciljem povećanja proizvodnje, većih investicija, modernizacije poljoprivrede, snažnijeg uključivanja mladih poljoprivrednika u ovaj težak posao, te zaustavljanje negativnih demografskih trendova i napuštanja ruralnih prostora.
Pravo na izbore za delegate u HPK ima 57.800 poljoprivrednih proizvođača, a vjerujemo da što će jača biti Hrvatska poljoprivredna komora time će biti jača i domaća poljoprivreda u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju. Izborni proces će trajati dva mjeseca.
Do 30. siječnja, birat će se kandidati za Skupštinu Komore, a sve pristigle valjane prijave bit će objavljene do 5. veljače, online putem, potom će bit obrađene do 10. veljače, a poziv na izbore će uslijediti 12. veljače. Sami izbori za delegate u Skupštini će se održati u razdoblju od 20. do 28. veljače, trajat će punih devet dana.
Izborna lista za predsjednika HPK bit će gotove do 7. ožujka, a sama Skupština HPK će se održati 15. ožujka kada će novoizabrani članovi Skupštine, njih do 71 teritorijalno raspoređenih prema broju poljoprivrednika u pojedinim županija, izabrati i novog predsjednika HPK.
Poticaji bez kontrole
HPK je trenutačno najmanja komora s najvećom odgovornošću budući da godišnje prati oko 400 propisa na međunarodnoj i nacionalnoj razini te da je udio potpora u proračunu EU gotovo 40 posto.
Imamo samo pet zaposlenika, a djelujemo kroz 18 sektorskih odbora, 21 županiju, članica smo najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika i zadruga Copa-Cogeca te Svjetske poljoprivredne organizacije.
Sudjelujemo u brojnim međunarodnim projektima, a Hrvatskoj poljoprivredi končano je potrebna snažna Komora poput onih kakve imaju Slovenija, Austrija ili Mađarska.
HPK provodi prve online izbore, za što ima nekoliko razloga. Prije svega, to su čisti izbori jer ne mogu biti transparentnijih od onih koji se održavaju na taj način. Tako se može doći do zadnjeg kutka Hrvatske, a osim toga su sedam do osam puta jeftiniji od onih klasičnih, jer bi, primjerice, samo slanje pisama na adrese 57.800 poljoprivrednika stajalo najmanje 700.000 kuna.
Ujedno, petero stalno zaposlenih u HPK trebali bi mjeseci prebrojavati glasove svih poljoprivrednika, a ovako će kroz softver rezultati biti brzo obrađeni. Glasanje će se provoditi online po načelu “Jedan MIBPG/OIB – jedan email – jedan glas”.
Cilj HPK je da novoizabrani predstavnici poljoprivrednika u radnim tijelima više brinu o potrebama terena, bilo da se radi o proizvodnji mandarina u Opuzenu, krumpira u Međimurju ili vina u Baranji, jer svi oni imaju svoje specifične probleme.
Predstavnici poljoprivrednika koje će teren izabrati moraju biti svjesni svoje odgovornosti, da snažnije moraju artikulirati interes poljoprivrede prema HPK, kako bi se snažnije utjecalo na donositelje odluka i mijenjalo sadašnje stanje koje nije dobro – previše uvozimo, poticaji se troše nekontrolirano, mladi slabo žele u poljoprivredu, a hrana nam je sve skuplja.
Ministarstvo poljoprivrede već je počelo HPK doživljavati kao ozbiljnog pregovarača, iako još ima prostora za poboljšanje te suradnje. Postali smo partneri, ali i najveći kritičari kada je to potrebno. Komoru je u prošlom mandatnom razdoblju obilježio je niz turbulentnih događaja, poput donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je išao u brojna čitanja.
Potom su dva puta održani izbori u EU, te su se promijenila tri Hrvatska ministra poljoprivrede. Ipak, postali smo važna karika u Bruxellesu, posebno u udruzi COPA, jer se tamo moraju odraditi prvi pregovori, a tek onda u Ministarstvu poljoprivrede.
Zašto je uvozna hrana jeftinija?
Za vrijeme korona krize upozoravali smo na prehrambenu suverenost i to da Hrvatska mora proizvoditi više hrane, da ona mora na policama biti bolje označena te da inspekcije moraju snažnije kontrolirati kakvu to hranu uvozimo i zašto je ona jeftinija od onoga što mi proizvodimo.
Hrvatska poljoprivredna komora mora postati središnje mjesto borbe za interese ukupne poljoprivrede, a za razliku od naših kolega iz EU mi i dalje imamo izuzetno slabe resurse. Dovoljno je reći da naša članarina iznosi tek šest kuna mjesečno odnosno 72 kune godišnje, a iako postoji zakon koji to definira nismo je mogli naplatiti u prethodne četiri godine.
Kada bi ona bila bolje naplaćena stvorila bi se solidna osnova za pojačani rad, prije svega onaj sektorski, te bi mogli angažirati i već broj stručnjaka koji će na terenu savjetovati poljoprivrednike kako da napreduju i proizvode više uz povećanje dohotka.
Naš je stav da je potrebno i da se HPK pridruži Savjetodavna služba kako je to slučaj u drugim zemljama u našem okruženju.
Zato je pred nama velika odgovornost prema Hrvatskim potrošačima i ruralnim područjima, pa smo uvjereni da bi ovi izbori mogli biti prekretnica u radu Komore te da će poljoprivrednici shvatiti važnost da za svoje predstavnike biraju najbolje među sobom. To je njihovo pravo, ali i obveza
