11. lipnja 2026. godine
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) snažno se protivi najavljenom povećanju paušalnog poreza za obrtnike i poljoprivrednike u Republici Hrvatskoj. Pozivamo Vladu RH i Ministarstvo financija da hitno uvaže naše apele te izuzmu paušalno oporezivane poljoprivrednike iz novog vala poreznog opterećenja. Pozivamo donositelje odluka da preispitaju svoju odluku te izuzmu poljoprivrednike od povećanja paušalnog poreza. Ujedno molimo i hrvatsku javnost za razumijevanje jer u protivnom riskiramo potpuni slom i gubitak ovo malo preostale poljoprivredne proizvodnje u RH, priopćeno je danas iz Hrvatske poljoprivredne komore.
„HPK ovim putem apelira i traži od Vlade da država zaštiti male proizvođače od novih nameta. Poljoprivreda nije sektor ekstra profita, već mukotrpan rad s izuzetno sporim i malim povratom kapitala, naročito kod malih obiteljskih gospodarstava. Poljoprivreda u Hrvatskoj danas predstavlja ‘krvav’ posao od kojeg je malim proizvođačima jedva moguće preživjeti. Ona nije sektor u koji se ulaže višak kapitala kako bi se kroz nekretnine čuvala njegova vrijednost, već je borba za opstanak i očuvanje domaće proizvodnje hrane“, izjavio je predsjednik HPK Željko Mihelić.
Iz HPK ističu kako je inflacija već do sada „pojela” trećinu potpora, dok su otkupne cijene u poljoprivredi na povijesnom minimumu, pa se slobodno može reći da su hrvatski poljoprivrednici uvjerljivo najveći gubitnici trenutačne gospodarske situacije.
Dok troškovi života i proizvodnih inputa nezaustavljivo rastu, cijene naših proizvoda stagniraju već desetak godina. Cijena pšenice ostala je na istoj razini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dok je cijena svinja dotaknula povijesni minimum. Za usporedbu, početkom devedesetih godina vrijednost jedne svinje iznosila je otprilike trećinu prosječne plaće, dok je danas njezina vrijednost svedena na iznos jedne bruto dnevnice državnog službenika, ističu u HPK.
“Prosječan građanin ne zna da je iznos potpora fiksiran unutar sedmogodišnjeg programskog razdoblja (2020. – 2027.) koje je definirano još 2020. godine. Zbog snažnog rasta troškova u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2026. godine, inflacija je realno umanjila vrijednost poticaja za više od 34,5 posto“, procjena je HPK.
Iz HPK naglašavaju kako su samo u ovoj godini mineralna gnojiva poskupjela između 30 i 46 posto, ovisno o vrsti gnojiva, dok je cijena plavoga dizela, koji koriste poljoprivrednici u traktorima, narasla 20 posto. To su samo neki od inputa u poljoprivrednoj proizvodnji koji jasno pokazuju u kojoj mjeri je poskupjela poljoprivredna proizvodnja.
“Sve ovo ukazuje s kojim se ogromnim problemima suočava domaća poljoprivredna proizvodnja, a dodatni nameti samo će potaknuti male poljoprivrednike na daljnje odustajanje od proizvodnje, smanjivanje proizvodnje i dovest će do nastavka pražnjenja ruralnih prostora. Vjerujemo da će naš apel uroditi plodom i utjecati na promjenu razmišljanja onih koji donose odluke te će i u budućnosti uvažiti prijedloge poljoprivrednika o tome kako očuvati i osnažiti domaću poljoprivredu“, zaključak je HPK.
