Za subvencioniranje agrara u Europskoj uniji predviđeno je oko 390 milijardi eura u idućih sedam godina, a o uvjetima dodjele novca se još uvijek vode žestoke rasprave na razini cijele EU. Na jednoj strani su gospodarski interesi, a na drugoj zaštita okoliša. Novi reformski prijedlog Europske komisije pruža poljoprivrednicima više mogućnosti kod provedbe mjera za zaštitu okoliša, a Europska Komisija namjerava u budućnosti određivati samo ciljeve, dok bi svaka zemlja članica trebala sama odlučiti kako će te ciljeve ostvariti, pri čemu program svake zemlje mora odobriti EK. Novost u prijedlogu Europske komisije su i takozvani „ecoschemes” – ekološka pravila – za dodatne mjere zaštite okoliša, koje mora ponuditi svaka zemlja članica. Poljoprivrednici ih ne moraju prihvatiti, ali s njima mogu zaraditi dodatni novac. Najviše rasprave bilo je oko točke reformskog paketa na razini EU kroz ukidanje izravnih plaćanja jer bi maksimalni iznos trebao biti 100.000 eura po poduzeću.
Za poljoprivredni sektor smatramo kako nastavak pregovora između Vijeća i Parlamenta, koji nas čeka u narednim mjesecima, mora omogućiti poljoprivrednicima jasne okvire, stabilnost potrebnu za planiranje, investiranje i odgovaranje na društvene zahtjeve, a istovremeno da oni zarađuju za sebe i svoje obitelji, poruka je Hrvatske poljoprivredne komore.
„HPK cijelo vrijeme ponavlja kako se kroz novi ZPP stavljaju novi zahtjevi za poljoprivrednike koji bi trebali pratiti i adekvatna financijska sredstva. Tijekom rasprave u Vijeću ministara i EU parlamentu uočili smo jako puno nepoznanica, zbog čega bi na razini Hrvatske već sada bilo potrebno poljoprivrednicima jasno i nedvosmisleno objašnjavati što ih čega nakon 2023. godine i koju će poziciju zauzeti Vlada RH te kako će zaštiti naše specifičnosti u odnosu na poljoprivredu razvijenih EU zemalja. Sada je još uvijek jako puno nepoznanica i nerazumijevanja, zbog čega očekujemo više informacija i jednostavnih objašnjenja u kojem će smjeru ići strateški planovi RH i koja ćemo stajališta u budućnosti zastupati, te što u budućnosti očekuje naše poljoprivrednike i proizvođače, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Tijekom rasprave u Vijeću i EU parlamentu najveći naglasak je stavljen na veće ambicije u vezi okoliša i to uvođenjem instrumenata kao što su obvezni programi za ekologiju (što je novost u odnosu na sadašnju politiku) i strožu uvjetovanost. Poljoprivrednici će dobiti financijsku potporu pod uvjetom da usvoje prakse korisne za klimu i okoliš, u skladu s novim zahtjevima tzv. uvjetovanosti koji će zamijeniti višestruku sukladnost. Poljoprivrednici koji će dobrovoljno odabrati prakse koje nadilaze osnovne uvjete za okoliš i klimu mogu računati na dodatnu financijsku potporu u okviru “eko-shema”, za koje će države članice morati rezervirati 20% od raspoloživih sredstava za izravna plaćanja, kažu u HPK.
Na razini EU parlamenta stavljen je velik naglasak na zaštitu okoliša, iako neki zeleni aktivisti smatraju da to nije dovoljno. Parlament smatra da se za eko-shemu treba izdvojiti čak 30%. Također, smatra kako bi 10% obradivih površina trebalo ići za neproizvodne krajobrazne elemente koji su korisni za bioraznolikost. Samo polovica ovog cilja dobit će potporu kroz eko-sheme i agro-ekološke klimatske mjere, druga polovica (poput zaštite močvarnih i vodenih staništa, primjenu plodoreda, trajnih travnjaka) biti će obavezna, ali bez daljnje potpore. Komora se iz tog razloga od početka zalagala da nove zahtjeve i ambiciozne ciljeve treba dodatno sufinancirati, ističu u HPK.
„Zbog novih okolišnih zahtjeva javila se velika potreba za jačanjem i profesionalizacijom savjetodavnih službi. U narednom razdoblju savjetodavci će biti ključni za primjenu novih politika i rješenja. U RH je nedostatak savjetodavaca u odnosu na broj poljoprivrednika što bi moglo iziskivati dodatna materijalna sredstva, a ista ne bi smjela biti na teret poljoprivrednika, nego bi se trebao pronaći najbolji model koji će više pomoći našim poljoprivrednicima“, kaže Jakopović.
Vijeće ministara se složilo oko davanja veće fleksibilnosti državama članicama u odredbama poput dobrovoljnog definiranja pravog poljoprivrednika, ograničenja potpora, preraspodjele plaćanja, određivanja područja s prirodnim ograničenjima. Dobra vijest je što bi mali poljoprivrednici bili izuzeti od obveze provedbe nekih od pravila uvjetovanosti te će biti podvrgnuti pojednostavljenoj kontroli.
Vijeće se složilo da će i dalje vrijediti fleksibilnost raspodjele sredstava između stupova (prijedlog je 25% u oba smjera), odnosno mogućnost prebacivanja nacionalnih sredstava između prvog i drugog stupa, što je za nas od velike važnosti jer će nam olakšati usmjeravanje sredstava u prioritetne mjere i programe. Dosad su izravne subvencije bile ovisne o veličini obrađivane površine: što veća površina, to veće potpore, a jedan mali dio je išao u razvitak seoskih područja. Novi reformski prijedlog Europske komisije pruža poljoprivrednicima više mogućnosti kod provedbe mjera za zaštitu okoliša.
„Budući da Europska Komisija namjerava u budućnosti određivati samo ciljeve, a svaka zemlja članica može sama odlučiti kako će te ciljeve ostvariti, HPK zahtjeva od nadležnih hrvatskih institucija da se provede široka javna rasprava i na vrijeme postave ciljevi i pravila koje će poljoprivrednici moći razumjeti i pratiti jer će naš program morati odobriti EK. Ne želimo da nam se dogodi situacija, da hrvatski ciljevi odu prema EK bez da su isti usuglašeni sa poljoprivrednicima i dobro izbalansirani tako da ne utječu na proizvodnju i na ostvarivanje dohotka“, zaključuju u HPK.
