Predstavnici poljoprivrednika država Višegradske skupine – V4 i udruženja poljoprivrednika novih država članica sastale su se u četvrtak 27. travnja 2023. godine u Briselu. Na sastanku se razgovaralo o trenutnoj situaciji i stanju sa žitaricama na tržištu, te su dogovoreni zajednički prosvjedi, koji će se održati 23.svibnja 2023. godine u Briselu, a moguće i u državama V4, baltičkim zemljama i novim država članicama EU, o čemu će naknadno odlučiti svaka država pojedinačno.
„Češka poljoprivredna komora organizirala je sastanak poljoprivrednih komora zemalja V4 u Brnu 24. i 25.travnja 2023 godine, na kojem je potpisan apel Europskoj komisiji, a koji se tiče ukrajinskog uvoza i njegovog utjecaja na poljoprivredni sektor i poljoprivrednike u tim zemljama. Pismo je poslano Europskoj komisiji“, objavljeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore, koja se pridružila ovoj inicijativi te potpisala zajednički apel poljoprivrednih organizacija srednje i istočne Europe.
Predstavnici poljoprivrednih komora i organizacija Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) zajedno s organizacijama predstavnika poljoprivrednika iz Bugarske, Hrvatske, Estonije, Litve i Rumunjske, uputili su zajednički apel Europskoj komisiji, u vezi s kontinuiranom alarmantnom situacijom s neograničenim bescarinskim uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. U apelu se ističe kako je situacija na tržištu vrlo teška, a zbog neuspjeha tzv. staza solidarnosti, poljoprivrednici u spomenutim zemljama trenutno se suočavaju s drastičnim padom cijena i nedostatkom potražnje za žitaricama i uljaricama, zbog viška ponude nad potražnjom. U apelu se ističe kako su zalihe na 150 posto potreba, u odnosu na ovo doba prijašnjih godine, pri čemu sljedeća žetva kreće za tri mjeseca i postoji realna mogućnost da se žitarice i uljarice, iz nadolazeće žetve, neće imati kome prodati i gdje skladištiti, naglašavaju iz HPK.
„Situacija je uzrokovana uglavnom bescarinskim uvozom ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u Europsku uniju, gdje su pšenica, kukuruz i soja uvezeni, iako su bil tzv. stazama solidarnosti namijenjeni trećim zemljama ili tradicionalnim kupcima ukrajinskih proizvoda. Kako bi pomogla Ukrajini u izvozu svoje poljoprivredne proizvodnje i prehranila zemlje ovisne o uvozu, Europska komisija je uvela takozvane koridore solidarnosti, ali su ih trgovci zlorabili kako bi se lako i brzo obogatili. Zbog toga je Srednja i istočna Europa preplavljena ukrajinskim žitaricama“, stoji u apelu EU.
Napominjemo da ovakva situacija može najviše utjecati na manje poljoprivredne proizvođače, koji nemaju svoje skladišne kapacitete i koji u našim zemljama često ovise o prihodima od proizvodnje osnovnih usjeva kao što su žitarice i uljarice, istaknuto je u apelu poslanom Europskoj komisiji.
Poljoprivrednici smatraju kako je veliki problem to što roba nakon što prijeđe granicu u Ukrajini, ide na slobodno jedinstveno tržište Europske unije i vrlo je teško razlikovati njihovo konačno odredište. Čak ni službene statistike ne odražavaju stvarno stanje, budući da se špekulira o prepakiravanju robe ili namjernom miješanju ukrajinske pšenice i drugih žitarica s lokalnom proizvodnjom, kako bi se zadovoljili parametri kvalitete i smanjio rizik od zarobljavanja nezdravih namirnica u prehrambenom lancu.
Zemlje potpisnice apela skreću pozornost na nedostatak kontrolnih mehanizama koji bi osigurali da se ta roba transportira do odredišta, a ne da se skladišti u Europi, što ne samo da utječe na kretanje cijena robe na domaćem tržištu, već i potencijalno ugrožava sigurnost potrošača. Bez odgovarajućih kontrolnih mehanizama, tijela javne vlasti kao ni građani ne mogu biti sigurni da ne moraju ispunjavati stroge europske standarde za poljoprivredne i prehrambene proizvode, što smanjuje konkurentnost naših poljoprivrednika. Stoga se predlažu strogi mehanizam kontrole ukrajinskog izvoza na šengenskoj granici koji osigurava da kamioni stignu do svog odredišta, a da teret u vlaku ostane zapečaćen do konačnog odredišta u luci, jedan je od zahtjeva iz apela upućenog EU .
„Trenutna situacija može biti signal poljoprivrednicima EU kako nema potražnje za njihovim proizvodima te će kao rezultat toga početi smanjivati proizvodnju, što se neće odmah odraziti na tržište, ali će definitivno značiti potpuni neuspjeh poljoprivredne politike EU-a, a kasnije može utjecati i na cijene te kvalitetu poljoprivredne proizvodnje“, ističu u HPK.
HPK na skupštini krovnog udruženja EU poljoprivrednika Copa-Cogeca
Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su na skupštine Copa-Cogeca, koja je održana 27. travnja na koju su razmijenili mišljenje s Kurtom Vandenbergheom, glavnim direktorom DG CLIMA o certifikacijskom okviru za uklanjanje ugljika, koji je inače u raspravi.
„Hrvatski predstavnici su izrazili zabrinutost kako će se on primijeniti na strukturu gospodarstva u RH koja su rascjepkana i mala. Također, upozorili smo na moguća dodatna administrativna opterećenja, potrebu za jasnom metodologijom certificiranja, znanstveno utemeljenim dokazima, edukacijom i kontrolom, te na moguće smanjenje poljoprivredne proizvodnje. Iako bi uklanjanje ugljika moglo omogućiti dodatnu zaradu poljoprivrednicima, naše je predstavnike zanimalo u kojem vremenskom razdoblju i kojim intenzitetom će poljoprivrednici osjetiti ekonomske rezultate“, naglašava se iz HPK.
Kroz razgovore se raspravljalo i o doprinosu europskih poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga zelenoj tranziciji uz nastavak očuvanja opskrbe hranom i energijom. Digitalizacija će biti ključna za uključivanje u certifikacijsku shemu s čime bi se smanjio administrativni pritisak i pomoglo malim poljoprivrednicima.
