Odbor za povrtlarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je 23. listopada 2024. godine sastanak sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede na kojem se razgovaralo o niz tema vezano za ovu proizvodnju. Među ostalim, raspravljano je o temi troškova rada u poljoprivredi i problemima sa radnom snagom u sektoru te sezonskom zapošljavanju, kao i o elementarnim nepogodama, ali i o uređenju tržišta s naglaskom na poboljšanje sustava deklariranja i označavanja podrijetla povrtlarskih proizvoda te predeklariranje uvoznog povrća.
“Troškovi rada u poljoprivrednom sektoru znatno su porasli, što otežava poslovanje poljoprivrednicima, posebno malim proizvođačima. Nedostatak radne snage dodatno doprinosi povećanju tih troškova, a zbog sezonske prirode proizvodnje povrća u kontinentalnom dijelu, koja traje svega nekoliko mjeseci, poljoprivrednici ne mogu pronaći radnike za kratkotrajno zaposlenje”, istaknuto je na sastanku.
Kako pojašnjavaju u HPK prema trenutnom Zakonu o radu, sezonski radnici moraju biti zaposleni na neodređeno nakon određenog broja ugovora o radu, što je neodrživo za poljoprivrednike, dok su ranije radnici mogli biti zaposleni do devet mjeseci, nakon čega bi imali pravo na naknadu s burze rada.
“Tražimo izmjene u Zakonu o radu, tako da navedena obveza zapošljavanja na neodređeno ne vrijedi za radnike u poljoprivredi, čime bi se omogućilo fleksibilnije zapošljavanje sezonskih radnika, prilagođeno sezonskom karakteru proizvodnje”, glavna je poruka proizvođača povrća.
Na sastanku se razgovaralo i o višim ulaznim proizvodnim troškovima, pri čemu je istaknuto kako su cijene repromaterijala, poput sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava, uvelike porasle u posljednjih nekoliko godina, što je dodatni pritisak na profitabilnost proizvodnje. Uz to veliki problem za ovu proizvodnji su i elementarne nepogode, Naime, klimatske promjene, uključujući suše, poplave i druge elementarne nepogode, ozbiljno utječu na prinos i kvalitetu povrća i krumpira, a troškovi zaštite i oporavka od tih događaja rastu.
Jedan od ključnih problema je uređenje tržišta, zbog čega proizvođači povrća zahtijevaju poboljšanje sustava deklariranja i označavanja podrijetla proizvoda.
“Tražimo da podrijetlo proizvoda bude jasno i vidljivo označeno na deklaracijama, s obaveznim navođenjem države podrijetla. Trenutna praksa navođenja podrijetla sitnim slovima ili na teško uočljivim mjestima na etiketama ne omogućava potrošačima jednostavan uvid u podrijetlo proizvoda. Predlažemo uvođenje većih, istaknutijih natpisa o podrijetlu, čime bi se povećala transparentnost”, priopćeno je iz HPK.
Isto tako proizvođači predlažu da se na deklaracijama navede i datum berbe, kako bi potrošači imali jasniju informaciju o svježini voća i povrća. Trenutno, podaci koji su na deklaraciji, poput LOT broja, ne pružaju dovoljno informacija o vremenskom okviru berbe i uvoza, što potrošače stavlja u nepovoljan položaj kada donose odluku o kupnji.
Jedno od rješenja za uređenje tržišta je i da se za proizvode koji na sebi nemaju deklaraciju ili su označeni samo generičkim informacijama, uvede označavanje odnosno stavljanje podataka o podrijetlu proizvoda (država podrijetla i datum berbe) te ispisuju na računu prilikom kupovine. Na ovaj način, potrošači bi imali točnu informaciju o podrijetlu robe, što je posebno važno u situacijama kada proizvodi dolaze iz uvoza, a u trgovinama se često nalaze bez adekvatnog označavanja.
“Ove izmjene omogućile bi potrošačima informiraniji odabir pri kupnji, potičući ih na kupovinu domaćih, svježih proizvoda, čime se jača tržišna pozicija domaćih proizvođača u odnosu na uvozne proizvode. Povećanje transparentnosti također pomaže u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi i predeklariranja uvozne robe kao domaće”, istaknuto je na sastanku.
Iz HPK ističu kako je potreban jači nadzor nad otkupljivačima i trgovcima.
„Umjesto da se mali proizvođači, koji često koriste dodatne proizvode izvan sezone, kažnjavaju zbog neznatnih prekršaja, predlažemo fokusiranje inspekcijskih kontrola na veće trgovce i otkupljivače, koji u velikom broju slučajeva predeklariraju robu i plasiraju je kao domaću. Time bi se osiguralo pravednije tržište i zaštitila domaća proizvodnja. Ovaj prijedlog naglašava potrebu za usmjeravanjem inspekcija na veće sustave koji često koriste predeklariranje, umjesto na male proizvođače“, istaknuto je na sastanku.
Proizvođači povrća zalažu se i za smanjenje površinskog praga za PVP potpore i povećanje iznosa. Njihov je prijedlog da se minimalni prag za ostvarivanje proizvodno vezanih potpora (PVP) za voćarstvo i povrtlarske kulture (također i na voćarske) smanji na 0,25 hektara. Ovaj prijedlog je ključan za male poljoprivrednike koji obrađuju manje parcele, no suočavaju se s visokim troškovima proizvodnje. Proizvodnja voća i povrća zahtijeva značajno više fizičkog rada i resursa po jedinici površine u usporedbi s većim kulturama poput žitarica, zbog čega je ovaj prag neophodan za osiguranje opstanka malih proizvođača. To bi omogućilo poljoprivrednicima da pokriju troškove proizvodnje i zadrže konkurentnost na tržištu u odnosu na uvozne proizvode. Povećanje potpore također bi pomoglo u poticanju održive domaće proizvodnje i smanjenju ovisnosti o uvozu.
Za konkurentniju proizvodnju potrebno je pojedonstaviti održivost upotreba pesticida. Proizvođači smatraju kako je potrebno poticati odobravanje aktivnih tvari za zaštitu bilja koje su već odobrene u drugim zemljama članicama EU, kako bi hrvatski poljoprivrednici imali pristup istim sredstvima kao i njihovi europski kolege. Ovo bi osiguralo jednakost u mogućnostima zaštite usjeva te smanjilo troškove i administrativne prepreke za domaće proizvođa
“Predlažemo da se prilikom odobravanja sredstava za zaštitu bilja naglasak stavi na odobravanje aktivnih tvari, a ne samo na trgovačke nazive proizvoda. Time bi se omogućio veći izbor proizvoda na tržištu i smanjila cijena istih sredstava koja su često skuplja pod različitim komercijalnim imenima, iako sadrže iste aktivne tvari. Ovaj prijedlog osigurava dostupnost učinkovitih sredstava za zaštitu bilja te smanjuje financijski teret na poljoprivrednike, čime se potiče održiva poljoprivredna proizvodnja”, priopćeno je iz HPK.
