Hrvatska poljoprivredna komora svim poljoprivrednicama i ruralnim ženama čestita 15. listopad – Svjetski dan ruralni žena, te i na ovaj način želimo istaknuti njihovu važnost i doprinos opstanku ruralnih područja u Hrvatskoj, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Žene širom svijeta imaju važnu ulogu u razvoju ruralnih područja, poljoprivrednoj proizvodnji te gospodarskom opstanku svojih obitelji i zajednica, a još su uvijek izložene različitim oblicima diskriminacije. Njihova uloga, kako u društvu i zajednicama u kojima žive, tako i u obiteljima, još je uvijek neprepoznata i marginalizirana, a posao koji svakodnevno obavljaju često je podcijenjen i nepriznat. Seoskim ženama nije priznat status te su u stalnoj borbi za svoja pripadajuća prava, a kada govorimo o seoskim ženama, važno je naglasiti njihovu višestruku ulogu – one se brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi koja je jedna od najvažnijih gospodarskih grana svake zemlje, te sudjeluju u procesu proizvodnje hrane, ističe se u priopćenju HPK.
„Seoske žene u Hrvatskoj su vlasnice tek 30 posto OPG-a, a provode prosječno najmanje 22 sata tjedno radeći nevidljivi posao. U Hrvatskoj ima 30,9 posto žena među samoopskrbnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima a 28,9% među OPG-ima, što govori da žene imaju znatno manja gospodarstva, a pritom žive dulje pa najčešće dolaze do OPG tako što ga naslijede od supruga. Brojna istraživanja pokazuju kako su žene u ruralnim područjima u nepovoljnijem ekonomskom i društvenom položaju koji je često opterećen i društvenim ulogama i očekivanjima ruralne zajednice koja su zasnovana na tradicionalnijim rodnim ulogama i patrijarhalnim stavovima pa se tako na rad žena izvan kuće i dalje gleda prvenstveno kao na zanemarivanje obitelji i kućanstva. Mi u HPK to želimo promijeniti zbog čega smo u novom sazivu skupštine pokrenuli inicijativu i osnovali Odbor za mlade poljoprivrednike i žene, izjavio je povodom Svjetskog dana seoskih žena predsjednik HPK Mladen Jakopović.
IZ HPK ističu kako je kako je Odbor za žene i mlade HPK već predložio i izmjene Strateškog plana i mjere u okviru IAKS-a.
„Seoske žene i žene na farmama suočavaju se s mnogim preprekama u vođenju ruralnih inovacija, poput ograničenog pristupa zemlji, imovini i financijskim resursima, nedostatka pristupa informacijama, obuci, mentorstvu i profesionalnim mrežama. Prema podacima EU žene čine manje od 50 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima Europske unije, te upravljaju sa svega 30 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prema nekim istraživanjima žene ostvaraju oko 35 posto ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, što je znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, a osim toga na poljoprivrednim gospodarstvima brinu se o obitelji i domaćinstvu što je često okarakterizirano kao „nevidljivi rad“. Upravo zato, potrebno je regulirati njihov profesionalni status čemu u prilog ide i današnja konferencija, kaže Jakopović.
Iz HPK ističu kako kroz različite inicijative u Hrvatskoj ali i EU, HPK sudjeluje u brojnim projektima namijenjenim poljoprivrednicama i ruralnim ženama te uključuje svoje članice u njih.
Tako su od siječnja 2023. Agronomski fakultet i Hrvatska poljoprivredna komora partneri su u europskom istraživačkom projektu (Obzor Europa) GRASS Ceiling, u sklopu kojega se provodi i živi laboratoriji (living lab), u koji je okupljeno osam žena ekoloških inovatorica iz ruralnog područja s kojima će se tijekom tri godine projekta aktivno raditi te ih poticati na razvijanje vještina i definiranje ključnih problema s kojima se suočavaju u svom radu i životu na selu. Cilj ovog projekta je osnažiti socioekološke inovacije koje vode žene u ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama.
I kroz ovaj projekt želimo promijeniti položaj seoskih žena i poljoprivrednica. Poznato je kako je jedan od problema manja dostupnost ili postupni izostanak (javnih) usluga poput dječjih vrtića tj. ustanova za predškolski odgoj u ruralnim područjima tako postaje i strukturna prepreka koja ženama dodatno otežava pronalazak posla izvan kuće ili bavljenje aktivnostima nepovezanima s djecom i kućanstvom, ali i prepreka promjeni tradicionalističkih stavova i muškaraca i žena spram vezanosti žena sa skrbi, odgojem i obrazovanjem djece u predškolskoj dobi.
Isto tako podaci pokazuju da žene provode prosječno 22 sata tjedno radeći nevidljivi posao, ostavljajući im manje vremena za traženje poslova te njihov doprinos uspjehu farme ostaje nevidljiv. Ovaj problem ima negativan učinak na prihod kućanstva, što dovodi do većeg siromaštva i negativnog utjecaja na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Prevladavanje ovog rodnog jaza također bi trebalo povećati poljoprivrednu produktivnost, ali potrebna je veća podrška kako bi se osigurale jednake mogućnosti za žene, uključujući iz perspektive poduzetništva“, naglašavaju poljoprivrednice iz HPK.
„Iako se pokazali da su seoske žene vrlo kreativne i spremne na inovacije, provođenje novih projekta i udruživanje, upravitelji javnih poduzetničkih fondova i dalje smatraju da je manje isplativo ulagati ili financijski podupirati žene nego muškarce, zbog čega su im često nedostupna financijska sredstva. Veća je vjerojatnost da će žene biti poljoprivrednici jer je površina zemljišta manja i stoga jeftinija u usporedbi s komercijalnim farmama. Ključni pokretač za žene inovatorice u svim studijama je nužnost i cilj održavanja održivosti obiteljskog gospodarstva, a sve se više pojavljuju društvene i ekološke inovacije koje vode žene, zaključak je sa susreta osam žena ekoloških inovatorica iz ruralnog područja s kojima će se tijekom tri godine projekta aktivno raditi“, ističu u HPK koji kroz svoje Odbore i inicijative žele bitno utjecati na bolji položaj žena i poljoprivrednica u ruralnim krajevima.
