Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena koji se obilježava danas, 15. listopada, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović uputio je svih hrvatskim poljoprivrednicima i ruralnim ženama čestitku povodom njihovog dana s željom da se unaprijedi položaj žena u ruralnim područjima.
„Žene u ruralnim područjima svakodnevno se susreću s izazovima vezanim uz neprepoznavanje i nepriznavanje njihovog rada pa samim time i uz nepriznavanje pripadajućih socijalnih prava i primjerenog društvenog statusa. Za rješavanje ovog problema potrebne su ciljane mjere i osmišljena politika čijom realizacijom bi se poboljšao položaj žena u ruralnim područjima. HPK kroz sve svoje sektorske Odbore i politike kroz krovno udruženje Copa Cogeca i na EU razini stalno ističe važnost ruralnih žena za poljoprivredu i opstanak ruralnih područja budući da su one stup hrvatskih seoskih obitelji“, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Iz HPK ističu kako Hrvatska poljoprivredna komora ima svoj Odbor za žene, te da je mlada poljoprivrednica na čelu tog odbora. U skupštini HPK i drugim tijelima komore su žene koju su ujedno i članice Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, koje svih ovih godina doprinose važnosti promicanja žena u ruralnim područjima. HPK je nedavno dobila i europski znanstveni projekt u suradnji sa 30 partnera iz EU, među kojima je i Agronomski fakultet u Zagrebu. Projekt u naredne tri godine ima za cilj povezati žene diljem EU, te istražiti rješenja koja mogu pomoći unaprijeđenu položaja žena u ruralnim područjima.
IZ HPK ističu kako je prošlo više od deset godina od posljednje studije koja se bavila položajem žena u ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj. Uz potrebu daljnjeg sustavnog osnaživanja žena u ruralnim područjima i provođenja cjelovitog istraživanja o položaju i potrebama žena, potrebno je pristupiti prioritetnom donošenju Nacionalne strategije koja bi se odnosila na položaj žena u ruralnim područjima, stoji u priopćenju.
„Naše je mišljenje kako je potrebna izrada konkretnog Akcijskog plana koji bi se bavio pitanjem položaja žena u ruralnim područjima, ali i reguliranjem drugih važnih pitanja kao što su primjerice „nevidljivi rad“ žena na poljoprivrednim gospodarstvima, pristup vlasništvu zemljišta, postizanje ekonomske neovisnosti žena, sprječavanje rizika od siromaštva i nezaposlenosti, jačanje zastupljenosti žena u tijelima za donošenje odluka, olakšavanje pristupa obrazovanju i informatičkoj pismenosti, osiguranje društvene, socijalne i komunalne infrastrukture nužne za dostojanstven život žena na ruralnim područjima i drugo, ističu u HPK.
Iako su aktivno uključene u rad gospodarstava, očuvanje obitelji, ali i kulturnih tradicija u ruralnim područjima, svega 30 posto žena su nositeljice poljoprivrednih gospodarstava, podaci su koje je nedavno iznijela predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Iz HPK dodaju kako im je također otežan ili ograničen pristup vlasništvu zemljišta (manje od 15 posto žena su vlasnice poljoprivrednog zemljišta), ekonomski su ovisne, izložene višoj stopi rizika od siromaštva i nezaposlenosti, slabije su zastupljene u tijelima za donošenje odluka, slabijeg su obrazovanja i informatičke pismenosti, a društvena, socijalna i komunalna infrastruktura nužna za dostojanstven život još uvijek im nije u potpunosti dostupna.
HPK smatra i kako je potrebno je prepoznati i adekvatno vrednovati “nevidljivi rad” žena u ruralnim područjima, izazove usklađivanja privatnih, obiteljskih i poslovnih aktivnosti, a u prilog tome govori i činjenica da unatoč tome što žene proizvode polovicu svjetske hrane, a u razvijenim zemljama i do 80 posto, te ostvaruju oko 35 posto ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, žene ruralnih područja primaju svega 10 posto svjetskih prihoda, a od 10 žena njih 7 se suočava s rizikom gladi i nerijetko žive na rubu egzistencije, bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Međunarodni dan ruralnih žena obilježava se 15. listopada, što je određeno tijekom 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu još 1995. godine s ciljem skretanja pozornosti na uvjete u kojima žive žene na selu koji su znatno teži nego oni u kojima žive žene u urbanim područjima. U svijetu svaka treća žena radi u sektoru poljoprivrede, a seoske žene igraju važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji, sigurnosti hrane i prehrani, upravljanju zemljištem i prirodnim resursima te skrbe o kućanstvu.
