Svi sektori hrvatske poljoprivrede pod snažnim su pritiskom nelojalne konkurencije, a iako se očekivalo da će Hrvatska država zbog korona krize započeti zaokret i više raditi na podizanju samodostatnosti i kontroliranja uvoza do toga nije došlo. Situacija na terenu i u trgovini pokazuje da je hrvatsko tržište preplavljeno robom iz uvoza, po dampinškim cijenama, zbog čega je važno poduzeti hitnu reakciju nadležnih institucija te strože primijeniti sve odredbe Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, ali i Zakona o trgovini kao i kažnjavati one za koje se utvrdi da nude robu ispod proizvođačkih cijena. Važno je utvrditi po kojim cijenama ulazi uvozna roba na hrvatsko tržište, te koji su razlozi da hrvatski proizvođači ne mogu prodati svoje proizvode. Isto tako treba pokrenuti akcije te aktivirati pravne propise o deklariranju i označavanju roba, kako bi potrošačima bilo jasno, vidljivo i istaknuto što je domaće, a što dolazi iz uvoza, zaključak je 27. sjednice Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.
„Zahtijevamo od Ministarstva poljoprivrede da uputi oštar apel ostalim nadležnim institucijama i inspekcijama, kako bi pojačale kontrole na tržištu te da se formira radna grupa koja će izraditi analizu cijena na tržištu s koja dolaze ogromne količine roba, posebice mlijeka, mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, kako bi se utvrdilo da li su cijene po kojima se nude uvozne robe u hrvatskoj trgovini niže od proizvođačkih cijena nego što su one u državama iz kojih se uvozi. Posebno je važno da se kreira i hitna intervencijska mjera kojom će se pomoći proizvođačima da održe svoju proizvodnju i uspiju koliko toliko konkurirati prevelikom uvozu roba, odnosno tržišnih viškova koji su preplavili hrvatsko tržište, iako smo se svi zaklinjali u domaću proizvodnju tijekom korona krize. Izostala je reakcija države, a sada kad imamo stabilno Vladu očekujemo od svih aktera u politici i institucija da shvate kako je kriza hrvatske poljoprivrede na vrhuncu i da je hitno potrebno nešto napraviti. Na ovaj način hrvatskoj poljoprivredi prijeti daljnje urušavanje, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Članovi UO analizirali su situaciju po sektorima te istaknuli kako Hrvatska ima EU zakone i propise, ali oni su mrtvo slovo na papiru jer se ne primjenjuju i nema adekvatne reakcije inspekcija i cijelog sustava u trenutku kada hrvatska proizvodnja dolazi na tržište. Potrebno je napraviti analize cijena na tržištu te u proizvođačke cijene uvoznih roba uračunati transport, trgovačke marže i sve druge troškove, a potom utvrditi da li se radi o dampingu te kako na njega reagirati, na adekvatan način kao što to rade druge države koje su uredile svoje tržište i vode brigu o svojoj proizvodnji. Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno mlijeko na policama trgovačkih lanaca prodaje po cijenama kojoj domaće mlijeko ne može konkurirati. Slično je i sa voćem i povrćem, a posebice mesom i pekarskim proizvodima.
Turistička sezona dobra, a meso se ne prodaje
Članovi UO naglasili su kako Hrvatska ima koliko toliko dobru turistički sezonu, bolju nego što se očekivali. Iako imamo turiste za očekivati je bilo da će porasti potražnja za domaćim mesom, no na žalost klanje u Hrvatskoj je tijekom turističke sezone smanjeno za jednu trećinu. To je jasan dokaz da su se svi okrenuli uvozu mesa i da nam na tržište dolazi tržišni viškovi zemalja iz koje meso uvozim, a kojemu domaći proizvođači ne mogu konkurirati. Sve to stvara ogromne tržišne viškove domaće robe, pa su upitna sva ulaganje i davanje potpore hrvatskim proizvođačima, ako proizvođači mukotrpno rade bore se, proizvode, a u konačnici svoju robu nemaju kome prodati, istaknuto je.
Kada je riječ o tržištu mlijeka situacija je također alarmantna. UO HPK ističe kako se otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj nije mijenjala zadnje dvije godine, a Hrvatska je izgubila kontinuitet u investiranju u farme i proizvodnju.
„Ako želimo podići proizvodnju na 600 milijuna litara, što je strateški cilj, potrebno su snažne investicije ali i uređivanje tržišta. Državi je dovoljno da kroz dostupne EU sustave dođe do podataka i napravi analizu otkupnih cijena mlijeka u zemljama odakle nam mlijeko dolazi, a potom pregleda trgovačke kataloge i akcije po kojima se mlijeko iz uvoza prodaje našim potrošačima. Lako je utvrditi da se radi o dampinškim cijenama i nelojalnoj konkurenciji kojoj je teško konkurirati, a takva situacija traje godinama“, ocjena je HPK.
Kodeks za otkup žitarica koristi se za rušenje cijene
Odbora za ratarstvo HPK podnio je i izvještaj o ovogodišnjoj žetvi pšenice i ječma u kojem se ističe kako je Hrvatska ostvarila odličnu proizvodnju i prinose, ali je problem u otkupu jer otkupljivači mijenjaju standarde otkupa kako im odgovara u trenutku kada pšenica i ječam dođu do silosa, s ciljem da sruše cijene.
„Kodeks za otkup žitarica koji je na snazi ne funkcionira, odnosno funkcionira tako da otkupljivači mijenjaju standarde onako kako im odgovara s ciljem rušenja otkupne cijene. Hrvatska ima najnižu otkupnu cijenu u regiji i EU, a otkupljivači tvrde kako nema interesa za izvozom tržišnih viškova domaće pšenice što nije točno, jer smo svjedoci da kamioni ipak odlaze izvan Hrvatske. Ovakvo je stanje neodrživo, a iako smo zatražili da se na otkupno mjestu jasno istaknu uvjeti otkup to se nije dogodilo, zaključio je Upravni odbor te zatražio da se aktiviraju odredbe Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi i zaštiti proizvodnja te institucije stanu na stranu proizvođače.
HPK zahtjeva i da Vlada podnose izvješće o stanju robnih rezervi te propiše kako država mora imati robne zalihe za najmanje godinu dana, da bi se osigurala prehrambena suverenost i stabilnost tržišta ako će se korona kriza nastaviti. Proizvođači pšenice zahtijevaju i da se više novca usmjeri na investicije u male domaće mlinsko-pekarske tvrtke koje će pokrenuti veću proizvodnju zamrznutih pekarskih proizvoda koje dolaze u Hrvatsku u ogromnim količinama.
Majdak: Poljoprivreda je strateška grana za Vladu RH
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, koji je sudjelovao na sastanku, članovima Upravnog odbora HPK najavio je da će Ministarstvo poduzeti sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi se aktivirali mehanizmi intervencijskih mjera i pomoglo proizvođačima.
„Svjesni smo da problema na terenu ima puno, a upravo kroz izradu nove Strategije želimo to mijenjati i smatramo HPK stožernim partnerom koji će sa svojim prijedlozima pomoći da uredimo domaće tržište. Hrvatska Vlada će učiniti sve kako bi se poljoprivreda održala i osnažila kao strateška grana jer je to cilj svima. Na svima nama je da zajedno učinimo sve da ne dođe do urušavanje proizvodnje, ali i funkcioniranja tržišta“, kazao je Majdak.
Poljoprivredi dana mala kvota za obnovljive izvore energije
HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. objavio je Javni poziv za prikupljanje ponuda s uvjetima za sudjelovanje na natječaju za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.
„ Poljoprivreda koja prema svim EU dokumentima treba imati značajno mjesto doprinosu obnovljivih izvora energije, s ciljem jačanja konkurentnosti sektora prema uzoru ostalih članica EU nije niti spomenuta. U dodjeli kvota dobila je jedva 10 posto. Postavlja se pitanje zašto RH i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne koristi poljoprivredu kao važan sektor u doprinosu obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, osobito stočarstvo kojemu ce u novom programskom razdoblju to biti jedan od načina smanjenja CO2 i jačanja konkurentnosti te stvaranje novih radnih mjesta“, kazao je Mladen Jakopović.
HPK je u nekoliko navrata tražila veći udio kvota za poljoprivredni sektor, razvoj bioplinskih postrojenja, veći udio korištenja ostataka i otpada iz svih grana poljoprivrede radi jačanja sektora najpogođenijeg stočarstva koje je u kontinuiranom padu, a sluha za razvoj poljoprivrede sukladno novim trendovima EU u RH očito nema.
UO HPK od Ministarstva je zatražio i da HPK čini 51 posto članova svih Povjerenstava kako bi svoje prijedloge lakše prezentirali. Zatražili su izmjene i dopune Zakona o HPK koji je usvojen prije 2 godine, ali zbog inertnosti Agencije za plaćanje pojedine odredbe, posebice one oko funkcioniranja i naplate članarine nikada nisu zaživjele.
