21.ožujka – 22.ožujka 2024.
Living Lab Croatia (LLHR), četvrti susret hrvatskih žena inovatorica, pod nazivom Eco-Women Entrepreneurs (EWE) održan je 21. i 22. ožujka 2024. na dva susjedna otoka – Cresu (Moiseova palača) i Krku (Gradska vijećnica Krk i OPG Gršković). Organizatori sastanka su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), a mjesto susreta odabran je iz razloga što je dvoje sudionika iz Cresa i Krka, zbog čega je odlučeno da se u radionice uključe i lokalna zajednica, ističu iz HPK.
Prvi dan susreta održan je na otoku Cresu, u palači Moise. Living Lab je bio podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu sudjelovalo je sedam inovatora, dok su u drugom dijelu, uz sedam inovatora sudjelovali i četiri druga dionika iz lokalne zajednice. U prvom dijelu, ukratko su predstavljene dosadašnje i buduće aktivnosti projekta, a dogovoren je datum i mjesto održavanja petog susreta.
Prvi dio sastanka Living Lab-a bio je usredotočen na proces inovacije – dovršavanje faze preoblikovanja i početak ideje. Nakon kratke prezentacije o razvijanju gledišta, inovatorice su dobili radne materijale i zamoljeni su da generiraju ideje o tome koju će potrebu svojih kupaca pokušati zadovoljiti i koji su bili njihovi uvidi. Inovatori su predstavili svoje ideje i međusobno ih komentirali. Među idejama su bili zdravi obroci za djecu, topli obrok u termos posudi, zdravi sokovi, manje boce s maslinovim uljem, jela od konjskog mesa, proizvodi vezani uz vunu i filcanje. Ponuđeni si i doživljaji za obitelj, boravak u masliniku, rad rukama, susret s ovcama. Među idejama su se našli i izrade Nikola lampica te kuhanja veganskih i vegetarijanskih jela.
Nakon toga je uslijedio sljedeći korak, pa su svi sudionici razmijenili mišljenja o ideji svakog sudionika – što bi se moglo izvesti/proizvesti. Sudionici su prilično uspješno generirali ideje i u sljedećoj sesiji od njih je zatraženo da sve te generirane ideje dodatno razrade. Svaki je sudionik lako razvrstao generirane ideje u četiri kvadranta, eliminirajući tako one s niskom vrijednošću i velikim trudom i ističući one s malo truda i velikom vrijednošću. U kratkoj završnoj sesiji komentirali su koje su ideje odabrane za mogući nastavak razvoja.
„Tijekom susreta predstavnicima lokalne zajednice predstavljen je projekta Grass Celing odnosno koji su ciljeva projekta. Fokus ovog sastanka bilo je predstavljanje predstojećeg formiranja operativnih skupina. Razgovaralo se o mogućim idejama, a tema povezivanja vune i poljoprivrede nametnula se kao ideja s kojom se većina sudionika mogla povezati. Kao naziv nacrta projekta (operativne skupine) odabran je „Put vune“. Cilj operativne skupine mogao bi biti istražiti ulogu ovčje vune u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, a dogovoreno je da će inovatori obavijestiti projektni tim Grass Ceilinga o eventualnim daljnjim potencijalnim partnerima“, objavljeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Tijekom susreta održana je i radionica filcanja u obrtničkoj sobi inovatorice Vesne Jakić, koja je sudionike upoznala sa svojim ručnim radom i uputila inovatorice u tehniku mokrog filcanja.
Drugog dana na Krku je predstavljen projekt te su inovatorice razgovaralo o osnivanju operativne grupe „Put vune“. S lokalnim dionicima razgovaralo se o problemima žena na otoku Krku, načinima njihova rješavanja i ulozi donositelja odluka. Udruga Žene za otok predstavljena je kao primjer dobre prakse, a njezina je voditeljica istaknula važnost umrežavanja žena i razmjene informacija. Susret je nastavljen u masliniku OPG-a Gršković, gdje je održana radionica suhog filcanja. Tijekom sastanka dogovoreno je da će jedna od inovatorica sudjelovati na Showcase u Vilnius u studenom 2024.
_________________________
24.siječnja 2024.
Treći hrvatski Living Lab održao se je 24.siječnja 2024. online putem aplikacije Times.
_________________________
13.listopad 2023.
Drugi hrvatski Living Lab „Eko-žene poduzetnice“ održao je svoj drugi sastanak. Sastanak je održan 13. listopada na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, u organizaciji Agronomskog fakulteta i Hrvatske poljoprivredne komore.
Jedan od ciljeva trogodišnjeg GRASS Ceiling projekta jest praćenje osam seoskih žena koje razvijaju svoje ideje i poduzetništvo za društveno-ekološke inovacije. U prvom dijelu jednodnevne radionice sudionice su navele potrebe za specifičnim edukacijama (digitalni marketing, komunikacijske vještine, knjigovodstvo u poljoprivredi), ali i zakonodavne barijere s kojima se svakodnevno susreću. Nadalje, sudionice su definirale vlastite kratkoročne i dugoročne poslovne ciljeve koje bi voljele ostvariti tijekom trajanja projekta. Osim toga, dale su konkretne ideje za unaprjeđenje poslovanja žena u ruralnom prostoru.
U drugom dijelu jednodnevne radionice, pridružili su se i dionici iz akademske zajednice, civilnog i javnog sektora i zajedno sa sudionicima drugog living lab-a navele su potencijalne provoditelje (i najbolje načine prijenosa) edukacijskog sadržaja za koji su ranije iskazale potrebe.
Također, poduzetnice i inovatorice iz projektnog living lab-a sudjelovat će tijekom projekta GRASS Ceiling u različitim medijskim kampanjama usmjerenima na promociju žena u ruralnom području. Tako smo na prvom predstavljanju naših inovatorica u Bruxellesu na godišnjem projektnom sastanku predstavili našu Jasminku Gršković sa Krka, a u kampanji UN-a povodom Međunarodnog dana ruralnih žena sudjelovala je naša Birgit Boljun.
_________________________
06.rujna 2023.
Održana fokus grupa za muškarce o položaju žena u ruralnom području
U sklopu aktivnosti iz ovog projekta u srijedu 6. rujna 2023. održana je prva fokus grupa za muškarce, na kojoj su muški predstavnici sektora; poljoprivredni proizvođači, predstavnici znanstvene zajednice, državnih institucija i medija i drugi raspravljali te iznijeli svoje poglede i stavove o položaju ruralnih žena u Hrvatskoj danas.
„ Od iznimnog značaja za naš projekt je i mišljenje muškaraca o tome što se može učiniti da se poboljša položaj žena u ruralnim prostorima, kako da imaju bolji pristup zaposlenju, zemljištu, edukaciji, kreditima i socijalnim uslugama. Kroz razgovor o stavovima i iskustvima, željeli smo doznati kako muškarci vide prepreke s kojima se žene (posebno, inovatorice ili poduzetnice) u ruralnom području suočavaju te što misle da bi oni mogli učiniti kako bi podržali žene da ostvare svoje kreativne i poduzetničke ideje te na taj način ujedno povećaju kvalitetu života za cijele ruralne zajednice. Znanje i iskustvo pozvanih predstavnika će nam znatno pomoći za naše istraživanje i daljnji rad u ovom projektu, s kojim ćemo se predstaviti na razini EU“, izjavila je Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju.
Projekt je financiran u sklopu programa Obzor Europa, „GRASS CEILING”, a usmjeren je na poticanje inovacija koje vode žene u ruralnim područjima i poljoprivredi. Započeo je u siječnju 2023. i trajat će do prosinca 2025., a vrijedan je 2,8 milijuna eura.
„Novi projekt Europske Unije uspostavio je žive laboratorije (living lab-ove, LL) u devet zemalja, te se zajednički radi na obuci 72 ruralne žene inovatorice, a ujedno se želi uspostaviti sustav umreženog učenja i inovacija. Živi laboratoriji otvoreni su inovacijski ekosustavi u stvarnim životnim okruženjima koji koriste povratne informacije kroz pristup životnog ciklusa inovacije kako bi se stvorio održivi učinak na stvaran život i poslovanje na ruralnim područjima, objašnjavaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Kako bi se to postiglo, projekt će uspostaviti devet living lab-ova za ruralne žene inovatorice u Irskoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Škotskoj, Španjolskoj i Švedskoj. Svaki living lab obučavat će između šest i osam žena te uspostaviti sustav umreženog učenja i inovacija koji će podržavati žene inovatorice, jačati i mjeriti njihove inovativne ideje te transformirati rodne norme i stereotipe dijeljenjem i prikupljanjem uvida u politike spram ruralnih žena inovatorica i praktično iskustvo, ističu u HPK.
Putem ovih living lab-ova istraživači će analizirati trenutni položaj žena u pogledu prevladavajućih trendova u europskoj poljoprivredi i ruralnim područjima uključenih zemalja, shvatiti što pokreće i omogućava inovacije koje vode žene, te uvidjeti prepreke na koje nailaze i osmisliti potporu koju je potrebno razviti na razini država članica i EU.
„Ovo je uzbudljiv program koji financira EU za osnaživanje inovacija žena u ruralnim i poljoprivrednim zajednicama. Radimo diljem Europe s vodećim ženama inovatoricama kako bismo zabilježili i podijelili ključne elemente njihovog uspjeha, s ciljem povećanja lokalnog utjecaja na žene u ruralnim i poljoprivrednim zajednicama. Projekt će raditi zajedno s muškarcima i ženama na izgradnji pozitivnog i snažnijeg okruženja za socioekonomski i zeleni rast“, ističu u HPK.
_________________________
16. lipnja 2023.
U Šibeniku je 16. lipnja 2023. održan je prvi Living Lab Hrvatska (LLHR) za Eko-žene poduzetnice (EWE) u okviru projekta GRASS CEILING (Obzor Europa) kojeg financira Europska komisija. Cilj projekta je osnažiti socioekološke inovacije koje vode žene u ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama. Diljem EU uspostavlja se devet socioekoloških laboratorija za žene inovatorice koji će pratiti razvoj osam žena inovatorica koje dolaze iz ruralnih područja. U LL HR EWE putem javnog poziva izabrane su: Marijana Svetić (OPG Svetić), Jasminka Gršković (OPG Gršković), Silvija Terlević (Obrt Matteo), Tatjana Klepo (Udruga maslinara Grada Kaštela ‘Mastrinka’), Ines Dundović (tvrtka Veggie), Birgit Boljun (OPG Boljun), Vesna Jakić (Udruga Ruta wool & Design), Ana Kovačić (OPG Kovačić).
Tijekom prvog LL HR sudionice su se međusobno upoznale te razmijenile iskustva vezana za poslovanje, uvođenje inovacija, prepreke s kojima su susretale i predložile mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se poboljšao status žena u ruralnim područjima. Na inovacije ih je potaknula promjena svijesti o okolini, glad za znanjem, prijenos znanja za bolji svijet, mijenjanje tradicije, zdravije životno okuženje, oživljavanje priča iz djetinjstva, suživot s prirodom. Na svom putu do uspjeha sretale su se s velikim nerazumijevanjem okoline kao i brojnim administrativnim barijerama, čestim izmjenama zakona i propisa te nedostatkom adekvatne pomoći oko prijenosa znanja i istraživanja. U drugom dijelu cjelodnevne radionice EWE sudionicama pridružile su se predstavnice civilnog sektora, profesorica i sociologinja iz Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru (izv. prof. dr. sc. sociologije Valerija Barada i viša predavačica Nensi Segarić), dr. sc. Anita Silvana Ilak Peršurić, profesorica stručnog studija Veleučilišta u Rijeci, ravnateljica razvojne agencije Šibensko-kninske županije Mira Lepur, djelatnik razvojne agencije Šibenik Stipe Španja, , izv. prof. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ana Matin, Elizabeta Pezo Paliska nositeljica OPG-a, Katarina Banić članica OPG-a, Morana Jednačak IPS konzalting.
Sudionice rješenje vide u stalnoj edukaciji, praktičnom prijenosu znanja od poljoprivrednika koji već imaju dobre prakse, digitalizaciji proizvodnje i prodaje proizvoda, kao i otvaranju posebnih mjera za žene u okviru Strateškog plana. Osim navedenog žene su naglasile kako im veliki problem stvara problematika poljoprivrednog zemljišta te su predložile porez na neobrađeno zemljište i/ili davanje istog u najam. Radionicu su vodile organizatorice s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ramona Franić i izv. prof. dr. sc. Nataša Bokan te dr. sc. Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Marijana Svetić dolazi iz Like. Majka je dvoje djece. Bavi se plasteničkom proizvodnjom. Osim poljoprivredne djelatnosti proizvodi nakit i lampe Nikola Tesla. Također, zaposlena je u Civilnoj zaštiti.
Vesna Jakić, završila je tekstilni fakultet. 2000 je osnovala udrugu Ruta na otoku Cresu. Okupila je mnoge žene te ih naučila filcanju. Sada filcanje podučava u školama, a studenti joj dolaze na praksu.
Tatjana Klepo dopredsjednica je udruge maslinara Grada Kaštela ‘Mastrinka’. Doktorirala je na Agronomski fakultet. Fokusirala se na maslinarstvo i prirodno očuvanje baštine.
Silvija Terlević (Obrt Matteo), majka troje djece. Bavi se uzgojem autohtone pasmine istarskog goveda. Također, ima ovce te konje hladnokrvnjake.
Birgit Boljun je pravnica koja je prepoznala maslinarstvo te je kroz natječaj za mlade poljoprivrednike opremila svoje gospodarstvo. Osim proizvodnje maslinovog ulja vodi zaštitarsku tvrtku u kojoj su većina muškarci.
Ines Dundović, samohrana majka. U tvrtki Veggie je partner. Bave se proizvodnjom povrća te imaju vlastitu predadu. Svoje proizvode plasiraju u Interspar-u.
Ana Kovačić proizvodi bobičasto voće, aroniju, kupine, maline, borovnice, mentu, lavandu, ruže za likere i starinske sorte voća, malina, bazga. Imaju 13 vrsta sirupa, likera, džemova, tinktura, sirupa za zdravlje, suvenire.
Jasminka Gršković OPG koji proizvodi kuglice za sušilicu za ekološko pranje odjeće s mirisom lavande. Organizira brojne radionice za potrebe turizma i manifestacije, te uči djecu u školama i vrtićima tehniku filcanja.
_________________________
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i Hrvatska poljoprivredna komora, kao partneri iz Hrvatske, zajednički sudjeluju u novom europskom projektu koji ima za cilj osnažiti žene na selu i povećati broj socioekoloških inovacija koje vode žene u poljoprivredi, ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama.
Projekt je financiran u sklopu programa Obzor Europa, „GRASS CEILING”, a usmjeren je na poticanje inovacija koje vode žene u ruralnim područjima i poljoprivredi.
Projekt je započeo u siječnju 2023. i trajat će do prosinca 2025., a vrijedan je 2,8 milijuna eura.
Projekt GRASS Ceiling, koji vodi South East Technological University (SETU-Ireland) okuplja 25 partnera iz cijele Europe i razvit će forum na kojem žene mogu pokretati socioekološku tranziciju, odnosno razvijati inovacije kao odgovor na socioekološke izazove i jačati otpornost ruralnih područja. Ovo je ključno za postizanje ciljeva UN-a o ravnopravnosti spolova, realizaciju strategije EU-a o rodnoj ravnopravnosti i postizanje ciljeva Zelenog plana, Strategije „od polja do stola“, dugoročne vizije za ruralna područja i europskog stupa socijalnih prava.
Kako bi se to postiglo, projekt će uspostaviti devet živih laboratorija (living lab) za ruralne žene inovatorice u Irskoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Škotskoj, Španjolskoj i Švedskoj. Svaki živi laboratorij obučavat će između šest i osam žena te uspostaviti sustav umreženog učenja i inovacija koji će podržavati žene inovatorice, jačati i mjeriti njihove inovativne ideje te transformirati rodne norme i stereotipe dijeljenjem i prikupljanjem uvida u politike spram ruralnih žena inovatorica i praktično iskustvo.
Putem ovih živih laboratorija istraživači/ce analizirat će trenutni položaj žena u pogledu prevladavajućih trendova u europskoj poljoprivredi i ruralnim područjima uključenih zemalja, shvatiti što pokreće i omogućava inovacije koje vode žene, uvidjeti prepreke na koje nailaze i osmisliti potporu koju je potrebno razviti na razini država članica i EU.
Žene inovatorice iz ruralnih ili poljoprivrednih organizacija suvodit će svaki laboratorij, a lokalni dionici iz javnog i civilnog sektora pridružit će se projektu u Hrvatskoj. Agronomski fakultet i Hrvatska poljoprivredna komora predstavljaju projekt u Hrvatskoj, a partneri GRASS Ceiling-a također uključuju europska tijela na visokoj razini i dionike koji mogu uistinu utjecati na politiku EU-a.
