Prema podacima iz 2018. godine, na tržište Republike Hrvatske trajno mlijeko najviše dolazi iz članica Austrije (8921t), Češke (6829t), Mađarske (1679t). Kada se usporede podaci pomoći mljekarskom sektoru za vrijeme krize iz 2017. godine (Češka (2944 eura) i Mađarska (708 eura) u odnosu na Republiku Hrvatsku (447)), uopće ne čudi što su naši proizvođači bili slomljeni na tržištu. U razgovoru s kolegama iz Češke dobili smo informaciju kako se država maksimalno potrudila da u kriznom razdoblju očuva sektor kroz nacionalni zeleni paket koji je bio standard iznad dobrobiti životinja, a obuhvaćao je (dodatni prostor između grla stoke, reguliranu toplinu vode tijekom zime, kvalitetu mlijeka iznad standarda). Osim navedenog njihovi mljekari dobivali su dobivali 30 eura po grlu na temelju rješavanja upitnika i praćenja stanja proizvodnje (tvz. tržišno istraživanje), te odlaska na seminare. Izvan krize, Češka dobiva 556,00 eura po grlu, od toga 217,05 iz nacionalnog dijela. Proizvodno vezana plaćanja su 142,7 eura, proteinski usjevi (proizvodno vezana plaćanja) 48 eura kravi, dobrobit životinja 142 eura po kravi, krizna pomoć za proizvođače iznad 100 krava – 45 eura po kravi, dobrobit životinja (nacionalni dio) 47,4 eura po kravi, pomoć zbog suše 78,8 eura, tržišno ispitivanje 25,5 eura, 16,7 po kravi za biomasu i 3,5 eura po kravi za prijelazno razdoblje. Stoga ne čudi da tako subvencionirana proizvodnja u pojedinim članicama EU vrši pritisak na domaću proizvodnju. Ukupan broj krava u Češkoj je 373.000, prosječan broj krava je 205 po gospodarstvu, a prosječna veličina gospodarstva je 103 ha. Ne treba niti spomenuti kako samo 30 gospodarstava u RH ima robote za mužnju i ostalom opremom koja omogućava produktivniju proizvodnju. Količina prikupljenog kravljeg mlijeka u 2018. u odnosu na 2017. smanjena je za 4,9%, količinski to znači da je u 2018. prikupljeno oko 23 300 t manje kravljeg mlijeka. Pad proizvodnje, znači dodatni rast za uvoz. Trenutno je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda 535. 000t, otkup 453.000t, a samodostatnost 52%. Ako usporedimo, s 2009. godinom, uvoz je bio 243.000 t, otkup 675.000 tisuća, a samodostatnost preko 80%.. Ovakvi podaci odmah povlače sa sobom stanje u cijelom govedarstvu koji bi trebao, kao sektor s najvećim potencijalom za stvaranje dodane vrijednosti, biti strateški sektor s većim financijskim udjelom potpore nego što to ima konkurencija.
Slika 1. Iznos potpora po državama članicama u mljekarstvu (2017.g.)
