- listopad – Svjetski dan hrane
Globalna zdravstvena kriza COVID-19 osvijestila je potrebu da više razmišljamo o proizvodnji hrane i sigurnoj opskrbi te samodostatnosti u Hrvatskoj. Ova nesigurna vremena natjerala su nas da ponovno više cijenimo domaću proizvodnju, ali unatoč činjenici da proizvodimo kvalitetne poljoprivredne proizvode i hranu police domaćih trgovina i dalje su prepune proizvoda iz uvoza, sumnjive kvalitete koji na hrvatsko dolaze po dampinškim cijenama, a kojima je teško konkurirati domaćim proizvođačkim cijenama. Zato danas uoči Svjetskog dana hrane Hrvatska poljoprivredna komora najavljuje svoju akciju kojom će nastojati potrošače i proizvođače informirati koji trgovački lanci uvoze takvu robu i odakle najviše dolaze sumnjivi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi na hrvatsko tržište.
„HPK zbog bezobzirnog ponašanja trgovačkih lanaca poziva svoje članove da prate i javljaju u HPK koji trgovački lanci na svoje police stavljaju i koje robe iz uvoza po nižoj cijeni nego što je realno da se ona proizvodi, robe koje su lošije kvalitete od domaćih proizvoda i koje se uvoze po sumnjivim cijenama. Namjera nam je da imenujemo trgovačke lance koji u vrijeme kad hrvatska roba dolazi na tržište kupuju jeftine proizvode (a često i iz robnih rezervi drugih zemalja), te ih plasiraju po nižim cijenama s ciljem stjecanja profita, a na štetu domaće proizvodnje i potrošača. Pozivamo hrvatske institucije da u Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama ubace odredbu kojom će se kontrolirati da li na tržište dolaze robe iz robnih zaliha drugih država (koje su uglavnom lošije kvalitete, stare i sumnjive zdravstvene ispravnosti). Sličnu inicijativu HPK će dati i kroz Copa Cogeca kao krovnu instituciju EU poljoprivrednika“, izjavio je Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore povodom Svjetskog dana hrane.
Predstavnici HPK pozivali su poljoprivredne proizvođače da na posebno otvoren mail, koji će biti objavljen ovih dana, dojavljuju sve sumnjive uvozne robe koje su na policama trgovina prodaju po niskim ili akcijskim cijenama iz uvoza. Na ovaj način HPK želi potaknuti državne institucije, potrošače, ali i medije da svi zajedno krenu u akciju označavanja onih trgovaca koji uvoznoj robi daju prednost u odnosu na domaće proizvode, koji sve teže dolaze do polica trgovina u Hrvatskoj.
„Hrvatski potrošači zaslužuju da im se ponudi više domaćih proizvoda (mesa, mlijeka, voća, povrća i dr.), da hrvatski proizvodi budu bolje označeni i vidljivi, a ne da im se u trgovini nude proizvodi među kojima je puno i onih koje uvoznici kupuju na rasprodajama na globalnom tržištu i to kao zalihe iz robnih rezervi drugih zemalja, koje tako prazne svoja skladišta. Takva sumnjiva roba dolazi na naše tržište, a samo smo u proteklih nekoliko tjedana imali niz povlačenja uvoznog mesa koje nije bilo zdravstveno ispravno, kojeg su pojedini trgovci i uvoznici prodavali našim potrošačima po cijenama koje su ispod svake realne proizvođačke cijene“, izjavio je Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore na konferenciji za medije povodom Svjetskog dana hrane koji se obilježava 16. listopada.
U HPK ističu kako je u trenutku poput ovog , važnije nego ikad prepoznati potrebu za pružanjem potpore našim prehrambenim herojima – poljoprivrednicima i radnicima u cijelom prehrambenom sustavu – koji se brinu da se hrana kreće od farme do stola čak i usred poremećaja bez presedana poput trenutne krize COVID-19 . Zato HPK zahtijeva i od institucija da u odredbe Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama unesu odredbu da se ne dozvoljava prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji dolaze iz robnih zaliha drugih zemalja, s istekom roka uporabe, sumnjive kvalitete, te upitne zdravstvene ispravnosti, dok naši proizvođači imaju ogromna problem zaliha, niskih otkupnih cijena i plasmana svojih proizvodnji.
„Godine 1900. jedan je poljoprivrednik mogao hraniti četiri osobe. U 2012. jedan je poljoprivrednik već hranio 129 ljudi. Kako proizvesti dovoljno hrane globalno je pitanje koje se tiče svih nas i upravo se zato svake godine 16. listopada obilježava Svjetski dan hrane. Zbog faktora poput urbanizacije, erozije tla, klimatskih promjena, broj obradivih površina se smanjuje, a svjetska populacija i dalje nastavlja rasti. Do 2050. očekuje se da će svjetska populacija dosegnuti rast od dodatne tri milijarde ljudi. Istovremeno, očekuje se da će se obradiva površina po glavi stanovnika smanjiti za oko 17%, što znači da ćemo na manje zemlje nego što imamo sada, morati proizvoditi još više hrane, nego što je trenutno proizvodimo. Proizvodnja hrane morat će se povećati za 60 % ako do 2050. želimo prehraniti planet. U isto vrijeme, na Svjetski dan hrane aktualiziraju se i pitanja neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, kao i potreba za podizanjem svijesti o bacanju hrane. Čak trećina ukupno proizvedene svjetske hrane, dovoljno da prehrani 3 milijarde ljudi godišnje, baca se u procesu proizvodnje ili jednostavno završi u kanti za smeće. U toj statistici ni Hrvatska nije iznimka, koja godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane“, poruka je HPK povodom Svjetskog dana hrane.
„Mali poljoprivrednici osobito će činiti veliku ulogu u prehrani svijeta s obzirom da čak 50 posto ukupne proizvodnje hrane u svijetu čine mali poljoprivrednici, dok je njihov broj u Hrvatskoj također velik – preko 80 posto poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj manja su od 10 ha. HPK želi da svojom akcijom označavanja trgovaca koji forsiraju uvoznu naspram domaće robe, podići svijesti o potrebi educiranja potrošača, ali i označavanja onih koji ostvaruju velike marže na prodaji uvoznih proizvoda niže cjenovne kategorije i sumnjive kvalitete. Posebno nas pogađa to što trgovci ulažu ogromne novce u marketing i uvjeravanja da prodaju domaće proizvode, dok s druge strane putem akcija prodaju uvozne proizvode. Svjesni smo da se jedino zajedno sa potrošačima, medijima, nadležnim institucijama može potaknuti veća domaća potrošnja i proizvodnja, zaključili su čelni ljudi HPK.
O SVJETSKOM DANU HRANE:
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine širom svijeta 16. listopada – na dan osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima 1945. godine. Od 1981. godine Svjetski dan hrane je svake godine usvojio drugačiju temu kako bi se istaknula područja u kojima postoji osobita potreba za djelovanje. Većina tema Svjetskog dana hrane odnose se na poljoprivredu jer samo ulaganje u poljoprivredu, zajedno s potporom u obrazovanju i zdravlju, mogu donijeti napredak u proizvodnji hrane.
HPK ujedno čestiti i svim vrijednim i ponosnim ruralnim ženama „Svjetskih dan seoskih žena“ koji se svake godine obilježava 15. listopada.
