Hrvatska poljoprivredna komora i Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu projekta BIOECO-UP, održali su radionicu kroz koju su prezentirali brojna iskustva iz prakse kako je moguće osnažiti građana da postanu aktivni u biogospodarstvu. Na radionici su sudionici imali priliku saznati konkretne primjere o dostupnosti i vrijednosti proizvoda na biološkoj osnovi, te koje su prednosti za okoliš i zdravlje u centralnoj i istočnoj Europi.
„Razina znanja građana i potrošača danas je na vrlo niskoj razini zbog čega je potrebno provoditi edukacije kako bi što više informacija bilo dostupno građanima, koji u svakodnevnom životu kroz promjenu navika, kako od potrošnje i kupovine, pa do proizvodnje mogu utjecati na pozitivne procese i tako snažnije potaknuti razvoj biogospodarstva“, izjavila je na radionici Tajana Radić voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju HPK.
Istaknula je kako je radionica imala za cilj da na njoj sudionici nauče o brojnim načinima kako građani mogu svojim obrascima potrošnje naučiti utjecati na biogospodarstvo te postati proizvođači bioloških proizvoda za kućanstvo. Tijekom radionice, sudionici su upoznati i s biološkim materijalima i njihovim potencijalom za zamjenu proizvoda na bazi fosila, te ekološkim prednostima korištenja biomaterijala u svakodnevnom životu.
Na radionici je istaknuto kako bi Hrvatska do kraja ove godine trebala dobiti prvu Strategiju biogospodarstva do 2035. godine. Strategija je to koja bi trebala doprinijeti jačem razvoju biogospodarstva, odnosno gospodarstva koje se oslanja na biološke sirovine i njihovo korištenje te je svojevrsna protuteža ekonomskom modelu koji se temelji na fosilnim gorivima. Prema nacrtu Strategije, čiji je koordinator Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska ima veliki potencijal poticanja ove vrste gospodarstva.
Situacija je trenutno takva da biogospodarstvo u Hrvatskoj čini devet posto BDP-a, odnosno donosi vrijednost od 3,7 milijardi eura. Zapošljava 203 tisuće ljudi, no prosječna je produktivnost po zaposlenom dvostruko niža od prosječne EU produktivnosti te iznosi tek 18 tisuća eura.
„Razvoj biogospodarstva važan je za Hrvatsku zbog smjera kojim je Europska unija odlučila ići. Europa tako želi biti održiv i klimatski neutralan kontinent, a upravo će biogospodarstvo u ostvarenju tog cilja imati značajnu ulogu. No da bi od biogospodarstva profitirali, moramo ga snažnije razviti jer, naravno, dobit će ubirati oni koji ovaj model gospodarstva uspješnije razviju. Mi smo po tom pitanju na začelju Europe, a prednjače zapadnoeuropske zemlje”, istaknuto je na radionici.
Projekt BIOECO-UP je dio projekta Interreg CENTRAL EUROPE – programa koji financira Europska unije, kroz fond za kohezivni regionalni razvoj, a koji za cilj ima osnaživanje građana kako bi postali aktivni sudionici u biogospodarstvu. HPK je jedan od partnera u projektu, a dio edukativnih aktivnosti se započeo provoditi i dalje će se provoditi u Hrvatskoj, među potrošačima i proizvođačima. Koncept biogospodarstva nastoji zamijeniti fosilne resurse obnovljivim sirovinama što je moguće kroz više područja i primjena.
„Upravo kroz projekt BIOECO-UP želi se široko uspostavljanje ovog koncepta u srednjoj Europi. Svi partneri će kroz projekt dizajnirati nove kružne lance vrijednosti za bioekonomiju i nastojati promijeniti ponašanje potrošača. Također će nastojati utjecati na transformaciju ponašanja potrošača te promjenu navika i preferencija potrošača sa razine poljoprivrednih politika. U projektu sudjeluje 8 zemalja, 12 projektnih partnera i 10 regija. Jedan od ključnih ciljeva Projekta je osnaživanje građana sa postanu aktivni u biogospodarstvu“, ističu u HPK.
