Posebno nas brine što smo značajno povećali uvoz, a nismo iskoristili izvozne šanse, pa i novi podaci o rastu deficita od 13% u prvih osam mjeseci 2019. potvrđuju da moramo svi zajedno upregnuti snage, udruživati se i početi više i bolje proizvoditi kako bi sačuvali našu poljoprivredu.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) obilježila je ovih dana deset godina od kada je hrvatski Sabor, daleke 2009. godine usvojio Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, čime je označen početak institucionalne borbe hrvatskih poljoprivrednika za bolju proizvodnju i tada pripreme za ulazak u EU. Danas Hrvatska poljoprivredna komora svoju borbu vodi na razini EU, kroz krovnu udrugu EU farmera Copa-Cogeca.
Malo je reći da smo kroz deset godina imali nekoliko organizacijskih promjena i da su različite hrvatske Vlade imali različite poglede i politiku prema hrvatskom selu i proizvodnji hrane. Bilo je onih koji su smatrali da je HPK nepotrebna i svojim odlukama činili sve da je ukinu. Ali, istrajnost poljoprivrede i poljoprivrednika na kraju je pokazala da Hrvatska poljoprivredna komora ima svoju viziju i misiju i da poput sličnih komora u nama bliskim zemljama kao što su Austrija, Mađarska, Češka itekako pridonosi borbi za interes poljoprivrednika u EU.
Jer svima je poznato da je Zajednička poljoprivredna politika jedna od najznačajnijih politika EU, pri čemu je proračun za poljoprivredu ujedno i najveća stavka izdvajanja EU zajednice od preko 500 milijuna eura. Kroz deset godina HPK je učinila jako puno za hrvatsku poljoprivredu, a posebno smo ponosni na činjenicu da smo u komori okupili vodeća poljoprivredna udruženja koja predstavljaju i najdominantniji dio RH poljoprivrede.
Utjecaj na institucije
Ponosni smo što smo u ovih deset godina pozicionirali stavove hrvatskih poljoprivrednike na europskoj razini te omogućili sudjelovanje u svim procesima kreiranja nove Zajedničke poljoprivredne politike kroz krovno udruženje europskih farmera Copa-Cogeca.
Na nacionalnoj razini, svakodnevno se sastajemo i održavamo sektorske odbore kako bi naši proizvođači što više bili uključeni u kreiranje svojih poljoprivrednih politika te kroz zaključke utjecali na državne institucije da nas zastupaju i bore se za hrvatsku poljoprivredu koja je posebno ugrožena postala nakon što je nespremna ušla u EU i suočila se s ogromnom i jakom konkurencijom velikih poljoprivrednih zemalja.
Iako su poljoprivrednici od ulaska u EU imali velika očekivanja, stvarnost nas je demantirala, a unatoč činjenici da poljoprivreda ima na raspolaganju ogromna sredstva, kroz dva stupa zajedničke poljoprivredne politike – izravne potpore i kroz Program ruralnog razvoja, ne možemo biti pretjerano optimistični kada sagledamo naše rezultate u poljoprivredi. Naša produktivnost još je uvijek na razini 50 posto produktivnosti u EU, a razlog za to je što smo kroz povijest imali sporiji investicijski ciklus u odnosu na naše konkurente. Taj je ciklus tek zadnjih godina dobio svoj zamah.
Želimo nove tehnologije
Posebno nas brine što smo značajno povećali uvoz, a nismo iskoristili izvozne šanse, pa i novi podaci o rastu deficita od 13 posto u prvih osam mjeseci ove godine potvrđuju da moramo svi zajedno upregnuti snage, udruživati se i početi više i bolje proizvoditi kako bi sačuvali našu poljoprivredu i ruralne sredine. Pred nama je usvajanje nove hrvatske Strategije poljoprivrede i vjerujemo da će naše Ministarstvo uvažiti naše stavove i okrenuti pogled na selo i poljoprivredu, a posljedično preokrenuti i negativne trendove.
Pred nama je burno razdoblje za europsku poljoprivredu. Nadamo se i borimo da se razina proračuna za poljoprivredu neće smanjivati te da će se nove mjere “ozelenjivanja” dodatno simulirati budući da Hrvatska još nije samodostatna u proizvodnji i mora još neko vrijeme ulagati u razvoj i podizanje proizvodnja, uvažavajući nove sve strože standarde usmjerene na održavanje eko sustava i prilagođavanje klimatskim promjenama. Kada bi htjeli definirati koji su nam ciljevi za idućih deset godina, mogu reći kako želimo da HPK u budućnosti institucionalno ojača, poveže sva udruženja i udruge da kroz Komoru artikuliraju interese svih poljoprivrednika.
Cilj nam je okrenuti se povećanju produktivnosti proizvodnje, udruživati se radi bolje pregovaračke pozicije prema otkupljivačima i trgovcima, te uvoditi nove digitalne tehnologije u proizvodnji. Na to nas obvezuju sadašnjih preko 150.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su upisani u Upisnik OPG, a vjerujemo da će novim Zakonom o OPG-ima, biti oko 75.000 aktivnih OPG-a koji će kroz članarinu prepoznati važnost zajedničkog nastupa i borbe za selo i proizvodnju i dati nam još veću snagu i moć za lobiranje.
Kako zadržati mlade?
Smatramo da nikako ne smijemo zanemariti stalnu edukaciju i podizanje razine znanja u poljoprivredi, te voditi brigu o klimatskim promjenama, ali boriti se za opstanak i razvoj ruralnih prostora Hrvatske. U godini kada Hrvatska preuzima predsjedanjem Europskom unijom i Hrvatska poljoprivredna komora će jače artikulirati naše stavove i interese.
Posebno smo ponosni što nam je Copa-Cogeca, kao naše krovno udruženje na razini EU, dalo veliku podršku i povjerenje da u 2020. budemo organizatori njihovog dvogodišnjeg Kongresa. Naime, HPK će biti domaćin okupljanja više od 500 farmera iz svih zemalja EU, koji će se iduće godine u listopadu okupiti u Šibeniku. Ovaj kongres prestižni je skup poljoprivrednika EU koji dovede sve najvažnije dionike iz sektora.
Kongres će biti prilika da naši poljoprivrednici pokažu još jednom jedinstvo i snagu da našim kolegama iz EU pokažemo naše najbolje vrijednosti, našu najkvalitetniju hranu i sve one pozitivne vrijednosti koje još uvijek njegujemo i čuvamo u ruralnim sredinama. Vjerujemo da poljoprivreda ima budućnosti i da ćemo uspjeti uvjeriti mlade ljude da ostanu na svojim obiteljskim gospodarstvima te da se bave proizvodnjom hrane.
Vijest preuzeta sa: https://bit.ly/2Pnvukx
