Predstavnici Hrvatske poljoprivredne sudjelovali su na skupštini europskog udruženja poljoprivrednika i zadruga Copa-Cogeca koja je održana 26. i 27. rujna 2024. godine u Briselu, a na kojoj je zaključena kako je od izuzetne važnosti zajednički rada između institucija i poljoprivrednih aktera kako bi se osigurao održivi razvoj i jačanje europskog agrarnog sektora u narednim godinama.
Na skupštini su razmijenjena mišljenja s direktoricom za analizu strategije i politike, Glavna uprava za poljoprivredu Europske Komisije Geslain-Laneelle, vezano za izvještaj o Strateškom dijalogu. Među temama o kojima se razgovaralo bilo je – prihvaćanju strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede, potrebi za predvidljivošću poljoprivrednog sektora u okviru vizije budućnosti poljoprivrede koju je najavila Ursula von der Leyen, potrebi za usklađenošću između trgovinske politike EU-a i njezinih unutarnjih poljoprivrednih ambicija, te ulozi poljoprivrede u planu prilagodbe klimatskim promjenama.
Tijekom skupštine održan je i sastanak zemalja V4, na kojem se raspravljalo o važnim aspektima vezanima uz poljoprivredu i njezinu budućnost. Sudionici su posebnu pažnju posvetili očuvanju proračuna te su naglasili potrebu da se izbjegnu bilo kakvi rezovi u nadolazećem programskom razdoblju. Ratari su se složili da je ključno pokrenuti inicijativu za utvrđivanje zaštitne cijene žitarica, s obzirom na trenutnu situaciju u sektoru otkupa. Ova tema dobiva na važnosti s obzirom na izazove s kojima se suočavaju poljoprivrednici, te se očekuje da će se nastaviti s aktivnostima koje će osigurati stabilnost i održivost poljoprivredne proizvodnje, priopćeno je iz HPK.
„Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore na skupštini su zatražili zaštitnu cijenu pšenice. Zbog uvoza cijena je između 100-130 eura po toni, dok ulazni troškovi premašuju 200 eura. Osim žitarica, zbog tržišnih viškova iz Ukrajine pati i peradarski sektor, te sektor svinjogojstva”, izjavio je na skupštini predsjednik Odbora za ratarstva Petar Pranjić.
Skupština je raspravaljali i o dokumentu o obnovi članka 29. u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine. Naime, većina država članica i dalje su suočena sa pritiskom roba iz Ukrajine koje utječaju na pad cijena domaćih poljoprivrednih proizvoda.
„Politička odluka je da pomognemo Ukrajincima, no trebamo koristiti podatke DG-AGRI-ja. EU je financijski u plusu zbog trgovanja, ali trebamo tražiti od DG TRADE-a postotak dobiti zbog žita za štete/gubitke koje su nastale EU poljoprivrednicima”, rekao je na skupštini predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Radna skupina za okoliš dovršila je opsežan dokument o Programu trgovanja emisijama za poljoprivredno-prehrambene proizvode (AgETS), koji uspostavlja sustav ograničenja i trgovanja za emisije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ovaj je dokument osmišljen kako bi usmjerio rasprave na nadolazećim radionicama, a sada je predstavljen.
Problem je što Komisija želi staviti teret na poljoprivrednike tako da ih oporezuje za višak CO2 zbog čega je potrebno vršiti pritisak na EK. Poljoprivrednici i uzgajivači mogu bolje iskoristiti obnovljive izvore energije, ali moraju im se osigurati fair play na tržištu, odnosno potreban je ujednačeni pristup za poljoprivredu, ističu u HPK.
Članovi Copa Coga vodili su i oštru raspravu oko međunarodne trgovine i tržišne situacije u poljoprivredi EU. Tako je istaknuto da će za sve kulture, osim za maslinovo ulje i rižu, za koje se predviđa dobar urod i pristojne cijene, ova godina bit vrlo loša godina. Proizvodnja voća i povrća pretrpjela je niz ekstremnih klimatskih događaja i općenito loših vremenskih uvjeta u kombinaciji s velikim pritiskom štetnika i bolesti što je utjecalo ne samo na prinose, već i na kvalitetu, dok je potrošnja smanjena. Sektori šećerne repe i krumpira patili su od istih problematičnih uvjeta uzgoja što je dovelo do predviđene loše kvalitete i niske proizvodnje. Situacija je vrlo slična za uljarice i žitarice gdje se predviđa da će žetva 2024. biti čak niža od 2023. koja je već bila izuzetno loša, a rezultati bi trebali biti najmanje 9 posto ispod desetogodišnjeg prosjeka, dok su cijene i dalje niske, a troškovi proizvodnje visoka. Mnogi poljoprivrednici koji se bave ratarskim kulturama očekuju da će imati ogromne gubitke na ovoj proizvodnji.
Za sektor stočarstva situacija je pozitivnija s relativno stabilnim i dobrim cijenama u većini sektora, osim svježih jaja gdje je vrhunac uvoza utjecao na cijene. Međutim, nekoliko sektora riskira da budu ugrožen i pogođeni razvojem različtih bolesti. Tako je u sektoru svinjskog mesa širenje afričke svinjske kuge prilično zabrinjavajuće, dok je sektor govedine uvelike pogođen stereotipom virusa plavog jezika 3 u državama članicama poput Nizozemske, Belgije, Francuske, Luksemburga, Njemačke i Danske, što je dovelo do gubitka životinja i smanjenje produktivnosti. Sektori ovaca i koza također su teško pogođeni u Grčkoj i Rumunjskoj “kugom malih preživača”.
Što se tiče ekološkog sektora, iako službeni podaci nisu službeno objavljeni, tijekom prve polovice 2024. tržište se oporavljalo nakon prošlogodišnje krize, uz ponovnu stabilizaciju potrošnje i maloprodaje, ali uz određeni stupanj heterogenosti među državama članicama.
Tijekom skupštine održan je izbor predsjedništva Copa 2024.-2026 budući da je mandat sadašnjem predsjedništvu Copa-e istekao. Izabrani su predsjednik i šest potpredsjednika, za razdoblje od iduće dvije godine (2024.-2026). Novi predsjednik udruženja je Giansanti Massimiliano iz Italije, a izabrani i potpredsjednici Barato Pedro (Španjolska), Berlakovich Nikolaus (Austrija), Doležal Jan (Češka), Gorman Francie (Irska), Sander Franck (Francuska) te Søndergard Søren (Danska).
