Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala je u utorak 8. veljače na sastanku CDG Milk (Civil dialogue group on milk) na kojem se raspravljalo oko stanja na tržištu mlijeka i otkupa mlijeka u EU. Na sastanku je prikazana prezentacija o cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda u 2021 godini te predviđanja za prvi kvartal 2022.
„U prezentaciji se vidjelo da zemlje iz kojih Hrvatske mljekare najviše uvoze mlijeko, cijena svježeg mlijeka su u prosjeku porasla od 8 do 12 posto u zadnjih godinu dana, dok je cijena mlijeka u Hrvatskoj na istoj razini kroz cijelu 2021 godini. Prosječna cijena mlijeka u Poljskoj je bila 39 euro centi u 12 mjesecu 2021., a u istom mjesecu u Hrvatskoj je iznosila tek 35,1 euro centi . Tako su poljski farmeri imali 30 lipa veću cijenu mlijeka već u 12 mjesecu“, izjavio je Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatska poljoprivredne komore.
Osim što Hrvatska ima jedan od najmanjih povećanja otkupne cijene mlijeka, unatoč brojnim problema na tržištu, iznijeli smo i podatke da je u Hrvatskoj tijekom 2021. godine isporučeno 428.687.410 kg mlijeka što je za 1,3 posto manje nego godinu prije. Broj isporučitelja mlijeka je pao za novih 500 proizvođača, tako da je hrvatsko mljekarstvo u 2022. Godinu ušlo s tek 3500 isporučitelja mlijeka, ističu u HPK.
„Naše najveće mljekare su najavile povećanje mlijeka u siječnju za 10 lipa, dok bi povećanje u ožujku trebalo biti dodatnih 15 lipa. To je povećanje premalo da bi se održao otkup mlijeka. Naš je stav da otkupna cijena mlijeka treba ići prema 3,5 kune sa PDV-om kao što imaju proizvođači u Italiji , Austriji ili Poljskoj“, kazao je Rešetar.
HPK je nedavno upozorila da sadašnja otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj, uz rast svih troškova proizvodnje i globalne probleme na svjetskom tržištu hrane, nije održiva te da će utjecati na daljnji pad proizvodnje i odustajanje od proizvodnje. Unatoč volji i naporima Ministarstva poljoprivrede da kroz interventne mjere pomognu proizvodnji mlijeka HPK stalno upozorava da je sadašnje stanje neodrživo i da nam prijeti daljnje urušavanje koje može postati i dramatično odnosno da bi u budućnosti Hrvatska mogla postane jedna od rijetkih država bez vlastite proizvodnje.
Otkako su kvote za mlijeko ukinute u Europskoj uniji 2015. godine i liberaliziralo se tržište, u pojedinim zemljama je značajno povećana ova proizvodnja, pokazuju podaci Eurostata, statističkog ureda EU. Kada se pogleda ukupna proizvodnja od 2015. primjetan je rast količina. Za 27 država članica u 2020. isporuka kravljeg mlijeka je bila oko 144,6 milijuna tona što je za 5,8 posto više od 2015. godine. Prosječna stopa rasta je nešto više od 1 posto godišnje.
Proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje kontinuiran pad. U 2015. je zabilježeno 513,41 tisuća tona, a 2020. 434,22 tisuća tona mlijeka. Pritom je u Sloveniji količina skoro nepromijenjena, dok podaci za Srbiju pokazuju rast – od 861,81 tisuća tona u 2015. proizvodnja je dostigla 907,66 tisuća tona u 2020. godini.
