Na sjednici Okruglog stola održane 24. svibnja u Hrvatskom saboru, prvi se obratio saborski zastupnik Miro Bulj. Podsjetio je kako je u proceduri njegov prijedlog zakona kojim se zabranjuje prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, te potrebi referenduma prema uzoru na Mađarsku je na referendumu glasala protiv prodaje zemlje strancima.
Hrvatsku poljoprivrednu komoru predstavljala je Tajana Radić. Iznijela je informaciju s terena da je prodajna cijena po hektaru narasla dva do tri puta te upozorila da strani kapital, za razliku od domaćih poljoprivrednika, može priuštiti kupnju sve skupljeg zemljišta. Također, naglasila je kako će ukidanje moratorija najviše pogoditi stočarski sektor kojima zemlja treba kako bi pratili zelene politike koje idu u smjeru ekstenzivnog stočarstva te volatilnosti cijena stočne hrane.
Naglasila je kako je Upravni odbor HPK imao sastanak s mađarskom komorom 2018. godine na kojem su razmijenili iskustva. Mađari su postavili uvjete da stranci mogu kupiti do 300 hektara, ali s dva uvjeta, da su 15 godina stanovnici na mađarskoj zemlji i da moraju polagati ispit iz mađarskog jezika. EU je tu bila protiv, ali Mađarska je radije plaćala penale EU nego li prodala zemlju strancima.
Profesorica Pravnog fakulteta Tatjana Josipović upozorila je kako je Europski sud rekao da eventualna ograničenja stjecanja poljoprivrednog zemljišta moraju biti za sve jednaka i opravdana nekim javnim interesima te da u Ugovoru s EU treba vidjeti koliko prostora ima za zaštitu. Kaže da za državljane trećih zemalja (izvan EU) možemo zadržati ograničenja koja postoje i sad, ali upozorava da smo se Ugovorom o pristupanju u EU obvezali da nećemo uvoditi nova ograničenja, u usporedbi s onima koja su bila u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine.
Ugovor propisuje da je moguće uvesti neka ograničenja u smislu prometa i slobode kapitala razlozima koji su opravdani javnim poretkom ili javnom sigurnošću.
Eventualna ograničenja u stjecanju poljoprivrednog zemljišta moraju biti za sve ista, proporcionalna cilju koji se njima ostvaruje i opravdana nekim javnim interesom.
Opravdanje za takva ograničenja, osim što moraju biti u skladu s pravom EU, ne mogu se isključivo opravdati gospodarskim i ekonomskim ciljevima.
Mora se raditi o ciljevima poljoprivredne politike, prostornog planiranja, socijalnog razvoja i slično, rekla je Josipović i zaključila: “Bilo kakvi prijedlozi izvan toga na koncu mogu dovesti do toga da Komisija i Sud to ocijene povredom Ugovora o pristupanju.
Bivši ministar poljoprivrede Davor Romić, profesor Agronomskog fakulteta, istaknuo je kako se trideset godina mijenjaju zakoni o poljoprivredi, ali i dalje je tisuće hektara neobrađeno. Naveo je primjer kako Istra ima gotovo 40 000 hektara zemlje koja vapi za obradom, dok s druge strane kolegica Terlević vapi za par ha zemlje i planira zatvaranje farme.
Ivan Tešija, uzgajivač krava je istaknuo kako se poljoprivrednike uvodi u neki robovlasnički odnos, jer se pogoduje interesnim lobijima, a nitko na pravi način ne brine o poljoprivrednicima i stočarima. Ines Dundović, predsjednica mladih poljoprivrednika je također upozorila na iznimno tešku situaciju sa zemljištem i stočarima. Opisala je koliko su njezina općina, ali i druge općine bile administrativno nespremne na dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta sto je uzrokovalo velike probleme na terenu. Istaknula je važnost pristupa zemljištu za lokalne proizvođače.
Silvija Terlević, uzgajivačica stoke iz Istre, rekla je kako ima pedeset grla istarskog goveda Boškarina i svoje magarce na 50 hektara zemlje i 15 godina muku muči jer ne može doći do dodatne zemlje za uzgoj. Na natječajima prođe čovjek iz Poreča koji nema nacrtanu kozu. Nakon 22 godine poslovanja i s troje djece, od kojih najmlađi završava mesarsku školu, mora razmišljati o tome da sve proda. Osim problema sa zakupom, u susjedstvo im je došao novi vlasnik kojem smeta stoka za turizam i čini sve da ih zatvori.
Prof. dr. sc. Mario Njavro je govorio o ekonomiji proizvodnje na poljoprivrednom zemljištu i podacima dokazao da uvelike kaskamo za europskim državama jer je u Hrvatskoj ta vrijednost po hektaru 1290 eura, a u EU 2 200 eura, dok u Nizozemskoj dostiže 12.000 eura po hektaru.
“To što obrađujemo, ne obrađujemo dovoljno efikasno, a kao što vidimo, puno toga ni ne obrađujemo, jer oko 870.000 hektara je zapušteno“, kazao je ističući da svake godine imamo pola milijarde eura propuštenog prihoda.
Ružica Vukovac, saborska zastupnica je iznijela podatak kako Fortenova danas u koncesiji ima više od 32 000 hektara državnog zemljišta, a na čelu je stranac: „Fortenova – tko god bio na njenom čelu (Rus, Mađar ili Arap) ima samo jedan cilj – profit. I stoga je nevjerojatno da nam s tolikim područjem upravlja tuđi čovjek, dok naš poljoprivrednik iseljava jer sve ove godine ne može doći ni do kvadrata obradivog zemljišta. S natječaja su prvenstveno izbačeni stočari jer se upravo oni često nisu bavili politikom pa su samim time bili nepodobni, pa danas u poljoprivrednoj proizvodnji na državnom zemljištu prevladava ratarska proizvodnja.“ Ivan Lauc, poduzetnik inovator naglasio je kako kratki opskrbni lanci mogu biti konkurentni jer vodi takav kratki lanac, surađuju s 85 proizvođača i tako jačaju male proizvođača, koji su u teškoj situaciji zbog nelojalne konkurencije uvozne robe.
Naglasila je kako najveći problem što RH nije preuzela prijedlog Komisije ograničenja potpora na 100.000 eura jer bi u tom slučaju splasnuli interesi velikih stranih igrača.
