HPK: Očekujemo oko milijun tona pšenice i minimalnu otkupnu cijenu od 200 eura po toni
Hrvatska poljoprivredna komora održala je danas, četvrtak, 5. lipnja 2025. godine u Zagrebu izvještajnu skupštinu na kojoj se razgovaralo o radu HPK u prošloj godini, te je usvojeno niz odluka vezanih za daljnji rad komore. Uoči Skupštine je održana i konferencija za novinare na kojoj su predsjednik HPK Mladen Jakopović, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, Petar Pranjić i član Upravnog odbora Mato Brlošić iznijeli procjene uroda ovogodišnjih ratarskih kultura, kretanja na tržištu uoči žetve koja je na pragu.
„Odbor za ratarstvo HPK procjenjuje da će ove godine Hrvatska imati proizvodnju oko 1 milijun tona pšenice, sa oko 160.000 hektara koje su zasijane prošle jeseni, a zasijano je od 5 do 7 posto više pšenice nego godinu ranije. Pšenica je u dobrom stanju i nadamo se da neće biti nekih nepredvidljivih vremenskih nepogoda, koje bi mogle ugroziti prinose. Ono čime ratari nisu zadovoljni su najave otkupnih cijena, koje se prema kotacijama kreću oko 155 eura za tonu. Procjena Odbora je da minimalna cijene ne smije biti ispod 200 eura po toni, jer bi se tek sa tom cijenom uspjeli pokriti osnovni troškovi proizvodnje“, priopćeno je iz HPK.
„Nalazimo se pred novom žetvom i vjerujemo da će ona biti dobra i da ćemo imati dobre prinose. Ono što hitno moramo mijenjati je da okrenemo politiku da Hrvatska bude izvoznik sirovine, a uvoznik kruha, brašna, pekarskih proizvoda i tjestenine. Prošle godine su kruh i pekarski proizvodi bili po prvi put na prvom mjestu po uvozu, a to je nedopustivo. Hitno moramo ulagati u preradbene kapacitete, jer ćemo uz sadašnje cijene pšenice i poremećaje na tržištu uništiti i ovu proizvodnju koja je još uvijek odlična“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
„Na žalost nama je nekada trebalo oko 600.000 tona za podmirenje naših potreba, a sada je to palo na nekih oko 300.000 tona, pa ćemo imati 2 puta veću proizvodnju od naših potreba. Otkupne cijene koje se sada nude nisu vrijedne spomena, a tako niska cijena ne pokriva troškove proizvodnje zbog čega će ratari početi smanjivati sjetvene površine. Na taj način ćemo uništiti i onu proizvodnju u kojoj smo dobri. Zato je hitno potrebno da Vlada pomogne proizvođačima“, izjavio je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za poljoprivredu HPK.
Član Upravnog odbora HPK Mato Brlošić je iznio ilustrativni primjer koliko su cijene otkupa pšenice niske, uspoređujući proizvodnju pšenice odnosno otkupne cijene, sa plaćama zastupnika u Saboru RH.
„ Prije 20 godina jedan saborski zastupnik je za svoju plaću mogu kupiti 5.000 kg pšenice odnos urod sa oko otprilike jednog hektara. Danas, po sadašnjim cijenama, jedan hrvatski zastupnik može sa svojom plaćom kupiti 25.000 kg pšenice, što je 5 puta više. Mi ratari zato postavljamo pitanje da li zastupnici rade 5 puta više od nas poljoprivrednika unazad 20 godina, iako smo mi u tom razdoblju podigli razinu proizvodnje za preko 35 posto, a od uroda više ne možemo pokriti niti osnovne troškove proizvodnje“, rekao je Brlošić.
Odbor za ratarstvo HPK od hrvatske Vlade traže da im pomogne sredstvima iz državnog proračuna jer sa sadašnjim cijenama neće moći opstati. Kako su istaknuli najave su s takvim otkupnim cijenama da se „raduju“ prošlogodišnjoj cijeni koja je bila katastrofalna.
“Molimo državu da nam da podršku i vjetar u leđa i da nas podupre. Hrvatska za poljoprivredu izdvaja tek 20 posto iz nacionalnog proračuna za poljoprivredu za razliku od ostalih zemalja koje izdvajaju do 60 posto. Država mora otvoriti mjere potpore, mora vratiti kapitalna ulaganja, a ono što je najvažnije nužno je da subvencionira domaće prerađivačke kapacitete kako bi imali sigurnu i dostatnu hranu u ovim nemirnim vremenima“, izjavio je Pranjić.
N skupštini HPK, predsjednik Mladen Jakopović je istaknuo kako je HPK stalno ukazuje na važnost podrške našim poljoprivrednicima te da zahtijeva od Vlade RH, zastupnika u EU parlamentu i saborskih zastupnika, da se zauzmu za povećanje proračuna za poljoprivredu koji prati inflaciju.
„Jasno smo se izjasnili za drugi stup, odnosno da Program ruralnog razvoja nikako ne smije postati sastavni dio zajedničkog fonda, već mora ostati poseban i namjenski. Republika Hrvatska treba značajne investicije u restrukturiranje i modernizaciju gospodarstva kako bi postala otpornija na tri ključna rizika: klimatske promjene, oružane sukobe i snažne tržišne poremećaje. Mi u HPK smatramo kako je potrebno zadržati stabilnost financiranja Zajedničke poljoprivredne politike kao zasebne politike temeljene na dva stupa (izravna plaćanja i ruralni razvoj), uz redefiniranje prioriteta kako bi odgovarali stvarnim potrebama poljoprivrednika“, naglasio je Jakopović.
