Na inicijativu Hrvatske poljoprivredne komore, Odbora za Vinogradarstvo i vinarstvo, u Ministarstvu poljoprivrede 8. studenoga 2022. godine održan je sastanak s predstavnicima vinogradarskog i vinarskog sektora, a tema su bile aktualnosti u sektoru s naglaskom na poboljšanje te unaprjeđenje provedbe mjera programa u sektoru vina s ciljem unaprjeđenja proces prijave i provedbe projekata u sklopu gore navedenih mjera. HPK je kroz svoj Odbora za Vinogradarstvo i vinarstvo dobio veliki broj upita i komentara od strane vinogradara i vinara, a vezano za problem prijave i provedbe projekata u sklopu sljedećih mjera Nacionalnog programa pomoći sektoru vina; Mjera Ulaganja u vinarije i marketing vina, Mjera Promidžba na tržištima trećih zemalja, Mjera Restrukturiranje i konverzija vinograda. Na sastanku su izneseni konkretni problemi s kojima se vinogradari i vinari susreću u navedenim mjerama.
-
Zadnji natječaj u mjerama Ulaganja u vinarije i marketing vina te Restrukturiranje i konverzija vinograda bili su u ožujku 2021. godine, dok je natječaj za Promidžbu na tržištima trećih zemalja bio objavljen u prosincu 2020. godine. Dakle novih natječaja nije bilo više od godinu i pol dana, a nema dostupnih informacija o planu objavljivanja novih natječaja. Sukladno navedenom vinogradari i vinari ne mogu kvalitetno planirati svoje investicije te je veliki broj njih u neizvjesnosti oko planiranja proizvodnje i novih ulaganja. Potrebno je javno informirati proizvođače o planu objavljivanja natječaja kako proizvođači ne bi odgađali nove investicije i kako bi bili svjesni mogućnosti ili nemogućnosti sufinanciranja projekata;
-
Na zadnjem natječaju, u mjerama Ulaganja u vinarije i marketing vina te Restrukturiranje i konverzija vinograda, vrlo mali broj korisnika dobio je odobrenje projekata. Sama procedura provjere projekata i izdavanje odluka nije bila zadovoljavajuća što dokazuje veliki broj podnesenih žalbi. Na probleme u navedenim natječajima pojedini vinogradari i vinari su upozoravali i prilikom objave natječaja, a većina komentara je bila vezana uz nemogućnost dopune dokumentacije i dostupne alokacije koja nije bila naznačena u sklopu natječaja. Napominjemo da su velika sredstva uložena u pripremu projektne dokumentacije, a novih natječaja za korisnike koji nisu odobreni jednostavno nema. Bojimo se da će zbog svega navedenog korisnicima propasti projekta dokumentacija te će odustati od prijava na natječaje u budućnosti, zbog čega će se njihova profitabilnost i održivost značajno ugroziti;
U prethodno navedenim natječajima po prvi puta su se bodovale prijave što je pokazalo vrlo loše pripremljene kriterije odabira. Prije svega kriteriji nisu jasno definirani, a odabrani kriteriji nikako ne bi trebali biti prioritetni te smatramo da time nisu odabrani najbolji korisnici. Smatramo da se moraju izraditi novi kriteriji odabira koji će biti jasni i pravedni te raspravljeni s vinogradarima i vinarima;
- U provedbi projekata ima niz nelogičnosti što dovodi do velike količine odbijenih troškova u svim mjerama. Prije svega se to odnosi na manje izmjene u projektima koje Agencija za plaćanja odbija ukoliko nisu prijavljene prije podnošenja zahtjeva za isplatu. Iako je člankom 53 uredbe 2016/1149 dozvoljeno sljedeće;
„ … U svojim programima potpore države Članice mogu predvidjeti ostale manje izmjene koje se mogu provesti bez prethodnog odobrenja.“
- Naglašavamo da je nemoguće pojedine izmjene predvidjeti i prijaviti. Konkretno manje izmjene u gradnji kao što je promjena dimenzija prozora/vrata za nekoliko centimetara, odstupanja u razmaku između sadnica u vinogradu od par centimetara i slična odstupanja trebala bi se smatrati manjim izmjenama koje ne bi trebalo prijavljivati kao promjena. Inzistiranjem Agencije za plaćanja da se sve takve i slične promjene prijave iziskuje od korisnika značajno vrijeme, te angažman dodatnih nadzora i konzultanata što poskupljuje same projekte, a rezultat i funkcija projekta ostaje ne promijenjena. Sukladno navedenom smatramo da je potrebno omogućiti manje promjene projekata bez službene prijave i procedure odobrenja istih za što se troše značajni resursi od strane korisnika, ali i Agencije za plaćanja, a svrha i cilj investicije se u konačnici ne mijenja.
- Informirani smo od strane korisnika mjere Restrukturiranje i konverzije vinograda da su odbijeni pojedini zahtjevi za isplatu zbog odstupanja u razmacima između i/ili u redu za nekoliko centimetara. Nastavno i na prethodnu točku ne vidimo razloga za odbijanje projekata koji moguće imaju manje odstupanje, ali evidentno je da su korisnici dostigli cilj i svrhu projekta. Naime, ukoliko je korisnik restrukturirao vinograd i uložio značajna sredstva neosporno je da je postigao cilj mjere. Odbijanju zahtjeva zbog manjih odstupanja koja su Uredbama dozvoljene jednostavno ne vidimo svrhu niti opravdanje. Nepravedno je i što postupak mjerenja razmaka između i unutar reda Pravilnicima nije definiran, te način izmjere Agencija za plaćanja mijenja unutar svojih procedura, pa ni korisnici ne mogu biti upoznati i pripremljeni na takve uvjete. Napominjemo da se ovim postupcima Agencije za plaćanja stvorila značajna šteta za vinogradare koji zbog svega razmišljaju i o odustajanju pokretanja novih investicija pa čak i odustajanje od cjelokupne proizvodnje;
„Kao što je prethodno navedeno potrebna je bolja i jasnija komunikacija Agencije za plaćanja s korisnicima, a poglavito u jasnom komuniciranju pravila oko kontrole pojedinih dijelova projekta. Smatramo kako se je moglo izbjeći dosta navedenih problema da su korisnici bili unaprijed upozoreni ili da se kroz dopunu/izmjenu dokumentacije omogući usklađenje dokumentacije. Za primjer dajemo jedan od nedavnih problema s kojim smo upoznati, a vezano za ne isplata potpora u Mjeri restrukturiranja i konverzija zbog nedostatka sredstava. Korisnici su nas upozorili da iako su dobili odluku o isplati sredstva u lipnju još sredstva nisu zaprimili bez dodatnih službenih ili neslužbenih pojašnjenja od strane Agencije za plaćanja. Smatramo da su navedeni korisnici značajno oštećeni i jasno dokazuje nekvalitetnu komunikaciju Agencije za plaćanja s korisnicima. Naime, navedena sredstva korisnici najčešće koriste za zatvaranje glavnica kredita te su sada u situaciji da plaćaju značajna sredstva za kamate i naknade za produljenja korištenja kredita. Nadamo se da odbijanja zahtjeva za isplatu navedena u prethodnim točkama nisu uzrokovana nedostatkom sredstava u mjeri restrukturiranja i konverzija vinograda, na što pojedini korisnici sumnjaju, istaknuto je na sastanku.
Među ostali problemima navedeni su:
- Mjera Promidžba na tržištima trećih zemalja je gotovo nemoguća za provesti zbog potrebnih dokaza za pravdanje provedenih aktivnosti. Naime, informirani smo od nekoliko korisnika da se susreću s odbijanjem značajnih dijelova troškova zbog nemogućnosti dokazivanja aktivnosti, a za koje je neosporno da su i provedene. Napominjemo da dokazi koji se traže nisu definirani Pravilnikom niti Natječajem, te su problematični zbog poslovnih tajni i sukoba s drugim zakonima u zemljama u kojima se provode aktivnosti. Kao primjer to je inzistiranje na računima podizvođača koje je u nekim slučajevima nemoguće ishoditi, ili foto dokumentacija događaja i detaljan popis sudionika promocije koje je ili nemoguće pribaviti jer zakonom nije dozvoljen ili sudionici promocije navedeno ne žele omogućiti;
- Slični problemi vezani za dokazivanje aktivnosti javljaju se i u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda u kojima korisnici moraju dokazivati aktivnosti vlastitog rada iako je neosporno da su aktivnosti i provedene. Naime, ako je korisnik prijavio restrukturiranje vinograda, odnosno ako je posadio novi vinograd na predviđenoj lokaciji, neosporno je da je morao izvaditi postojeći vinograd i provesti sve predviđene agrotehničke radnje (vađenje starog trsa, iznošenje armature i slično). Ne vidimo razloga da se traže dodatne slike i detaljan dnevnik rada za sve pojedine aktivnosti što značajno administrativno opterećuje korisnike;
- U velikom broju slučajeva Agencija za plaćanja odbija prijave ili zahtjeve za isplatu ili dijelove troškova što vodi velikom broju žalbi prema Ministarstvu poljoprivrede. Rješavanje žalbi je dugotrajan proces, u nekim slučajevima i dulje od 6 mjeseci, što stavlja korisnike u dugotrajnu neizvjesnu situaciju. Smatramo da proces žalbe mora biti značajno brži, a prethodno navedena odbijanja bi trebalo značajno smanjiti jer je u mnogim situacijama jasno da do odbijanja nije trebalo niti doći te su u konačnici žalbe i prihvaćene. Nažalost, pojedini korisnici imaju dojam da nedostaje komunikacije između Agencije za plaćanje i Ministarstva poljoprivrede, poglavito oko tumačenja pojedinih stavka Pravilnika i Natječaja te da se preko korisnika i procesa žalbe daju dodatna tumačenja. Ukoliko je to slučaj svakako bi prije odbijanja pojedinih projekata ili troškova Agencija za plaćanja trebala provjeriti mogućnost prihvaćanja istih kako bi se izbjegao dug proces žalbe, koji je značajan stres i opterećenje za korisnike, ali vjerujemo i značajno administrativno opterećenje za Agenciju za plaćanje i Ministarstvo poljoprivrede.
Osim prethodno navedenog postoji niz drugih problema, a vezano za prikupljanje ponuda, referentnih cijena, nepreglednih obrazaca i načina prijave/dopune dokumentacije u fizičkom-papirnatom obliku, ne prihvatljivih općih troškova, definiranje prihvatljivih površina za restrukturiranje, izdavanje nejasnih odluka itd. Sve navedeno možemo dodatno argumentirat, ali usporedbom drugih natječaja i mjera smatramo da se mogu napraviti značajni pomaci u korist korisnika, ali u konačnici i jednostavnije i efikasnije obrade prijava u Agenciji za plaćanja. Napominjemo da se veliki dio prethodno navedenih problema ponavlja od početka provedbe mjera te molimo da se o navedenom raspravi i pokuša naći optimalno rješenje u cilju buduće uspješnije pripreme i provedbe projekata, a u korist korisnika mjera, izjavio je na sastanku predsjednik Odbora Josip Vrbanek.
