Odbor za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovao je u petak, 14. lipnja 2024. godine na sastanku svinjogojaca s područja kontinentalne Hrvatske sa potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipom Dabrom. Na sastanku se razgovaralo o mjerama za povećanje proizvodnje mesa, te iskorjenjivanju afričke svinjske kuge, a na sastanku je iznesen podatak kako je svinjogojcima, kada je riječ o isplaćenoj šteti za afričku svinjsku kugu, kroz sve mjere do sada isplaćeno oko 35 od predviđenih 50 milijuna eura.
Predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore Antun Golubović i Mato Mihić zamjenik predsjednika HPK, na sastanku su iznijeli stajališta i sve dosadašnje prijedloge i aktivnosti koje je poduzela Hrvatska poljoprivredna komora i njezin Odbor za svinjogojstvo, objavljeno je iz HPK. Posebno je podržan prijedlog da se na jednoj od prvih sjednica Vlade zatraži da se pronađu sredstva za izgubljenu dobit za one poljoprivrednike kojima je plaćena šteta iz de-minimis potpora.
„Poljoprivrednici mogu biti zadovoljni s sastankom s ministrom Dabrom, jer je došao među nas i pokazao volju da ih sasluša. Bez obzira što se na ovakvim sastancima ne mogu donositi konkretne odluke, dobro je da se održavaju. Sve proizvođače i dalje muči povratak svinja na gospodarstva jer su sa 1886 gospodarstava svinje maknute i ti ljudi moraju od nečega živjeti. Svinje se moraju vratiti, ali istodobno moramo biti pažljivi da ne vratimo i svinjsku kugu”, izjavio je nakon sastanka Golubović.
Afrička svinjska kuga (kao i sve druge bolesti životinja ) su naša neminovnost i valja naučiti proizvoditi uz taj rizik. Učestalo komuniciranje Ministarstva i Stožera, brojne javne rasprave, naredbe i drugi akti, te realno prihvatljivo obeštećenje smirili su situaciju, svinjogojci su realno gledajući zadovoljni, ali nema razloga za dulje odgađanje repopulacije svinja. No, za nju je potrebno izvršiti i neke pretpostavke, a to znači s jedne strane okončati dogovore o tipskim objektima i pokrenuti natječajne procedure, a s druge strane otkloniti moguće rizike koji se sada ogledaju u populaciji divljih svinja i nepridržavanju pravila uzgoja, istaknuli su predstavnici HPK.
Iz HPK su naglasili kako je vrijeme za radikalnije poteze (mogući lov i do potpunoga izlova i obveze pridržavanja propisanim pravilima ili zabrana uzgoja).
S afričkom svinjskom kugom nosili smo se dosta teško, no da je pojavnost bila veća imali bi izuzetno velike probleme zbog nedostatnih kapaciteta zbrinjavanja uginulih i eutanaziranih svinja. EU uredbe kod pojavnosti bolesti svinja ponekad dopuštaju i iznimke u postupanju, no u smislu obrade „rizičnoga“ mesa i njegovog stavljanja na tržište ne raspolažemo dostatnim kapacitetima. Dakle trebaju nam veći kapaciteti za rješavanje incidentnih događanja većega opsega. I na koncu ovoga dijela naglašavamo da svinjogojci u području pojavnosti afričke svinjske kuge imaju izuzetno velike probleme zbog smanjenja ili čak potpunoga izostanka potražnje za njihove svinje i značajno manjih cijena koje mogu ostvariti, smatra Odbor za svinjogojstvo HPK.
Iz HPK je na sastanku posebno naglašen nedostatak prasadi za tov koji se nadomješta uvozom.
„Ako želimo postići dostatnu proizvodnju izračun za potrebnim krmačama je jasan. Naime, 2023. godine uvoz prasadi je bio 531.000. Za proizvodnju 531.000 prasadi treba nam najmanje 17.700 novih krmača koje godišnje othranjuju 30 prasadi. Za potpunu samodostatnost treba nam novih 800.000 tovljenika, a to znači dodatnih 26.666 krmača koje de ih oprasiti. Dakle, treba nam 44.366 novih krmača, a to znači investicije u postojeće i nove farme i osnovno stado“, izjavio je na sastanku predsjednik Odbora za svinjogojstvo Antunu Golubović.
