Odbor za krške pašnjake Hrvatske poljoprivredne komore održao je u utorak 6. prosinca 2022. godine sastanak s predstavnicima nadležnih državnih institucija, na kojem se razgovaralo o mogućnostima ostvarivanja potpora i kompenzacija kroz nov strateški plan ZPP, s osvrtom na investicije u primarnu proizvodnju i preradbene kapacitete stočarstva na području krških pašnjaka. Jedna od ključnih tema bila je problematika poljoprivrednog zemljišta i zemljišnih resursa na području krških pašnjaka, odnosno administriranje zemljom kroz ARKOD. Među ostalim razgovaralo se i o planu informiranja i edukacija poljoprivrednika, ,mogućnostima građenja jednostavnih građevina za smještaj stoke na zemljištu kojim upravljaju Hrvatske šume, zaštiti stoke od divljih zvijeri i naknadama šteta, kao i o uvjetima za klanje životinja i promet mesa.
Tijekom sastanak članovi Odbora postavili su predstavnicima resornog Ministarstva pitanje što se trenutno dešava na terenu sa kojega stižu informacije da su poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata počele kontrolirati daljnje korištenje poljoprivrednog zemljišta, koje su poljoprivrednici dobili u kratkoročni zakup, tijekom 2015. godine na rok od 5 godina, s dodatnim produljenjem na još dvije godine. Budući da ti rokovi ističu tijekom ove proizvodne godine, na taj se je problem upozoravalo još u proljeća ove godine od pojedinih članova odbora, ali do sada nije bilo reakcije.
Kao glavni zaključak podnesen je zahtjev da se HITNO pronađe prijelazno rješenje, kako dosadašnji zakupnici ne bi izgubili prava na zakup poljoprivrednog zemljišta.
Kako ističu u Odboru, načelnika sektora za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede Igor Miodrag je članovima odbora na sastanku odgovorio kako prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, koji je stupio na snagu u svibnju ove godine, više ne postoji mogućnost produljenja ugovora te da Državni inspektorat postupa po zakonu. To znači da tamo gdje utvrde da raniji zakupnici i dalje, unatoč isteklim ugovorima koriste to zemljište Državni inspektorat naplaćuje kazne u iznosu od 5.000 kuna te izdaje naloge za napuštanje takvih površina od strane dosadašnjih korisnika. Iznimno u slučajevima gdje su na tim površinama evidentirani usjevi JLS-ovi im trebaju izdati potvrde o korištenju do skidanja tih usjeva.
„Drugim riječima, to znači da će dosadašnji legalni zakupnici, zbog činjenice da JLS-ovi ne provode natječaje po novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, a na što ih zakon obvezuje u roku od šest mjeseci od donošenja zakona, dosadašnji korisnici gube pravo zakupe te što je još važnije gube i određeni broj bodova kao legalni zakupnici na budućim natječajima za zakup zemljišta“, objasnio je nakon sastanak predsjednik Odbora Mladen Kušeković.
Na naš dodatan što onda u svemu tome predstavljaju Potvrde JLS-ova, izdane temeljem Preporuka za rad Agencije za plaćanje, a vezano za pravo upisa u Arkod takvih parcela, dobili smo odgovorio da takve potvrde nemaju nikakav pravni učinak, u pogledu prava na zakup zemljišta, nego isključivo služe kao pravo za ostvarivanje prava na plaćanja od strane APRRR-a. To saznanje izazvalo je čuđenje, kako među predstavnicima proizvođača, tako i među prisutnim djelatnicima Ministarstva, izjavio je nakon sastanka Kušeković.
Članovi odbora zatražili su i točne podatke o koliko se ukupno zemljišta u takvom statusu na području RH radi, ali nisu dobili točan odgovor. Prema onom što im je rekao ravnatelj APPRRR Antun Vujić radi se o oko 10.000 korisnika, što pretpostavlja da se radi o minimalno 100.000 hektara zemljišta, objavljeno je iz HPK.
Na upit člana Odbora Miška Šklempe-a na koji način se tretira poljoprivredno zemljište – pašnjak na kojem se nalazi stoka, Odbor nije dobio jasan odgovor, jer se kod donošenja te odluke nije vodilo računa da su i pašnjaci također poljoprivredne površine koje su također davane u zakup po istim kriterijima.
U HPK ističu kako je se od 2011. potpore ostvaruju na temelju ARKOD sustava (što nije evidencija vlasništva) te je poljoprivrednik bio dužan prijaviti sve poljoprivredne površine koje obrađuje u sustav, a potpore su se mogle dobivati za ono koje ima pravo posjeda. Tako je bilo do 2015. godine, a od tada je novo programsko razdoblje, kojim je prihvatljivo da to budu sve poljoprivredne površine koje poljoprivrednik obrađuje. Nakon toga je Europski sud tražio legalni posjed, neke članice su plaćale kazne koje nisu imale legalni posjed, a ono što će biti predodređeno kao legalni posjed potpisuje država članica. Odbor za krške pašnjake HPK zato je zatražio od predstavnika Ministarstva na uvid taj dokument kako bi pokušali zajedno sa ostalim državnim tijelima pronaći moguća rješenja za nastali problem.
Pravilnikom iz 2018. godine je propisano da se državno zemljište koje je upisano u ARKOD, bez pravne osnove, sa 31.12. briše iz sustava, a 15. veljače 2022. je, obrisano 22645 ha zemljišta, nakon toga Ministarstvo i Agencija su poduzeli sve što je bilo moguće da se najveći dio tog zemljišta vrati u sustav. U Pravilniku u ARKOD-u navodi se da se dokaz o posjedu dokazuje sa raznim dokumentima. Nakon toga je Ministarstvo izdalo preporuku jedinicama lokalne samouprave i Agenciji da ona zemljišta koja nisu dio programa raspolaganja, općina može izdati potvrdu da je u poljoprivrednom posjedu i da se to zemljište obrađuje.
Na sastanku je iznesen podatak da je trenutno u Agenciji evidentirano oko 93.740 ha krških pašnjaka. Što se tiče privatnog zemljišta, trenutno je propisano da će se 31.12. ove godine ,privatno zemljište upisano bez dokumentacije brisati iz ARKODA-a, no kako stoje stvari to se ipak neće dogoditi jer Ministarstvo radi izmjene i dopune Pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljišta u kojem se detaljnije propisuju postupci Agencije oko upisa i ispisa te ostalih postupaka. Time će se ovaj rok sigurno produžiti, ali ne u smislu da se produži na 5 godina, nego na način da će se to malo modificirati, pojašnjavaju u HPK.
Na sastanku je zatraženo i pronalaženje rješenja mogućnosti izgradnje jednostavnih građevina za sklanjanje stoke na površinama koje su u zakupu Hrvatskih šuma za površine za pašarenje. Od strane Ministarstva, Uprave za šumarstvo je upućen odgovor da će se u Zakonu o šumarstvu, koji je trenutno u procesu izrade, ubaciti mogućnost građenja jednostavnih građevina, ne samo objekata nego i pojilišta i električnih pastira. Također, potrebna je jasnija i bolja komunikacija sa Ministarstvom zaštite okoliša i Ministarstvom gospodarstva i oko pitanje šteta od divljih zvijeri.
Na sastanku je zatraženo i da se provede bolja edukacija oko novog strateškog plana, kako bi poljoprivrednici imali više informacija koje promjene dolaze od primjene nove ZPP početkom 2023. Godine, pri čemu bi takve edukacije na terenu trebale provoditi prvenstveno Savjetodavna služba i Agenciju za plaćanja koja bi trebala omogućiti poljoprivrednicima prelaženje svih mogućih prepreka.
Kada je riječ o malim klaonicama istaknut je dobar primjer odnosno model austrijskih klaonica, sa čime se slaže većina članova Odbora. Istaknuto je kako je taj model dobar put i cilj kako bi problem se plasmana mesa legalizirao i usmjerio u legalne objekte što sada nije slučaj.
