Hrvatska poljoprivredna komora i Ured zastupnika u EU parlamentu Tomislava Sokola održali su u utorak, 16. svibnja 2023. godine, u uredu Europskog Parlamenta u Zagrebu, zajedničku konferenciju pod nazivom „Nova pravila o označavanju meda i i drugih proizvoda“ koji je okupio veliki broj proizvođača, s ciljem da se artikuliraju interesi hrvatskih proizvođača i potrošača, budući da se kroz prijedloge za izmjene Uredbe u EU parlamentu još može utjecati na nova pravila.
Europska komisija predložila je reviziju postojećih tržišnih standarda za niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao što su voće i povrće, voćni sokovi, džemovi, med, perad i jaja. Cilj je potrošačima olakšati odabir zdravije hrane na temelju pouzdanih informacija i doprinijeti sprečavanju rasipanja hrane. Prijedlog izmjena direktive o medu sada ide na doradu i usvajanje u Europski parlament, gdje će je europski parlamentarci imati priliku mijenjati i uložiti svoje amandmane. Očekuje se da će prijedlog biti usvojen do kraja ove godine. Kroz panel raspravu pokušali smo doći do zaključaka koji su interesi hrvatskih proizvođača i potrošača, te što je ono što možemo očekivati nakon usvajanja novih pravila. Poslali smo poruku hrvatskim zastupnicima u EU parlamentu kako da se bore i zastupaju interes hrvatskog sela i poljoprivrede, priopćili su iz HPK.
Nedavno istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije o medu pokazalo je alarmantne rezultate. Čak 46 posto ispitanih uzoraka meda uvezenog u Europsku uniju označeno je sumnjivim jer ne udovoljava kriterijima iz Direktive o medu. Istraživanje je utvrdilo da su medu dodavani nedozvoljeni sastojci kao što su sirupi riže ili šećerne repe. U okolnostima u kojima je prosječna cijena uvezenog meda iz trećih država 2,56 eura po kilogramu, odnosno 1,60 eura po kilogramu za med uvezen iz Kine, proizvođači se slažu kako je potrebno dodatno raditi na jačanju poziciju hrvatskih pčelara. S druge strane, revizijom tržišnih standarda Europska komisija predložila je nova pravila i za neke proizvode od voća, a cilj je smanjiti količinu šećera u hrani i poboljšati prehrambene navike potrošača, što je također u interesu hrvatskih proizvođača i potrošača kako bi se bolje nosili sa uvoznom konkurencijom.
„Brojna pravila koja su postavljena u zakonodavstvu u cilju sigurnosti i kvalitete hrane su izazovi i prilike za sve nas. Bez obzira na izazove, moramo priznati da se, naši proizvođači i svi oni koji ih prate, maksimalno trude da na naše stolove dođe sigurna i kvalitetna hrana. Informacije moraju doći do potrošača, kako se njihov odabir ne bi temeljio samo na jeftinoj cijeni veći i dugoročnom čuvanju zdravlja. Komora intenzivno radi na promociji naše domaće kvalitete. Nekoliko puta smo tražili kontrolu, promociju i jasno označavanje meda i mednih proizvoda stoga je od velike je važnosti da stalno razgovaramo o novim pravilima o označavanju meda i drugih proizvoda jer je to interes hrvatskih proizvođača i potrošača“, izjavila je na konferenciji Ana Kovačić, članica Upravnog odbora HPK.
„Med je jedan od proizvoda koji se najčešće patvori, a Europska unija je zbog velike potražnje prisiljena na uvoz meda. Do sada je situacija bila takva da su se potrošači pri kupnji meda susretali s oznakama „mješavina meda iz EU-a”, „mješavina meda koji nije iz EU-a” i „mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a”. Od početka pregovora tvrdio sam da potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem postotnom udjelu meda iz koje države se radi. Novim pravilima neodređene oznake o mješavini meda šaljemo u povijest“, kazao je EU zastupnik Tomislav Sokol.
Sokol je objasnio kako prema prijedlogu EK, ako med potječe iz više od jedne države, na oznaci će biti obvezno navođenje države ili država podrijetla u kojima je med sakupljen. Međutim, kako je rekao, prijedlog Komisije nije dovoljno ambiciozan i zato je potrebno da potrošači, osim države podrijetla znaju i točan postotni udio meda iz pojedine države ako se radi o njegovoj mješavini. Najavio je kako će u Europskom parlamentu raditi na tome da utječe na poboljšanje prijedloga Komisije jer je to važno zbog naših potrošača ali i hrvatskih proizvođača meda koji se svakodnevno susreću s nelojalnom konkurencijom, odnosno pojavom patvorenog meda na tržištu Europske unije.
„Drago nam je što će se predmetnom Direktivom o medu napokon harmonizirati zakonodavstvo na EU razini, kako zbog zaštite potrošača, tako i zbog zaštite domaćeg pčelarskog sektora te ćemo aktivno sudjelovati u raspravama predloženih izmjena na EU razini i zalagati se za najbolja rješenja za naše proizvođače i potrošače. Podršku sektoru nastavljamo i u novom programskom razdoblju koje donosi gotovo 60-postotno povećanje omotnice za pčelarstvo, ali i kroz brojne aktivnosti informiranja potrošača o podrijetlu i kvaliteti našeg meda – zadovoljstvo mi je reći kako imamo najavu da će uskoro biti podnesen zahtjev za med u okviru sustava „Dokazana kvaliteta“, kao dodatan doprinos prepoznatljivosti hrvatskog meda na tržištu“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Dodala je kako su Vlada i Ministarstvo poljoprivrede reagirali i nizom izvanrednih mjera pomoći u cilju nadoknade štete pomora pčela, a ova je djelatnost uvrštena i u novi paket pomoći Vlade RH u okviru gotovo 31 milijun eura vrijedne mjere za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje.
U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali Željka Vukića, predsjednika Odbora za pčelarstvo HPK, Ines Dundović, predsjednicu Odbora za mlade i žene HPK te proizvođačicu povrća, Josip Čefko voditelj proizvodnje i projekata Veronike, član Odbora za mljekarstvo HPK, te izv. prof. dr. sc. Lidiju Svečnjak, sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ujedno voditeljicu laboratorija Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju koji se bavi među ostalim bavi metodikom otkrivanja patvorenog meda.
Kako je istaknuto na panelu hrvatski je med priznat i prepoznat i na europskoj razini, a rezultat je rada i suradnje proizvođača i Ministarstva poljoprivrede. Među 42 hrvatska poljoprivredno-prehrambena proizvoda čiji naziv je registriran u EU ubrajamo i Slavonski med ZOI, Zagorski bagremov med ZOI i Goranski medun ZOI, a u postupku zaštite na EU razini je Dalmatinski med ZOI i Istarski med / Istrski med ZOI.
Tijekom panela proizvođači su iznijeli niz konkretnih prijedloga kako poboljšati označavanje meda i drugih prehrambenih proizvoda. Istaknuto je kako Europska unija vlastitom proizvodnjom zadovoljava samo 60 posto potreba za medom, zbog čega se EU oslanja na uvoz iz trećih država. Prema zadnjim dostupnim podacima iz 2021., Europska unija uvozila je najviše meda iz Ukrajine, Kine, Meksika, Argentine i Brazila. S druge strane, istraživanja nas kontinuirano upozoravaju na pojavu patvorenog meda koji se na policama trgovina prodaje zajedno s visokokvalitetnim domaćim medom koji cijenom ne može konkurirati uvezenom medu. Važno je zato raditi na osnaživanju položaja domaćih pčelara ali i potrošača koji pri kupnje proizvoda moraju znati odakle dolazi med kojeg kupuju.
Revizija Direktive o medu prilika je da osnažimo domaće pčelare i poboljšamo poziciju potrošača. Prijedlog Komisije korak je u pravom smjeru ali u Europskom parlamentu moramo ga dodatno poboljšati, tako što kupac ima pravo znati točno iz koje države dolazi med, ali također, ako se radi o mješavini meda, on mora znati i o kojem postotnom udjelu meda iz koje države se radi. S druge strane, potrebno je pronaći način da se označi država iz koje med dolazi i na proizvodima manjim od 25 grama. Slavonski, Istarski, Dalmatinski ili Zagorski bagremov med prvoklasni su hrvatski proizvodi, a na nama je da njima ali i ostalim vrstama meda osiguramo što bolji tržišni položaj. Zato je važno da se u Europskom parlamentu naši europarlamentarci nastave snažno zalagati za bolja pravila o označavanju meda ali i drugih proizvoda, poručili su proizvođači tijekom panel rasprave.
