Od ove nedjelje, 24. siječnja, na N1 televiziji kreće nova agro emisija „ZEMLJA ZA NAS“ – kroz priče uspješnih poljoprivrednika i proizvođača hrane pokušat će odgovoriti na ključna pitanja hrvatske poljoprivrede. Urednik emisije je novinar Miroslav Kuskunović, koji desetljećima aktivno prati poljoprivredu Hrvatske i regije te trendove na globalnom tržištu hrane.
Godinu iza nas obilježila je pandemija korona virusa zbog čega je došlo i do prekida u opskrbnim lancima hranom. U Hrvatskoj se pokrenulo pitanje samodostatnosti i većeg okretanja domaćim proizvodima. Kraj godine, neočekivano, dočekali smo s pozitivnim trendovima, za koje se nadamo da nisu sporadični i slučajni nego rezultat ogromnih ulaganja svih ovih godina. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje, po procjeni Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 18,8 milijarda kuna – što je za čak 1 milijardu kuna više nego godinu ranije. Isplaćen je rekordan iznos potpora: 7 milijardi kuna, a tijekom godine smanjen je manjak u robnoj razmjeni, više se izvozilo, a manje uvozilo.
Je li korona kriza postala nova prilika za poljoprivredu i da li je moguć zaokret u godinama pred nama? Može li Hrvatska imati modernu poljoprivredu i ostvariti cilj da do 2030. godine vrijednost poljoprivrede digne sa sadašnjih 19 na 30 milijardi kuna, o tome u prvoj emisiji razgovaramo s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.
Kroz priče samih proizvođača prikazat ćemo pozitivne trendove u najvažnijim segmentima poljoprivrede. Hrvatska proizvodnja pšenice, kukuruza, ječma, soje, suncokreta, pa i uljane repice je već sada konkurentna. Proizvođači su u stanju proizvesti kvalitetan proizvod i ravnopravno se takmičiti na globalnom tržištu.
Kroz dvije priče proizvođača Antuna Vrakića iz mjesta Siče i Jakše Lovića iz Gornje Bebrine, pokazat ćemo kakva je bila godina u ratarstvu. Oba poljoprivrednika vode obiteljski biznis i imaju zaokruženu proizvodnju. Obitelj Vrakić ima farmu tovnih goveda za proizvodnju mesa, dok je mlinsko-pekarski obrt Lović pšenicu prerađuje i kroz svoj mlin i lanac pekara prodaje kruh, pecivo i druge delicije. Kažu kako je porazno da Hrvatska izvozi pšenicu, kukuruz, soju, a uvozi kruh, meso i stočnu hranu. Gotovo pola godišnje proizvodnje žita, oko 400.000 tona izvozimo za oko 100 milijuna eura, a uvezemo oko 80.000 tona kruha i raznih pekarskih proizvoda za čak 120 milijuna eura. Kako to promijeniti?
Prošla je godina agro klimatološki bila jedna od najboljih godina u zadnjih 20 godina za proizvodnju povrća. Marijo Puškarić, vlasnik poljoprivrednog obrta iz Kaniške Ive jedan je od najvećih proizvođač krumpira i češnjaka u Hrvatskoj te jedini proizvođač cikorije, koji nam je u prvoj emisiji otkrio koji su bili izazovi u ovoj proizvodnji kroz 2020. godinu.
