Hrvatska poljoprivredna komora organizirala je Mediteranski kongresa pod naslovom „Mogućnosti i perspektive razvoja ekstenzivnog stočarstva na hrvatskom kršu“ koji je održan u petak, 25. 11. 2022. godine u Benkovcu. Teme ovogodišnjeg kongresa bile su podijeljene u pet glavnih sesija i to: načela i preporuke održivog gospodarenja pašnjačkim resursima na krškom području Hrvatske; regulativa, status i mjere poljoprivredne politike vezane za Jadransko/Ličko područje Hrvatske; izvješća županijskih predstavnika o stanju pašnjačkih resursa i stočarskoj proizvodnji, te panel rasprava na temu agrarne politike: “Ekstenzivno stočarstvo na krškom području: između očekivanja i mogućnosti“.
„Sudionici skupa zaključili su kako je za proizvođače na ovom području od izuzetne važnosti mogućnost planiranja proizvodnje i poslovanja osobito u dijelu zakupa državnog ali i privatnog poljoprivrednog zemljišta. Naime, slažu se kako je potrebno stopirati brisanje Arkod čestica koje su u tuđem privatnom vlasništvu, ukoliko vlasnik ne potražuje isto, a gospodarenje tog zemljišta je privedeno svrsi. Zbog neriješenih i nesređenih imovinsko pravnih odnosa treba odgoditi brisanje iz Arkoda privatnih parcela za koje nema ugovora. Jedan od glavnih zaključaka je i da uzimanje kvalitetnog pašnjačkog poljoprivrednog zemljišta u građevinske svrhe ne doprinosi održivosti poljoprivredne i stočarske proizvodnje, te da je potrebno planiranje kroz prostorni plan koja je namjena zemljišta odnosno da bi se prednost uvijek trebala davati poljoprivredi i stočarstvu“, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Iz HPK ističu kako su okupljeni stočari na kongresu naglasili kako je od izuzetne važnosti povezivati proizvodnju i raditi na stvaranju i povećanju dodatne vrijednost, a za to su potrebne snažne potpore, pri čemu su pojedini sudionici dali prijedlog kako je potrebno snažnije valorizirati proizvodnju po grlu stoke, a ne da se potpore daju isključivo po hektaru obradive površine. Nužno je udruživanje kroz Zadruge, ali i izmjena zakona o Zadrugama kako bi se olakšalo udruživanje i osnažilo proizvodnja u krškim područjima. Isto tako potrebno je brendiranje krškog područja te povezivanje s turizmom. Zaključak je, među ostalim, i da se krene u rješavanje problema zakupa šumskog zemljišta, na način da se pronađu moguća rješenja kroz izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta. Istaknuto je i kako treba jasnije regulirati kontrolu pašnjaka te u pravilniku o IAKS mjerama precizno definirati način i vrijeme kontrola Agencije za plaćanje.
Sudionici Kongresa najavili su kako će se uskoro održati poseban sastanak vezano za kriterije i procedure za stupanj iskorištenosti pašnjaka, a budući da se očekuje da će kroz 2023. izaći zakonodavni akti za zakup šumskog zemljišta Hrvatska poljoprivredna komora će se kroz svoja tijela aktivno uključiti i dati svoja stajališta vezano za njih.
Rad u stočarstvu je vrlo specifičan i traži određeni senzibilitet za rad sa stokom a to se može ostvariti samo ako je osoba već prije imala u obitelji stoku i odgojena je sa takvim afinitetom. Iskustvo govori da se ljudi koji su odrasli u gradu se teško mogu prilagoditi radu sa stokom ili su to rijetke iznimke. Veće plaće u drugim sektorima, ali i bolji uvjeti rada dovode do toga da stočari više ne mogu naći pastira ili pomoćne radnike u poljoprivredi bez obzira kolika im se plaća ponudi. Sudionici kongresa slažu se kako će se poljoprivredom, a naročito stočarstvom u regiji Jadranske Hrvatske u skorije vrijeme baviti samo entuzijasti, istaknuto je na Kongresu.
„Povod i smisao ovakvog skupa je činjenica da područje krša u RH pokriva 50 posto kopnene površine. Pitanje je da li prepoznajemo mogućnosti stavljanja tih površina za poljoprivrednu proizvodnju, posebno u kontekstu novog razdoblja ZPP-a i nedavno prihvaćenog Strateškog plana, ali i šire priče koje bitno utječu na razmišljanja kao što su klimatske promjene i ratni sukobi u Ukrajini koje su bitno utjecale na poremećaje na globalnom tržištu i otvorile pitanje prehrambene suverenosti i sigurnosti. Iako skup nije ponudio konkretna rješenja barem može potaknuti na razmišljanje o tome koliko je taj prostor bitan za pitku vodu, poljoprivredu, proizvodnju hrane, zaustavljanje iseljavanja i pražnjenja ruralnih prostora, te pokretanje novog razvoja poljoprivrede uz jasnu strategiju i akcijski plan države, izjavio je predsjednik Odbora za krške pašnjake HPK Mladen Kušeković.
Prema mišljenju člana Odbora za krške pašnjake, sustav krava-tele i tovno govedarstvo HPK Željka Mihelić na područje ispod Karlovca u sljedećih 10 – 15 godina neće biti poljoprivrede kakvu sada poznajemo, osim maslinarstva i vinogradarstva, a kako je istaknuo za to postoji više razloga.
„Ekstenzivno stočarstvo je neprofitno i ne donosi profit iz poslovanja. Poljoprivredno gospodarstvo koje ima 30 uvjetnih grla i 100 hektara zemlje u prosjeku dobiva ukupno 500.000 kn potpora. Kad bi to gospodarstvo imalo 30 krava u sustavu krava tele i imalo godišnje 30 teladi (što je samo po sebi nevjerojatno i nemoguće) i tih 30 teladi prodali po 7500 kn prihod od prodaje bi bio 225.000 kn odnosno udio prihoda od prodaje bi bio 1/3 ukupnih prihoda. Moram napomenuti da je to jedna od optimističnijih varijanti jer niti je moguće da od 30 krava se u godinu dana othrani do prodaje 30 teladi niti je moguće prodati 30 teladi po prosječnoj cijeni od 7500 kn“, kazao je Mihelić.
Ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede Zdravko Barać istaknuo je kako Strategija poljoprivrede te Strateški plan ZPP nude sve ono što je potrebno za opstanak ekstenzivnog stočarstva na kršu, kao i financijski okvir za isto.
„Uprava za stočarstvo je najavila program koji će se baviti isključivo ekstenzivnim stočarstvom na kršu. Na prvom mjestu, treba razgovarati o strukturi te proizvodnje, a potom o proizvodnosti, gospodarskoj vrijednosti koju ta grana donosi, te koliko koristi od te gospodarske djelatnosti ima i država. Isto tako važno je raditi na razvoju prepoznatljivih proizvoda, a proizvođače treba upoznati o proizvodima dodane vrijednosti, te o mogućnostima proizvodnje, te je potrebno povećati preradbene kapacitete za što ima dovoljno novca“, kazao je Barać.
Poljoprivredni proizvođači, posebice oni koji se bave intenzivnim stočarstvom, smatraju kako klimatske promjene kao posljedicu imaju kasne proljetne mrazove, suše i ekstremno visoke ljetne temperature što sve uzrokuju sve kraći period u kojem je moguće napasivati stoku. Od nekadašnjih uobičajenih 180 dana hranjenja stoke sad se taj dan hranjenja stoke penje na 230 do 250 što uzrokuje dodatne troškove proizvodnje, a na to se na žalost ne može utjecati i nema konkretnog rješenja.
Jedan od važnih i ne manje bitnih problema su štete od divljih životinja, naročito od velikih zvijeri, koje kod većini poljoprivrednika iznosi od 5 do 10 posto uzgojene teladi ili janjadi. To je još jedna situacija za koju nema rješenja. Isto tako problem su i štete od divljači, pretežno od divljih svinja na pašnjacima i livadama budući da lovačka društva nemaju ljudskog niti financijskoga kapaciteta za rješavanje toga problema, a poljoprivrednici trpe ogromne štete i kroz manji prinos trave i sijena, ali i kroz skupno i dugotrajne sanacije gdje najčešće tri godine poslije nastanka štete nema trave niti ispaše.
Kao jedan od ključnih problema koji je naglašen na Kongresu je nedostatak radne snage. Naime, kako je istaknuto na Kongresu cijela Jadranska regija, u kojoj je turizam i gospodarstvo oslonjeno na turizam, sa čak preko 80 posto BDP-, a ima velikih problema sa nedostatkom radne snage. Zbog toga se mladi ljudi radije odlučuju za zanimanja i poslove u turizmu i djelatnostima vezanim na turizam od poljoprivrede i naročito stočarstva.
