Poljoprivrednici EU, članovi COPA-e (Committeeof Professional Agricultural Organisations), krovnog udruženja europskih poljoprivrednika, prepoznali su dosadašnji rad Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) te sam izuzetno ponosan što sam izabran za potpredsjednika te organizacije. Dokaz je to da je HPK u nekoliko godina koliko smo članica COPA-e napravila ogroman pomak u borbi za interese hrvatske poljoprivrede i ovaj uspjeh pripisujem svim članovima HPK, našim odborima koji se bore za interes hrvatske poljoprivrede u Hrvatskoj i u EU. Zajedno s novoizabranom predsjednicom Christiane Lambert, koja dolazi iz Francuske, te ostalim novoizabranim potpredsjednicima dvije ću godine još snažnije predstavljati naše poljoprivrednike na EU razini. Iduće dvije godine od izuzetne su važnosti za poljoprivredu EU jer se donosi nekoliko važnih strategija i provode snažne reforme koje će imati dugoročni značaj za poljoprivredu EU i Hrvatske.
Treba podsjetiti kako je COPA europsko udruženje poljoprivrednika koje čini 60 organizacija iz zemalja EU i 36 partnerskih organizacija iz drugih europskih zemalja kao što su Island, Norveška, Švicarska i Turska. Ciljevi udruženja odnose se na zastupanje interesa europskog poljoprivrednog sektora u cjelini pred Europskom komisijom i drugim institucijama EU, preispitivanje svih relevantnih pitanja i sudjelovanje u kreiranju zajedničke poljoprivredne politike EU. Predsjedništvo se redovito sastaje s povjerenikom EK za poljoprivredu i ruralni razvoj kako bi razgovarali o općem razvoju Zajedničke poljoprivredne politike, situaciji na tržištu i konkretnim pitanjima od posebnog značaja (poput vanjskih trgovinskih odnosa EU, itd.). HPK putem stručnih grupa može aktivno sudjelovati u radu 44 radne grupe COPA-e i 14 grupa civilnog dijaloga EK. U svim svojim dosadašnjim nastupima stavljao sam naglasak na važnost suradnje između država i zajednički nastup prema EU institucijama.
Velika uvozna konkurencija
HPK ima 18 sektorskih odbora koje obuhvaćaju sva glavna nacionalna udruženja i saveze. Svi sektori su povezani s odborima COPA-e i radnim skupinama Komisije te je na taj način osiguran transparentan protok informacija na terenu. Svakodnevno se prevode i razmjenjuju stajališta drugih država, prijedlozi Komisije, parlamenta i Vijeća. Ovo je uspjeh Komore, ali i naših poljoprivrednih udruženja. Jedino zajednički možemo biti jači glas za našeg poljoprivrednika.
Hrvatska poljoprivredna komora od početka godine u više navrata je izražavala svoju zabrinutost vezano za nove politike EU koje se odnose na poljoprivredu i propituje može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve sa smanjenim proračunom za sektor poljoprivrede i velikom uvoznom konkurencijom. Na razini EU trenutno se donose odluke i planovi oko strategija Od polja do stola i Bioraznolikosti koje su dio Zelenog sporazuma, a prijedlog manjeg proračuna te sve veći zahtjevi Komisije zabrinjavaju poljoprivrednike diljem Europe, pa tako i naše, koji su pod sve većim udarom nelojalne konkurencije što je tijekom ljeta u Hrvatskoj došlo do izražaja kada su viškovi uvoznih poljoprivrednih proizvoda, zbog smanjenje potrošnje i pada turizma stigli po dampinškim cijenama na naše tržište, što je otežalo trženje proizvoda hrvatskih poljoprivrednika.
Prema planu spomenutih strategija predviđeno je da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji. Isto tako plan i je da se 50 posto manje upotrebljavaju sredstava za zaštitu bilja, do 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika, a predviđeni su i veliki planovi pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU održi svoju razinu proizvodnje, konkurentnosti i razmjeran dohodak s kojim će se moći nastaviti važan investicijski ciklus, te opstanak ruralnih područja EU.
Značajan pad proizvodnje
Za razliku od drugih EU zemalja mi u HPK stalno ističemo kako Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu. Možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 posto Natura područja), i to što smo GMO free zemlja, kao i što imamo diverzificirana gospodarstva naša velika prednost i sve ono što EU želi postići. Međutim, pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. Zato stalno ističem kako nove politike moraju uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (socijalni, ekološki i ekonomski) te osigurati zaštitu na tržištu od krivih označavanja, nepoštenih rušenja cijena kao i adekvatno financiranje za sve nove zahtjeve koji se nameću.
Osobit naglasak ću staviti na ujednačeno jačanje savjetodavnih službi kako bi se implementirali i pratili novi zahtjevi koji su pred poljoprivrednicima.
Svaka država morala bi imati minimalno 70 posto osiguranu samodostatnost zbog mogućih kriznih situacija, a nekoliko studija pokazuje izravnu povezanost domaće proizvodnje i nacionalne sigurnosti. U slučaju zatvaranja granica zbog korone ili drugih razloga, može doći ili do podizanja cijena koje će potrošačima biti previsoke, ili općenito nedostatka hrane. Zato se moramo boriti jače za samoodrživost proizvodnje hrane, a i nove bi strategije trebale raditi na tome. Neke države članice proizvode previše, a neke premalo te bi se trebala osigurati ravnoteža.
Zbog toga smatramo da je važno da strategije Bioraznolikosti EU do 2030. i Od polja do stola sagledaju sve posljedice koje će imati za hrvatsku poljoprivredu. Kao potpredsjednik COPA-e zato ću sve učiniti da hrvatska poljoprivreda promjeni sadašnje negativne trendove i da postane važna grana gospodarstva Hrvatske.
