Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore održali su u četvrtka 18. kolovoza 2022. godine u Ministarstvu poljoprivrede sastanak sa ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njezinim suradnicima na kojem su upozorili na ogromne razmjere šteta od suše na poljoprivrednu proizvodnju. Posljedice dugotrajnog izostanka padalina značajno bi mogle utjecati na urod pojedinih ratarskih kultura, voća i povrća, ljekovitog bilja i dr., a posljedično će se suša, ali i svi drugi poremećaju na globalnom tržištu, odraziti i na rast svih troškova u proizvodnji, te nedostatak hrane za stoku što će dodatno ugroziti ionako teško stanje u svim stočarskim proizvodnjama.
„Posljedice suše osjećaju se različito na različitim proizvodnim područjima Hrvatske, no činjenica je da se već sad procjenjuje pad prinosa kukuruza od 30 do 50 posto, krumpira za oko 50 posto, dok je zbog suše došlo do prisilnog zrenje velikog broja voća i povrća, a veliki su problemi i kod uroda i u proizvodnji ljekovitog bilja. Kako se približava jesen tako poljoprivrednici imaju sve veće strahove kako će preživjeti zimi, a jedna od najvećih strahova je kako će podmiriti ogroman rast cijena troškova energije, ali i kako će nadomjestiti nedostatak hrane za stoku ili nestašicu plavog dizela“, izjavio je Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Poljoprivrednici su izrazili ozbiljan strah i za predstojeću jesensku sjetvu jer već sada nedostaje plavog dizela te je opet zatraženo korištenje neobojenog goriva, te ukidanje kvota za plavi dizel. Zatraženo je i da se ponovo napravi realna kalkulacija proizvodnje kako za stočarstvo i mljekarstvo, tako i ratarstvo kako bi Vlada RH imala točne izračune svih realnih troškova proizvodnje i svih negativnih utjecaja na sve poljoprivredne proizvodnje.
Svi ovi negativni trendovi i rast troškova negativno će se u konačnici odraziti i na daljnji rast cijena hrane za potrošače, koji su i sad već pod udarom rasta inflacije i ogromnog rasta cijena hrane.
„Izrazili smo ozbiljan strah te naglasili kako je od iznimne važnosti pronaći sve raspoložive načine i mjere da se zadrži postojeća proizvodnja, pomogne svim proizvođačima da ne odustanu od proizvodnji jer je već sada jasno kako sadašnje prodajne cijene kod većine proizvodnji ne mogu pokriti niti 70 posto proizvodnje“ , ističu u HPK.
Iz HPK ističu kako su zatražili da se ubrzaju svi natječaji posebice natječaj kroz mjeru 4.1.3. (obnovljivi izvori energije), a potrebno je sve proces dodijele novca ubrzati i dati ugovore poljoprivrednicima jer je vremena malo. Jedan od način je i da se u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj zaposle, ako je potrebno, novi djelatnici kako bi se ubrzali svi natječaji jer su natječaji i isplate poljoprivrednicima po svim raspisanim i dostupnim mjerama sada prioritet.
Predstavnici stočarskih sektora HPK na sastanku su iznijeli podatak kako je cijena goveda pala za 15 posto i da kod dijela proizvođača dolazi do trenda rješavanja stoke jer vide da već sada nemaju s čim prehraniti stoku, a veliki broj stočara je već sada započeo koristiti zalihe stočne hrane spremljene za zimu. Za krizne mjere za stočarstvo planirano je 200 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, a za preživljavanje zime potrebno je najmanje 1000 kuna po uvjetnom grlu stoke, neovisno o grani stočarstva, odnosno potrebno bi bilo najmanje milijardu kuna, naglašeno je na sastanku.
U HPK smatraju kako je potrebno očuvati sva gospodarstva koja rade dobro, a tijekom sastanka je postavljeno i pitanje zašto se na natječaj 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu ne mogu prijaviti oni čija je vrijednost ispod 8.000 SO.
Predstavnici HPK posebno su zatražili da se urod iz domaće žetve što više zadrži u RH. Predložen je moratorij na izvoz pšenice radi nacionalne ugroze, a u robnim zalihama treba povećati i zalihe kukuruza, po mogućnosti treba zalihe podići na minimalno 300.000 tona a te bi se količine trebale platiti po tržnim cijenama.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je na sastanku izjavila kako je trenutno nezahvalno procjenjivati koje bi sve županije mogle proglasiti elementarnu nepogodu zbog suše, jer su za to uvjeti propisani zakonom i ovise o procjenama šteta i udjelu u prihodima, ali činjenica je i da je suša pogodila šire područje i sjeverozapadnu Hrvatsku i Slavoniju, kao i jadransku regiju. Naglasila je kako je u pripremi program potpora za proizvođače vrijedan 200 milijuna kuna.
Ministrica Vučković je istaknula kako prehrambena sigurnost u Hrvatskoj nije ugrožena, te da će mjere Vlade, kojima se nastoji osnažiti hrvatsku primarnu poljoprivredu i preradu, sigurno u konačnici utjecati pozitivno na stabilnost i na krajnje potrošače.
Kazala je kako postoje različite procjene oko uroda zbog negativnih utjecaja suše. Za kukuruz je procjena bila na razini 2,3 milijuna tona, a domaće su potrebe između 1,4 i 1,5 milijuna tona. Kako je najčešće spominjani pad prinosa ovih dana 30 posto, to dakle upravo svodi kukuruz otprilike na tih oko 1,5 milijuna tona. Naglasila je kako treba razmišljati i o novim aktivnostima jer će dio kukuruza otići u izvoz, kao i svake godine.
Suša u EU – procjena
Europski opservatorij za sušu ovaj je tjedan objavio da je 47 posto teritorija EU-a u stanju upozorenja, dok je 17 posto pod uzbunom što znači da je vegetacija ugrožena zbog nedostatka vode. Najviše su pogođene Francuska, Španjolska i Italija, kao i Njemačka, dakle zemlje koje proizvode najveći dio europske hrane, što znači da će cijene europskih proizvoda ove jeseni i zime sigurno porasti. Cijene hrane porasle su u EU 11 posto u lipnju što je najveći skok u više desetljeća.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane. Cijene hrane porasle su za 18,3 posto, pokazalo je izvješće DZS-a objavljeno u srijedu.
Ekstremni vremenski uvjeti dodatno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju i svim država EU koja je već pod utjecajem ogromnih globalnih poremećaja zbog rasta svih troškova i cijena. Proizvođači stoke bore se s rastućim cijenama žitarica i energije, plus nedostatkom radne snage i izbijanjem različitih bolesti. To je smanjilo stada i podiglo cijene mesa u EU-u u lipnju za oko 12 posto u odnosu na godinu ranije — što je najveći skok ikad.
Konzultantska tvrtka Consultancy Strategie Grains u svom je izvješću za srpanj smanjila prognozu za urod kukuruza u EU na 65,4 milijuna tona sa 66,8 milijuna tona što je direktna posljedica dugotrajnih suša.
