Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore održali su sastanak s Ministarstvom poljoprivrede na kojem se raspravljalo o trenutnoj situacija s otkupom i cijenama poljoprivrednih proizvoda, posebice pšenice te je izražen strah da nas čeka izuzetno teška jesen u poljoprivredi budući da se očekuje nestašica goriva, ali i repromaterijala zbog čega je potrebno na vrijeme osigurati dovoljne zalihe. Posebice se teška situacija očekuje oko nabave repromaterijala za jesensku sjetvu, a na temelju sadašnjeg stanja i trendova u prodaji plavog dizela za poljoprivredu postoji opravdani strah da bi moglo doći do nestašica istoga što će značajno povećati troškove proizvodnje.
Predstavnici HPK izrazili su svoje nezadovoljstvo trenutnom otkupnom cijenom pšenice pri čemu su istaknuli kako je, prema procjeni poljoprivrednika realna otkupna cijena oko2,9 kuna za kilogram, iako Ministarstvo poljoprivrede ima svoju kalkulaciju i procjenjuje da su svi varijabilni troškovi na oko 2,2 kune za kilogram.
„Hrvatska poljoprivredna komora uputit će svoj stav vezano za otkup pšenice, ali smo i dalje mišljenja kako je potrebno u robne rezerve staviti najmanje 500.000 tona pšenice kako bi se osigurala stabilna opskrba domaćeg tržišta i zaštitilo potrošače od mogućih nestašica i neopravdanog rasta cijena. Isto tako zbog predstojeće jesenske sjetve zatražili smo da se u robne zalihe stave određene količine urea i drugog repromaterijala koji su potrebni za jesensku sjetvu jer je to jedini način da se sjetva obavi u optimalnim uvjetima i uz sve agrotehničke mjere. Zatražili smo i da država sufinancirana troškove energije, ali smo ponovili kako je potrebno da se poljoprivredu i prehrambenu industriju proglasi strateškom granom gospodarstva te da se na razini Vlade napravi plan za sve budeće poteze i odluke kako jesen i zimu ne bi dočekali nespremni“, objavljeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Iz HPK ističu kako je među zahtjevima koji su posebno naglašeni na sastanku da se ubrzaju procedure i natječaji posebice onih investicijskih mjera poput mjere 4.1.3. i 4.2.2. koje bi trebale ubrzati investicije i ojačati otpornost sektora. Zatraženo je i da se razmotri prilagodba kriterija natječaja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, kroz sve investicijske mjere je potrebno usmjeriti sredstva za povećanje skladišnih kapaciteta, ali i ubrzati ulaganja u bioplinska postrojenja, solare, te fotonaponske elektrane jer je to jedini način da poljoprivrednici krenu u investiranje i osiguraju energiju za svoje potrebe i da kroz prodaju viška energije osiguraju dodatni dohodak.
