Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je u utorak, 18.listopada 2022. godine svoju 74. sjednicu na kojoj je ugostio glavnog tajnika najvećeg europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača i zadruga – COPA COGECE, gospodina Pekku Pesonena. Sjednici je nazočio i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, koji je ujedno i potpredsjednik COPE.
Zastupnici su s Pesonenom održali razmjenu stajališta o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, nacionalnim strateškim planovima, Zelenom planu kao i utjecaju trenutne geopolitičke situacije i visokih ulaznih troškova na poljoprivredno-prehrambeni sektor, posredno i na ruralna područja u kojima se većim dijelom poslovi sektora obavljaju.
Predsjednica Odbora Marijana Petir podsjetila je kako je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora u okviru političkog dijaloga tražio od Europske komisije da ograniči cijenu plina i pokrene aktivnosti kojima bi se osigurale na EU razini potpore proizvođačima mineralnih gnojiva.
“Očekujemo od Europske komisije da krene žurno i učinkovito rješavati spomenute probleme i za to osigura primjereni financijski okvir jer postojeći neće biti dostatan. Bilo bi loše da naš odgovor na ovu krizu bude povećani uvoz poljoprivrednih proizvoda i mineralnih gnojiva te drugih inputa iz trećih zemalja, umjesto okretanje vlastitoj proizvodnji i samodostatnosti”, rekla je Petir.
Podsjetila je da je održivost poljoprivredne proizvodnje ugrađena u temelje europske poljoprivrede te da su okolišni i zahtjevi sigurnosti hrane u Europi postali konstanta, ali, kako je rekla, njihovo stalno postrožavanje sa sobom donosi povećanje troškova proizvodnje, što, posebno u vrijeme stalnog rasta cijene energenata, dovodi u pitanje opstojnost pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje u Europi, posebice stočarske. Marijana Petir je naglasila kako je novu Zajedničku poljoprivrednu politiku potrebno prilagoditi novonastalim okolnostima i geopolitičkim izazovima, osigurati snažnije financiranje ali i preispitati trgovinske ugovore koje EU ima s trećim zemljama, a koji u neravnopravan položaj dovode europske poljoprivrednike.
„Vjerujem da smo svi svjesni trenutka u kojem se nalazimo i potrebe brzog i učinkovitog odgovora EU u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane“, rekla je Petir i podsjetila da je Republika Hrvatska najmlađa država članica Unije, i sukladno toj činjenici najkraće koristi europska sredstva za rast poljoprivrednog sektora te da to treba uzeti u obzir kod donošenja odluka koje se odnose na poljoprivredu.
Pekka Pesonen je nakon predstavljanja rada COPA COGECE I procesa usvajanja nove Zajedničke poljoprivredne politike govorio o izazovima koje pred europske poljoprivrednike stavlja europski Zeleni plan, smanjenje uporabe pesticida, antimikrobnih sredstava i gnojiva.
„Europska komisija nije dala učinkovite i djelotvorne alate kojima bi se smanjio utjecaj navedenih ograničenja na ekonomičnost i proizvodnost poljoprivredne proizvodnje u EU, a ovome treba dodati i utjecaj pandemije bolesti COVID-19, Ukrajinske krize, energetske krize i velikog rasta inputa u poljoprivrednoj proizvodnji“ – rekao je Pesonen. Teško je uz ove izazove očekivati od europskih poljoprivrednika proizvodnju hrane na održiv način. Dodatni izazov predstavlja i lanac vrijednosti hrane koji bi trebao biti pošteniji i uravnoteženiji, za što Europska komisija prema mišljenju Pesonena nije ponudila odgovarajuće alate. Govoreći o sigurnosti opskrbe hranom u EU, rekao je kako je ona zagarantirana, no ukoliko se ne pronađu adekvatna rješenja za ograničenja koja se stavljaju pred europske poljoprivrednike, nesigurnosti u opskrbi hrane mogle bi se pojaviti u jesen 2023.
Govoreći o problemima hrvatskog poljoprivrednog sektora, Ružica Vukovac posebno je istaknula nedostupnost poljoprivrednog zemljišta, dominaciju velikih korporacija na tržištu hrane, izvoz sirovine, te nepovjerenje poljoprivrednika prema udruživanju, a što sve dovodi do odustajanja od poljoprivredne proizvodnje. Stipan Šašlin ukazao je na važnost balansiranog pristupa provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, kojim bi se prepoznale specifičnosti i potrebe država članica u poljoprivrednoj proizvodnji. Goran Ivanović govorio je o prevladavajućoj starijoj dobnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, nedostatku radne snage, potrebi modernizacije poljoprivrede te je naglasio kako proizvodnja hrane nema alternativu i ukazao na nužnost smanjenja otpada od hrane.
Ankica Zmaić rekla je da vjeruje u iznalaženje rješenja koje će, bez obzira na trenutne izazove omogućiti pristup dovoljnim količinama sigurne i zdrave hrane u EU. Siniša Jenkač govorio je o smanjenju stočnog fonda u Republici Hrvatskoj i rekao kako ljude treba potaknuti na poljoprivrednu proizvodnju, što će utjecati i na očuvanje ruralnih područja. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović istaknuo je kako se hrvatski poljoprivrednici nalaze pred istim izazovima kao i europski, no naša prednost je niska razina uporabe pesticida, što je potrebno vrednovati na odgovarajući način. Vezano uz nacionalni Strateški plan u okviru ZPP-a, rekao je kako je potrebno dobro pozicionirati savjetodavnu službu, posebice zbog visoke starosne dobi nositelja poljoprivrednih gospodarstava i njihove slabije informatičke pismenosti.
