Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su u Bukureštu od 23. do 25. listopada 2024. godine na jedanaestom Kongresu europskih poljoprivrednika, koji su organizirali Copa i Cogeca uz potporu Rumunjske alijanse za poljoprivredu i suradnju (AAC). S više od 400 sudionika program je bio usmjeren na postavljanje smjera za konkurentnu i održivu budućnost europske poljoprivrede za sljedeći politički mandat.
Brojni su izazovi i poteškoće s kojima se poljoprivredna zajednica danas suočava. Poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge suočeni su s neusporedivom konvergencijom gospodarskih, klimatskih i društvenih izazova: geopolitičkom nestabilnošću, ekstremnim vremenskim prilikama, nepoštenom konkurencijom, visokim troškovima inputa, nedostatkom poštene naknade i sve većim administrativnim opterećenjem. Naglašena je hitnost da se europske vlade ujedine u pružanju održive budućnosti za sektor, koji je konkurentan, otporan i s interesom farmera u srcu poljoprivredne politike. Ključna točka mnogih sudionika i predstavnika na visokoj razini bila je da bi upravljanje poljoprivredno-prehrambenim i ruralnim politikama na razini EU-a trebalo osigurati predvidljivost, ograničiti nepotrebno administrativno opterećenje i provesti temeljite procjene učinka, ključni su zaključci Kongresa.
„U ovom trenutku za EU i uz očekivanu viziju budućnosti EU poljoprivrede, svi prisutni čelnici poljoprivrednika snažno su ponovili da Europa mora podupirati konkurentnost i produktivnost farmi i poljoprivrednih zadruga. Naglašeno je kako je važno koristiti snagu europske poljoprivredne zajednice, te da se izazovi mogu pretvoriti u prilike i povesti Europu prema sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Tijekom rasprava predsjednik Jakopović je otvorio pitanje o financijskom planu i što poljoprivrednici mogu očekivati vezano za proračun te je izrazio zabrinutost oko planiranja bilo kakvih rezova u korist obrane. Posebno je istaknuo zajedničko pismo koje je poslano svim EU zastupnicima u kojem upozorava na važnost poljoprivrednog sektora i njegov utjecaj na nacionalnu sigurnost.
Na Kongresu su predstavnici poljoprivrednih komora Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Latvije, Litve, Estonije i Hrvatske iznijeli svoj zajednički stav kako je potrebno dati prioritet sigurnost hrane, te su uputili i zajedničko pismo EU zastupnicima.
„Kao europski poljoprivrednici, pišemo kako bismo naglasili ključnu važnost davanja prioriteta sigurnosti hrane. U ovim izazovnim vremenima, obilježenim geopolitičkim napetostima i prirodnim katastrofama, ključno je da se okupimo i usvojimo kohezivan, strateški pristup kako bismo zaštitili svoju budućnost. Također moramo biti svjesni da se hrana može i koristi kao oružje, baš kao i energija, o čemu svjedoče događaji u posljednjih nekoliko godina. Moramo biti svjesni ovih izazova i poduzeti proaktivne korake kako bismo zaštitili naše građane i proizvodnju hrane“, naglašeno je u pismu.
Budući europski proračun za obranu i sigurnost mogao bi se koristiti za rješavanje sigurnosti hrane i stabilnosti u EU-u bez oslanjanja samo na mjere ZPP-a. Ujedno su predložene i mjere potrebne su kako bi se osiguralo da države članice EU-a održe sigurnost hrane tijekom razdoblja krize ili rata.
- Planiranje hitnog odgovora: Razvoj planova hitnog odgovora s lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima za brzo i učinkovito reagiranje u slučaju krize.
- Skladištenje hrane i logistička infrastruktura: Nadogradite i proširite objekte za skladištenje hrane. Time bi se osiguralo da se hrana proizvedena u EU-u učinkovito skladišti i da se može brzo distribuirati onima kojima je potrebna.
- Strateške rezerve žitarica: Uspostavite strateške rezerve žitarica kojima upravlja zajednička organizacija poljoprivrednog tržišta EU (CMO). To bi pomoglo stabilizirati tržišta hrane, ublažiti nestabilnost cijena i osigurati minimalne zalihe za hitne situacije.
- Mreže za prijevoz i distribuciju hrane: Ulažite u nadogradnju infrastrukture za transport hrane, kao što su ceste, luke i željezničke mreže, kako biste poboljšali učinkovitost i pouzdanost lanaca opskrbe hranom.
- Jačanje graničnih kontrola proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja. To uključuje implementaciju više procesa inspekcije, poboljšanje zahtjeva za dokumentacijom i korištenje naprednih tehnologija za praćenje i nadzor pošiljaka. Čineći to, možemo spriječiti ulazak nesigurne ili nekvalitetne robe, zaštititi lokalne industrije i podržati međunarodne trgovinske standarde.
- Istraživanje i inovacije: dodijelite istraživačkim projektima usmjerenim na sigurnost hrane tijekom kriznih događaja kao što su rat, tržišni/logistički poremećaji.
Ovi prijedlozi osmišljeni su za rješavanje sigurnosti hrane i stabilnosti u EU-u bez udvostručavanja napora ili resursa dodijeljenih kroz proračune ili strateške planove ZPP-a.
„Molimo vas da držite oči otvorene prema trenutnoj situaciji i prijetnjama koje bi potencijalno mogle naštetiti našem prehrambenom sektoru. Naša je odgovornost osigurati da naši građani imaju pristup hranjivoj i pristupačnoj hrani, a to je moguće samo kroz dobro planiran i adekvatno financiran pristup sigurnosti hrane na razini EU“, poruka je predstavnika Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Latvije, Litve, Estonije i Hrvatske.
