Krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogeca uputili je 19. rujna 2024. pismo Europskoj Komisiji u kojoj su zatražili aktiviranje financijske rezerve EU, zbog katastrofalnih posljedica na ovogodišnju poljoprivrednu proizvodnju u EU, zbog suše i drugih klimatskih promjena koje su se dogodile diljem EU država.
„Kako bismo poljoprivrednicima omogućili da se nose sa ovom posebno kompliciranom situacijom i da budu u mogućnosti izvršiti potrebna ulaganja u proizvodnju za sljedeću godinu, pozivamo vas da aktivirate poljoprivrednu financijsku rezervu kako biste pomogli državama članicama odnosno najviše pogođenim poljoprivrednicima. Uvjereni smo da ćete udovoljiti ovom prijedlogu te posvetiti dužnu pažnju europskoj poljoprivredi. Također ćemo vam dostaviti konačnu verziju naše prognoze žetve za rujan 2024. čim ona bude finalizirana“, stoji u pismu Copa Cogeca upućenom EK.
Hrvatska poljoprivredna komora također se pridružila zahtjevu europskog udruženja Copa Cogeca te zahtijevamo aktiviranje svih alata financijske pomoći i hrvatskim poljoprivrednicima. Svjedoci smo da je ova godina bila izuzetno loža za domaću proizvodnju zbog čega očekujemo da će EK podržati poljoprivrednike i iznaći sredstva da im se pomogne, ističu u HPK.
Iz Copa Cogeca izražavaju zabrinutost u vezi s ekonomskim učinkom koji će vrlo loša žetva 2024. imati na proizvođače žitarica i uljarica u nekim državama članicama. Među njima su, čini se, posebno pogođene Belgija, Bugarska, Francuska, Mađarska, Italija i Rumunjska, ali i Hrvatska. Opravdan je strah da bi posljedice za proizvođače mogla biti ogromne, ako se ništa ne poduzme kako bi ih se financijski podržalo. Zato je Copa Coega pozvala Europsku komisiju da razmotri korištenje svih dostupnih alata pomoći poljoprivredi.
Podsjećaju kako su žetve 2022. i 2023. već bile vrlo loše, kada su bile najniže proizvodnje žitarica od 2012. i to za više od pet posto ispod 10-godišnjeg prosjeka. Nažalost, čini se da će 2024. biti još gora. Već u lipnju prognoze Copa Cogece predviđale su proizvodnju žitarica u EU, na 257 milijuna tona, što je znatno niže od prošlogodišnjih 269 milijuna tona. No, zbog loših vremenskih uvjeta tijekom ljeta, prema podacima s kojima udruženje trenutno raspolaže, čini se da će proizvodnja 2024. godine biti još manja, u najboljem slučaju mogla bi biti i više od 9 posto ispod prosječne proizvodnje u zadnjih deset godina.
Situacija je strašno zabrinjavajuća, ali još uvijek podnošljiva u nekim regijama, dok je u nekim državama katastrofalna. Primjerice, u Bugarskoj poljoprivrednici očekuju žetvu suncokreta 40 posto ispod petogodišnjeg prosjeka, a kukuruza za čak 52 posto (pa čak i do 90 posto u nekim regijama), na više od 800.000 ha koji su pogođeni sušom. U Francuskoj će žetva žitarica biti niža za više od 15 posto u odnosu na prošlu godinu, i bit će i do 25 posto ništa od prosjeka primjerice za pšenicu. U Belgiji poljoprivrednici očekuju proizvodnju žitarica i uljarica za 30 posto nižu nego 2023. Mađarska, Rumunjska i Italija također su posebno pogođene.
Također je važno napomenuti da su ne samo prinosi nego i kvaliteta prinosa snažno pogođeni, što dovodi do pada cijena koje ostvaruju poljoprivrednici u otkupu i otkupne su cijene daleko niže od onih objavljenih na Euronextu.
„Važno je napomenuti da ova posebno loša žetva dolazi u vrlo teškom trenutku za poljoprivrednike. Još uvijek se nose s posljedicama dviju uzastopnih loših žetvi 2022. i 2023. u kombinaciji s padom cijena od svibnja 2022. i troškovima proizvodnje koji su i dalje visoki. To je dovelo do situacije da su neki od njih prošlih godina ostvarivali isključivo gubitke u proizvodnje. Procjene govore da samo ove godine u Francuskoj proizvođači za običnu pšenicu očekuju negativan rezultat od čak 550 eura po hektaru“, stoji u pismu Copa Cogece.
