Krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa i Cogeca upozorilo je kako su se loši vremenski uvjeti u cijeloj EU negativno odrazili na ovogodišnju proizvodnju žitarica, a u kombinaciji s drugim tržišnim poremećajima to će dovesti do ogromnog pada profitabilnosti gotovo svih europskih proizvođača u ratarstvu, uključujući i hrvatske proizvođače. Zbog toga je Copa i Cogeca pozvala Europsku Komisiju na fleksibilnost u provedbi ZPP-a ove godine kako se ne bi doveo u pitanje pristup poljoprivrednika osnovnoj potpori. Uslijed ogromnih tržišnih poremećaja u ratarskoj proizvodnji, rasta troškova i drugih negativnih utjecaja traži se odstupanja za iduću godinu zbog utjecaja svih klimatskih uvjeta na sljedeću poljoprivrednu godinu. Zatraženo je i produljenje suspenzije uvoznih carina na amonijak i ureu i njezino proširenje na druga mineralna gnojiva (kao i suspenziju antidampinških mjera) kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se nose s vrlo teškom situacijom u kojoj se nalaze, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Zbog izuzetno teškog stanja u ratarskoj proizvodnji i Hrvatska poljoprivredna komora je organizirala sastanak Odbora za ratarstvo na kojem je zaključeno kako Odbor ne može pristati na raniji prijedlog Ministarstva poljoprivrede, sa radnog sastanka u Osijeku, na kojem se razgovaralo o mjerama pomoći ratarima te i dalje ostaju pri stavu kako je potrebna pomoć od 300 eura po hektaru.
„Odbor za ratarstvo HPK ne odustaje od zahtjeva da se isplati 300 eura po hektaru za ratarske kulture zbog poremećaja na tržištu i visokih troškova proizvodnje i loših prinosa zbog vremenskih nepogoda. Na sastanku Odbora je zaključeno kako će HPK dostaviti sve podatke oko troškova proizvodnje Ministarstvu poljoprivrede te predlažemo da se oni dostave i Europskoj Komisiji, kako bi se odobrila dodatna pomoć za ratare zbog poremećaja na tržištu – pada cijena i visokih troškova proizvodnje, ali i vremenskih nepogoda koje su značajno utjecale na lošije prinose. Isto tako usvojen je zaključak da potpora ne smije biti de minimis. Potrebne su stimulativnije mjere koje će osigurati sigurniju sjetvu uljane repice budući da je došlo do značajnog pada sjetvenih površina, te da se zbog sve izraženijih vremenskih nepogoda ponovo pokrene raspravu oko protugradnu obranu“, priopćeno je iz HPK.
Odbor za ratarstvo zatražio je da se izmjeni prijedlog iz mjere Mjeri 3. jer je za proizvođače neprihvatljiv odabir samo jedne kulture kod isplate pomoći. Ističu kako se na taj način više ne govori o prvih 30 ha, jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu, odnosno da bi veliki proizvođači mogli dobiti potporu za 30 ha, dok će svi mali dobiti znatno manje, ističu iz Odbora za ratarstva HPK.
„U razmaku od dva mjeseca, prognoze za žetvu koje su u početku bile pozitivne, okrenule su se i trenutno pokazuju negativan utjecaj i ogroman pad proizvodnje zbog izuzetno loših vremenskih uvjetima diljem Europe. Ukupna proizvodnja uljarica i proteinskih usjeva u EU unatoč dramatičnim situacijama u Španjolskoj i Italiji ostaje stabilna barem za sada. Međutim, za žitarice je situacija izuzetno zabrinjavajuća. S očekivanom proizvodnjom od 256 milijuna tona, to će biti vjerojatno najlošija žetva od 2007. jer sadašnje procjene govore o proizvodnji koja je 10 posto ispod prosjeka za posljednjih 5 godina. Zbog svih tržišnih problema mnogi poljoprivrednici neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje, zbog čega je krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa i Cogeca pokrenula hitan poziv na akciju kako bi se poduzele mjere i kako bi se EK suočili s ovom teškom situacijom u 2023. te budućim posljedicama na proizvodnju u 2024. godini“, ističu iz HPK.
U HPK kažu kako je iz analiza Copa Cogece početkom svibnja već postalo jasno da će neke države članice, poput Španjolske, Portugala ili sjeverne Italije pretrpjeti ozbiljne gubitke u proizvodnji žitarica (i do 50 posto). Međutim, u to su vrijeme prognoze Cope i Cogece još uvijek procjenjivale da će ukupna proizvodnja u EU ostati stabilna zahvaljujući poboljšanju vremenskih uvjeta u sjevernoj i istočnoj Europi. Nažalost, od tada se situacija dramatično pogoršala. Suše su u svibnju i lipnju ponovno pogodile cijelu EU, a u nekim regijama uopće nije bilo oborina.
Sadašnje prognoze govore kako se očekuje ozbiljno smanjenje proizvodnje, posebno žitarica, ne samo u Španjolskoj, Portugalu ili Italiji ( i do 60 posto u odnosu na 2022.), nego u cijeloj EU (primjerice Rumunjskoj 20%, Finskoj – 30%, Poljskoj – 14%, Litvi -35% u odnosu na prognozu iz svibnja). Ove niske brojke proizvodnje žitarica bit će popraćene ozbiljnim problemom kvalitete u mnogim regijama. Iako za uljarice i proteinske usjeve očekivana proizvodnja ostaje pristojna (32 milijuna tona za uljarice, te 3,8 milijuna tona za proteinske usjeve), vremenski utjecaj na kvalitetu mogao bi ozbiljno smanjiti profitabilnost, naglašavaju u HPK.
Dodatni udar na tržište žitarica u EU mogla bi biti i najnoviji odluka Rusije, koja je službeno odbila obnoviti crnomorski sporazum o žitaricama koji je istekao 17. jula, što bi moglo donijeti dodatne poremećaje na tržište EU, ako se pšenica i druge žitarice iz Ukrajine dodatno preliju na tržište EU i utječu na daljnji pad cijena.
„Europski poljoprivrednici suočavaju se s dvostrukom nepogodom jer se ovako niska proizvodnja kombinira s vrlo visokim cijenama inputa i niskim budućim cijenama za sve usjeve. Uz visoke cijene energije i tekuću opću inflaciju, ključno je napomenuti da su gnojiva korištena za žetvu 2023. kupljena kada su cijene bile najviše tijekom 2022. godine. Uz sadašnje vrlo niske buduće cijene žitarica (219 eura/t pšenice za mljevenje) i uljarica (407 eura/t za uljanu repicu) to stvara situaciju koja je jednostavno neodrživa za većinu poljoprivrednika kao što je već prikazano na primjerima Francuske i Švedske. Slična je situacija i u Hrvatskoj zbog čega se HPK pridružuje zahtjevu Copa Cogece da su potrebne hitne mjere kako bi se sadašnja situacija sanirala i spasila dohodovnost proizvodnje žitarica, kako ne bi došlo do odustajanja od buduće proizvodnje, zaključuju u HPK.
