Hrvatska poljoprivredna komora i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler organizirali su u srijedu 14. svibnja 2025. godine u Bruxellesu susret hrvatskih poljoprivrednika sa poljoprivrednicima drugih država Mediterana, u Europskom parlamentu. Poljoprivrednici iz Italije, Portugala, Španjolske, Grčke, Francuske i Hrvatska okupili su se na konferenciji, koja je dobila podršku brojnih zastupnika u EU parlamentu, a na njoj se razgovaralo o brojnim temama među kojima su dominirali trenutni pregovore oko nove Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2027. godine i proračunu za poljoprivrednike. Poljoprivrednici mediteranskih zemalja su zaključili kako EU poljoprivrednici moraju zajednički djelovati i boriti se za svoje interes jer je vrlo zabrinjavajuće što se u posljednjih deset godina broj farmi smanjio za gotovo tri milijuna, dok su potreba za hranom sve veća, a prosječna dob poljoprivrednika je čak 57 godina.
„Članovi Hrvatske poljoprivredne komore na ovoj su dvodnevnoj konferencijama u Europskom parlamentu raspravljali o budućnosti europske i hrvatske poljoprivrede, te smo iznijeli naše specifičnosti i probleme. Zajednički je stav kako EU mora zaštititi svoju proizvodnju hrane i povećati izdvajanja za poljoprivredu. Ovakvi susreti od iznimne su važnosti za naše poljoprivrednike, posebice jer proizvođači sa Mediterana imaju brojne zajedničke, ali i svoje specifične probleme koji ih muče. Na ovaj način nastojali smo što više promovirati naša stajališta, vezano za novi ZPP, te vidjeti kako se naše kolege nose sa problemima u proizvodnji, ogromnoj administraciji, sa uvozom hrane te na koji način komuniciraju sa svojim resornim ministarstvima i drugim nadležnim institucijama“, izjavio je na predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Predstavnici HPK na konferenciju su istaknuli kako je problem novog ZPP prije svega to što se jako malo o njemu za sada zna. Naglašeno je kako poljoprivreda treba dobiti više novca, posebice jer se u sadašnjem programskom razdoblju nije uračunala ogromna inflacija. Isto tako izrazili su bojazan vezano za nove trgovinske sporazume koje bi mogle dovesti do velikog uvoza hrane koja se proizvodi po nižim standardima nego što se to radi u EU, čime bi se dodatno smanjila hrvatska konkurentnost.
“Prošlog je tjedna Europski parlament usvojio svoje stajalište o sljedećem dugoročnom proračunu EU — Višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027. godine. To je prvi korak prema konkretnom financijskom okviru koji će usmjeravati prioritete Europske unije gotovo cijelo desetljeće. Ključno je da u njemu proizvodnja hrane i poljoprivreda ostanu jedan od glavnih prioriteta” istaknuo je Ressler.
Povjerenik Hansen, od ostalih odredbi sadržanih u prijedlogu Europske komisije je izdvojio:
– pojednostavljenje i smanjenje broja kontrola na terenu, čime se izbjegavaju višestruke kontrole istih gospodarstava tijekom jedne godine,
– za ekološke proizvođače uvodi se mogućnost plaćanja po uvjetnom grlu domaćih životinja odnosno po košnici, te neće morati dodatno dokazivati ispunjavanje standarda GAEC-a 1, 3, 4, 5, 6 i 7,
– za male poljoprivrednike predlaže se nova intervencija za održanje i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava s jednokratnom potporom do najviše 50.000 eura,
– uvođenje fleksibilnijih pravila uvjetovanosti, poput povećanja dopuštenog limita za prenamjenu trajnih travnjaka u zemljišta za proizvodnju drugih poljoprivrednih kultura s 5 % na 10 %.
Poljoprivrednici su na konferenciji pozdravili najavu Europske komisije, koja je ovih dana predstavila novi prijedlog Uredbe kojim se značajno pojednostavljuje provedba Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), s posebnim naglaskom na smanjenje administrativnih zahtjeva za poljoprivrednike i nacionalne institucije država članica Europske unije. Riječ je o obećanju danom nakon niza prosvjeda europskih poljoprivrednika.
Zemlje Mediterana tražile su povećanje proračuna sukladno inflaciji, rješavanje problema s vodoopskrbom i sustavima za navodnjavanje. Poruka: Bez vode nema hrane, bez hrane i vode nema života.
Europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen je na konferenciju najavio svoj skorašnji dolazak u Hrvatsku gdje će razgovarati i sa hrvatskim poljoprivrednicima. Istaknuo je kako je potrebno zajedničko djelovanje ukoliko EU ne želi izgubiti svoji 9,1 milijuna preostalih farmi.
U prijedlogu Europske komisije posebno treba izdvojiti pojednostavljenje i smanjenje broja kontrola na terenu, čime se izbjegavaju višestruke kontrole istih gospodarstava tijekom jedne godine. Za ekološke proizvođače uvodi se mogućnost plaćanja po uvjetnom grlu domaćih životinja odnosno po košnici, te neće morati dodatno dokazivati ispunjavanje standarda GAEC-a 1, 3, 4, 5, 6 i 7, za male poljoprivrednike predlaže se nova intervencija za održanje i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava s jednokratnom potporom do najviše 50.000 eura. Isto tako uvode se fleksibilnija pravila uvjetovanosti, poput povećanja dopuštenog limita za prenamjenu trajnih travnjaka u zemljišta za proizvodnju drugih poljoprivrednih kultura s 5 % na 10 %, kazao je Hansen.
Na konferenciji su pojedini predstavnici mediteranskih zemalja govorili o svojim specifičnosti i potrebama, primjerice o većim potrebama i potporama za ulaganje u navodnjavanje zbog klimatskih promjena, olakšavanje pristupa mladih poljoprivrednom zemljištu i kreditima. ali i o potrebi zaštite EU tržišta od pritiska jeftinih roba iz država sa kojima EU sklapa trgovinske sporazume, koji omogućavaju uvoz jeftinije hrane. EU poljoprivrednici teško mogu biti konkurentni tim državama u kojima je radna snaga daleko jeftinija, kao i troškovi proizvodnje, a vrlo često se koriste i zaštitna sredstva koje EU poljoprivrednici više ne smiju koristiti.
Zaključak konferencije je da je novi ZPP potrebno jasnije komunicirati i poljoprivrednicima prezentirati jasne brojke koliko će novca biti usmjereno na poljoprivredu, te na koji će način novi ZPP poljoprivrednicima olakšati poslovanje i smanjiti administrativne prepreke. Isto tako većina poljoprivrednika istaknulo je kako poljoprivreda treba dobiti status ključno djelatnost u okvirima nacionalne sigurnost svojih zemalja, ali i cijele EU, obzirom na tektonske poremećaje u cijelom svijetu.
