Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore održali su u utorak 23. kolovoza 2022. godine sastanak sa predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem i ministricom poljoprivrede Marije Vučković na kojem se razgovaralo o izuzetnom teškim posljedicama koje je suša nanijela sektoru poljoprivrede te mjerama koje je potrebno provesti kako bi se sanirale štete i pomoglo proizvođačima. Na sastanku je sudjelovala delegacija predstavnika pet slavonskih županija, koju je predvodio predsjednik regije Istočna Hrvatska Antun Vrakić te predstavnici proizvođača iz ratarskog sektora, na čelu s predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petrom Pranjićem.
„ Možemo izraziti zadovoljstvo održanim sastankom jer nam je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković najavio kako će Vlada učiniti sve da se mjere i potpore poljoprivredi iz europskih fondova i državnog proračuna ojačaju kako bi se povećala i osigurala veća samodostatnost u proizvodnji svježe i zdrave hrane te ukupnoj prehrambenoj sigurnosti hrvatskih građana. Premijer Plenković se zahvalio svim poljoprivrednim proizvođačima Hrvatske na iznimnim naporima koje su uložili u godinama obilježenim pandemijom i tržišnim poremećajima. Mi smo u ime svih poljoprivrednika izrazili zabrinutost zbog izuzetno lošeg stanja u sektoru uslijed suše, a zatražili smo od premijera da se formira poseban Savjet za prehrambenu i energetsku sigurnost“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović, u kratkom uvodnom obraćanju.
Jakopović naglašava kako je ovo prvi radni sastanka premijera s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore budući da stajališta drugih sektora poljoprivrede nisu još usuglašena sa Upravnim odborom HPK.
„Na sastanku je najavljeno kako bi ranije trebala krenuti isplata predujma za izravna plaćanja koja će u situaciji višestruke krize pozitivno utjecati na poslovanje domaćih proizvođača hrane. Zatražili smo maksimalno dozvoljeni iznos za plaćanje predujma od 70 posto. Najavljena je i Mjera 22 vrijedna 200 milijuna kuna, instrument pomoći za poljoprivrednike uslijed tržišnih poremećaja izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu te posljedicama razorne suše. Natječaj je planiran početkom listopada, a prijedlogom će se omogućiti jednokratna pomoć od 15 tisuća eura za poljoprivrednike ili više za prerađivače, moguće do 100 tisuća eura, pri čemu će se maksimalno smanjiti administrativna opterećenja kako bi poljoprivrednicima potpora bila isplaćena čim prije. U Vladi nam je obećano kako će se u narednom razdoblju analizirat mogućnosti dodatnih rasterećenja i potpora te će se razmotriti osiguranje dodatnih sredstava za skladišta u cilju osiguranja likvidnosti i očuvanja radnih mjesta, objavljeno je iz HPK.
Među ostalim zaključeno je i kako će Ministarstvo poljoprivrede čim ranije u novom programskom razdoblju otvoriti ponovno mjeru 4.1.1. za skladišne kapacitete. Dogovoreno je i da će se napravit revizija uvjeta natječaja za sve mjere u okviru Programa ruralnog razvoja, te da će se uvesti ograničenja za visine potpora po operacijama. Međuresorno će se sagledati, u ovim okolnostima, sva davanja i naknade koje plaćaju poljoprivrednici, a razgovaralo se i o PDV-u. Najvažniji zaključak je ipak pokretanje međuresorske rasprave o postepenom ukidanju plavog dizela, te mogućnost korištenja običnog dizela koji je dostupan na svim benzinskim postajama, u okvirima kojima ga poljoprivrednici koriste i sada.
Zbog utjecaja suše i proglašenja elementarnih nepogoda postoji mogućnost traženja derogacije za zelena plaćanja te će se pokušati osigurati maksimalan iznos avansa, barem 15 dana ranije.
Predstavnici slavonskih županija HPK na čelu s predsjednikom regije istočna Hrvatska Antunom Vrakićem te predstavnicima ratara na čelu s predsjednik Odbora za ratarstvo Petrom Pranjićem ukazali su na sastanku na alarmantnu situaciju zbog suše, te su iznijeli svoje procjene šteta od 30 do 80 posto na pojedinim usjevima, zbog čega je zatražen otpis zakupa za poljoprivredno zemljište za ovu godinu ili kompenzacija s drugim porezima, u vrijednosti procijenjene štete.
Predstavnici HPK ukazali su i na problem formiranja cijene poljoprivrednih proizvoda u RH, te istaknuli kako je nedopustivo da su otkupne cijene za poljoprivredne proizvode među najnižima u EU i cijeloj regiji, budući da jedina sigurna proizvodnja hrane dolazi od OPG-a. Također, su istaknuli kako bi trebalo poštivati burzu poljoprivrednih proizvoda.
Istaknuli smo i problem nedostatka skladišta za žitarice manjih i srednjih gospodarstava zbog čega su proizvođači prisiljeni prodavati robu odmah nakon žetve, po najnižoj cijeni. Zato je istaknuta potreba za većim investicijama za preradu pšenice, prvenstveno proizvodnju smrznutog tijesta, koje se uvozi u velikim količinama, upitne kvalitete što uništava domaće proizvođače – velika većina manjih pa i većih mlinova ne radi. Najveći je problem je 5 posto PDV-a na uvozno smrznuto tijesto koje ruši domaće tržište.
Mjere ruralnog razvoja nisu prilagođene za male i srednje poljoprivrednike koji nisu dovoljno mali da se mogu prijaviti na Mjeru 6 i dovoljno veliki za Mjere 4 . Potrebno je smanjiti sve administrativne prepreke kod izdavanja dozvola. Među brojnim problemima istaknuli smo i problem nabave i kvalitete plavog dizela zbog čega je potrebno omogućiti točenje standardnog dizela prema kvoti plavog. Isto tako izrazilo smo snažnu potrebu za sunčanim elektranama koje bi trebalo imati svako gospodarstvo jer bi na taj način povećalo svoju dohodovnost kroz proizvodnju vlastite električne energije te energije za tržište. Predstavnici su predložili da se kvote vezuju na uvjetno grlo stoke ili poljoprivrednu proizvodnju po hektaru. Posebno je ukazano na potrebu formiranjem savjeta pri Vladi za prehrambenu i energetsku sigurnost s cilju praćenja stanja i ekonomski pokazatelja, zaključuju u HPK.
