Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, na čelu s predsjednikom Mladenom Jakopovićem prisustvovali su na skupštini najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca koja se održala 28. i 29. travnja u Briselu. Na skupštini se razgovaralo o aktualnoj situaciji u poljoprivredi EU zbog rata u Ukrajini, a predstavnici EU poljoprivrednika o stanju na tržištu u ovoj kriznoj situaciji razgovarali su i sa EU povjerenikom za poljoprivredu Januszom Wojciechowski.
Copa Cogeca još je jednom potvrdila da će se ove godine u listopadu najveće okupljanje poljoprivrednika ovog europskog udruženja održati u Hrvatskoj, točnije u Šibeniku od 12. do 14. listopada.
„Sa zadovoljstvom vas ponovno pozivamo na Copa-Cogeca kongres u Hrvatskoj. Kongres će se održati od 12.-14. listopada, a naši poljoprivrednici se raduju što će Vas ugostiti tijekom posjeta, a također ćete uživati na jadranskoj obali i moru, domaćoj hrani tijekom dvije večeri te posjetiti naša uspješna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Šibenik je jedno od područja s najvećom biološkom raznolikošću u Hrvatskoj, poznato po proizvodnji maslinovog ulja, proizvodnji vina i održivim pašnjacima za proizvodnju ovaca/koza. Nadamo se da nas ovaj put ništa neće spriječiti kao što je to bila korona kriza prije dvije godine, kada je prvotno trebao biti održan ovaj skup, pozvao je u svom obraćanju predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Članovi skupštine Copa Cogeca na skupštini su zaključili kako je ruska invazija na Ukrajinu ozbiljno utjecala na trgovinu poljoprivredno prehrambenim proizvodima, povećala troškove proizvodnje (zbog cijena energije), te ograničila pristup inputima (gnojivima, sirovinama za proizvodnju hrane za životinje i dr.), ali i bitno utjecala na sigurnost i opskrbu hrane.
Između ostalog razgovaralo se o privremenim odstupanjima od obveza ekološke zaštite, aktiviranju krizne pričuve u iznosu od 500 milijuna eura (koju države članice mogu nadopuniti do 200 posto doprinosa EU), potporama za privatno skladištenje za sektor svinjskog mesa te prijedlozima okvira za državne potpore i dr.
Jakopović je sudionike podsjetio kako je Hrvatska imala rat u ranoj povijesti i otkako je HPK 2014. godine postala član Copa-Cogece stalno upozorava na stavljanja poljoprivrede kao važnog dijela nacionalne sigurnosti.
„ U našim okvirima upozorili smo i na iznimnu potrebu da imamo dovoljno skladišta za usjeve u slučaju da imamo klimatsku ili neku drugu nesigurnost. Hrvatska izvozi 80 posto usjeva i ako se nešto dogodi, za naše potrebe imat ćemo dovoljno sirovine za oko tri mjeseca. Proizvodnja hrane nije samo posao i poljoprivreda bi trebala biti važan dio nacionalne sigurnosti. Stoga pozdravljamo da sigurnost hrane postaje važna sigurnosna politika EU-a, također u svjetlu zaključaka sastanka čelnika EU-a, te da se osiguravanje globalne sigurnosti hrane i pristupačnosti hrane stavlja na čelo dnevnog reda vlada i EU-a institucije. Naši poljoprivrednici suočeni su s ekstremnim teretom zbog visokih ulaznih troškova energije, plina, a naš proračun za Strateške planove ipak neće moći održati stabilnost cijena hrane za potrošače. Stoga tražimo veću fleksibilnost i prilagodbu trenutnim okolnostima“, kazao je Jakopović.
Predstavnici HPK su izvijestili na skupštini kako bi žetva u Hrvatskoj mogla biti nešto bolja nego godinu prije, pripremljena je proljetna sjetva, a počele su i pripreme za jesensku sjetvu.
„O mogućim posljedicama povećane potražnje na tržištu EU također treba ozbiljno razmisliti, ali nećemo odustati od načela solidarnosti EU-a ili solidarnosti s Ukrajinom. Hrvatska Vlada također je donijela niz mjera za osiguranje sigurnosti opskrbe hranom na tržištu proizvoda i pomoći proizvođačima, kao i mjere pomoći krajnjim kupcima i građanima uz moguće proširenje mjera. Za sada je smanjena marža i zamrznuta cijena “plavog dizela” za poljoprivredu i ribare, a 200 milijuna kuna (nešto više od 25,5 milijuna eura) interventne pomoći individualnim poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva za proljetnu sjetvu i intervenciju, kao i druge mjere pomoći našim poljoprivrednicima i ribarima, izjavio je Jakopović.
Kako bi motivirali naše poljoprivrednike na povećanje strateški važne proizvodnje, HPK je na skupštini zatražila privremeno povećanje obujma vezanih plaćanja. Ukupni volumen dobrovoljne povezane potpore trebao bi se privremeno povećati na 20 posto (maksimalno 4% za bjelančevine), a ne samo preraspodijeliti unutar sadašnjih 15%.
„Vremenski okvir za provedbu novih pravila ZPP-a već sada je vrlo zahtjevan (manje od 6 mjeseci) te očekujemo rizike provedbe na strani poljoprivrednika kao i državnih institucija. Stoga smo zatražili da naše udruženje Copa Cogeca usvoji zahtjev da se provedba novog ZPP-a odgodi za jednu godinu do 1.1.2024.“, zaključio je Jakopović.
Skupština Copa Cogece je raspravljala i o mogućnosti ukidanja uvoznih kvota za poljoprivredne roba iz Ukrajine. Države članice i nove države članice Višegradske skupine (V4), među kojima je i Hrvatska, stale su uz poljoprivrednike Ukrajine, ali su i tražile od Europske Komisije procjenu utjecaja na tržište EU na navedenu odluku.
