Europska komisija predstavila je niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera za poboljšanje globalne sigurnosti hrane i potporu poljoprivrednicima i potrošačima u EU-u u svjetlu rastućih cijena hrane i ulaznih troškova, kao što su energija i gnojiva. Porast globalnih cijena roba, dodatno ubrzan ruskom invazijom na Ukrajinu, ponovno naglašava potrebu da poljoprivreda i lanci opskrbe hranom u EU postanu otporniji i održiviji, u skladu sa strategijom ‘Od polja do stola’.
Komisija je predana poduzimanju svih potrebnih mjera kako bi osigurala da EU, kao neto izvoznica hrane i vodeći proizvođač poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pridonese globalnoj sigurnosti hrane, osobito u Ukrajini, sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, koji se uvelike oslanjaju na uvoz žitarica, kao i u Aziji i subsaharskoj Africi. EU je vodeći pružatelj humanitarne i razvojne pomoći za hranu i prehrambene sustave.
Dostupnost hrane trenutno je neupitna u EU, budući da je kontinent uglavnom samodostatan za mnoge poljoprivredne proizvode. Međutim, naš poljoprivredni sektor je uvoznik specifičnih proizvoda poput bjelančevina za životinjsku hranu. Ova ranjivost, zajedno s visokim ulaznim troškovima, kao što su gnojiva i fosilna energija, uzrokuje izazove u proizvodnji poljoprivrednicima i rizik od povećanja cijena hrane.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis rekao je: “Rat Rusije protiv Ukrajine stvorio je mnoštvo problema, uključujući probleme u vezi s globalnom sigurnošću hrane. Kad je riječ o hrani, sada je vrijeme da Europa pokaže svoju solidarnost: pomoći Ukrajini, njezinom narodu i poljoprivrednicima, kao i ranjivim zemljama uvoznicama hrane diljem svijeta koje se suočavaju s rastućim cijenama i potencijalnom nestašicom. Nastavit ćemo pružati humanitarnu pomoć kako bismo ublažili patnje Ukrajinaca osiguravajući im pristup osnovnim dobrima i uslugama, posebice hrani. Istodobno, moramo izbjegavati bilo kakva izvozna ograničenja kako bismo držali kontrolu nad cijenama hrane. Iako se sam EU ne suočava s rizikom sigurnosti hrane, ipak bismo se trebali pozabaviti pitanjima pristupačnosti hrane i poduzeti korake kako bismo našu poljoprivredu i lance opskrbe hranom učinili otpornijim i održivijim za suočavanje s budućim krizama.”
Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je: “Nećemo dopustiti Ukrajini da stoji sama pred ruskom agresijom. Naš prvi prioritet je osigurati da Ukrajinci imaju dovoljno hrane, goriva i vode. Također ćemo im pomoći da nastave saditi i uzgajati žitarice i uljarice, prijeko potrebne njima i svijetu te olakšati njihov izvoz. EU je poljoprivredna velesila i osigurat ćemo da naši poljoprivrednici imaju punu potporu Komisije kako bi odgovorili na globalne potrebe za hranom. To ćemo učiniti za vrijeme dok radimo na tome da naše lance opskrbe hranom učinimo održivijim i otpornijim na buduće krize.”
Jačanje globalne sigurnosti hrane
Sigurnost hrane u ratom razorenoj Ukrajini je zabrinjavajuća, osobito u opkoljenim gradovima, s tim da Rusija naizgled namjerno cilja i uništava skladišta hrane.
Komisija podupire Ukrajinu u razvoju i provedbi kratkoročne i srednjoročne strategije sigurnosti hrane kako bi se osiguralo da inputi dospijevaju na farme gdje je to moguće, te da se održavaju transportni i skladišni kapaciteti kako bi se Ukrajini omogućilo da prehrani svoje građane i da na kraju povrati svoja izvozna tržišta.
Program EU hitne potpore Ukrajini od 330 milijuna eura pomoći će osigurati pristup osnovnim dobrima i uslugama, kao i zaštitu stanovništva. Program nastoji pomoći u ublažavanju patnje Ukrajinaca osiguravajući pristup osnovnim dobrima i uslugama, kao i njihovu zaštitu. Drugi važan cilj bit će rekonstrukcija infrastrukture malog obima, strateško planiranje kao i osiguranje energetske sigurnosti.
Komisija će osigurati redovito praćenje i analizu cijena hrane i nesigurnosti hrane te će nastaviti svoj angažman u međunarodnim i multilateralnim tijelima (FAO, WTO, G7, G20) radi koordinacije politika. Osim toga, EU je pojačao humanitarnu pomoć regijama i skupinama stanovništva koje su najviše pogođene nesigurnošću hrane.
U programu međunarodne suradnje 2021-27, EU će raditi na razvoju održivosti prehrambenih sustava s oko 70 partnerskih zemalja. Štoviše, na Summitu o prehrani za rast u Tokiju u prosincu 2021., EU i njegove države članice obvezale su se nastaviti rješavati problem pothranjenosti uz značajno obećanje u iznosu od 4,3 milijarde eura, uključujući najmanje 2,5 milijardi eura od EU-a za međunarodnu suradnju u području prehrane u razdoblju 2021.-2024.
Štoviše, EU će se i dalje snažno zalagati za izbjegavanje izvoznih ograničenja i zabrana izvoza hrane te za dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta.
Ova duboka kriza potvrđuje da moramo globalno ubrzati tranziciju prehrambenog sustava prema održivosti i otpornosti kako bismo se bolje pripremili za buduće krize. Kao nastavak sastanka na vrhu UN-a o prehrambenim sustavima 2021., Komisija će se uključiti u osam koalicija čiji je cilj transformacija prehrambenog sustava, otpornost i održivi rast produktivnosti.
Podrška poljoprivrednicima i potrošačima EU-a
Kako bi poboljšale pristupačnost hrane, države članice mogu također primijeniti snižene stope poreza na dodanu vrijednost i potaknuti gospodarske subjekte da zadrže maloprodajne cijene. Države članice također mogu crpiti iz fondova EU-a kao što je Fond za europsku pomoć najpotrebitijima (FEAD) koji podupire akcije zemalja EU-a za pružanje hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najugroženijima.
Novouspostavljeni europski mehanizam pripravnosti i odgovora na krizu sigurnosti hrane (EFSCM), koji okuplja europske i nacionalne uprave i privatne aktere duž cijelog opskrbnog lanca, izvršit će temeljito mapiranje rizika i ranjivosti lanca opskrbe hranom u EU-u, praćeno sa preporukama i odgovarajućim mjerama ublažavanja.
Kako bi ispunio svoju ulogu globalnog dobavljača hrane koji nastavlja biti u potpunosti uključen u tranziciju okoliša, poljoprivrednom sektoru EU potrebna je sva naša potpora. U tu svrhu Komisija je danas donijela sljedeće mjere:
- Paket potpore od 500 milijuna eura, uključujući korištenje kriznih pričuva, za podršku proizvođačima koji su najviše pogođeni ozbiljnim posljedicama rata u Ukrajini. Na temelju toga, države članice mogle bi pružiti dodatnu financijsku potporu poljoprivrednicima kako bi pridonijeli globalnoj sigurnosti hrane ili rješavali poremećaje na tržištu zbog povećanih ulaznih troškova ili trgovinskih ograničenja. Podršku poljoprivrednicima koji se bave održivim praksama treba dati prioritet, a istovremeno osigurati da su mjere usmjerene na sektore i poljoprivrednike koji su najteže pogođeni krizom.
- Više predujmova izravnih plaćanja, kao i mjera ruralnog razvoja u vezi s površinama i životinjama, poljoprivrednicima od 16. listopada 2022.
- Mjere tržišne sigurnosne mreže za potporu tržištu svinjskog mesa s obzirom na posebno tešku situaciju u sektoru.
- Iznimno i privremeno odstupanje kako bi se omogućila proizvodnja bilo kojeg usjeva za hranu i hranu za životinje na ugarima, uz zadržavanje pune razine plaćanja ozelenjavanja za poljoprivrednike. To će povećati proizvodni kapacitet EU-a unatoč ograničenoj dostupnosti plodnog zemljišta.
- Specifične privremene fleksibilnosti postojećih zahtjeva za uvozom hrane za životinje pridonijet će ublažavanju pritiska na tržištu hrane za životinje.
Komisija je predložila novi, samostalni Privremeni krizni okvir koji također pokriva poljoprivrednike, proizvođače gnojiva i sektor ribarstva. To omogućuje državnu potporu poljoprivrednicima koji su pogođeni značajnim povećanjem ulaznih troškova. Nadzirat će se cijene i zalihe gnojiva za poljoprivrednike kako bi se osiguralo da izgledi za žetvu u EU ne budu ugroženi.
Komisija također predlaže da države članice dostavljaju podatke o privatnim zalihama osnovnih proizvoda za hranu i hranu za životinje na mjesečnoj razini kako bi imale pravovremeni i točan pregled njihove dostupnosti.
Jačanje otpornosti i održivosti naših prehrambenih sustava
Održivost hrane sastavni je dio sigurnosti hrane. U provedbi nužnih prijelaza utvrđenih u strategijama ‘Od polja do stola’ i strategiji bioraznolikosti, Komisija će osigurati da se ukupna produktivnost poljoprivrede EU-a ne naruši. To znači veću upotrebu inovacija za doprinos održivom povećanju prinosa, kao što su precizna poljoprivreda, nove genomske tehnike, poboljšano upravljanje hranjivim tvarima, integrirano upravljanje štetočinama, biološke alternative kemijskim pesticidima itd.
Povećanje otpornosti, smanjenjem ovisnosti europske poljoprivrede o energiji, energetski intenzivnom uvozu i uvozu stočne hrane više je potrebno nego ikad. Otpornost zahtijeva raznolike izvore uvoza i izlaze na tržište kroz snažnu multilateralnu i bilateralnu trgovinsku politiku. Horizon Europe ulagat će u istraživanje i inovacije kako bi se zamijenila upotreba sintetičkih gnojiva. Veća učinkovitost u korištenju dušika, prijelaz na zeleni amonijak za gnojiva i valorizacija biomase među prijedlozima su koje je predstavila Komisija. Komisija poziva države članice da u tom pogledu koriste sve dostupne instrumente u svojim strateškim planovima ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. To se, na primjer, odnosi na korištenje alata za upravljanje rizikom, razvoj precizne poljoprivrede ili proizvodno vezane potpore za povećanje proteinskih usjeva.
