Hrvatska poljoprivredna komora i Ministarstvo poljoprivrede obavili su 3. krug konzultacija vezano za Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027 godine, na kojima su uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede sudjelovali predsjednici i članovi Odbora za ruralni razvoj i tehnološke inovacije Hrvatske poljoprivredne komore te Odbora za Zakonodavstvo i udruge.
„Iako Hrvatska treba Strateški plan RH do kraja godine poslati u Europsku Komisiju smatramo kako je još uvijek niz otvorenih pitanja koja bi se trebala dodatno raspraviti kako bi se odabrali najbolji modeli koji će utjecati na bolju distribuciju potpora te koji bi trebali bolje utjecati na oporavak sektora u problemima, ali i da se kroz novo programsko razdoblje kvalitetno poveća produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, odnosno više novca usmjeri na investicije koje su ključne za razvoj poljoprivrede“, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Predstavnici HPK složili su se kako ih i dalje najviše muči investicijski dio koji se prema sadašnjem planu nije povećao (kroz mjeru 4), a kada je riječ o proizvodno-vezanim potporama i dalje smatraju kako je važno osigurati mjesto za voće, povrće te sjemenarstvo. Zabrinuti su i što nije pronađen način da u proizvodno-vezane potpore uđe i peradarstvo i svinjogojstvo koji su posebno ugroženi bili tijekom korona krize. U HPK ističu kako se sudionici konzultacija većinom slažu s predloženim alokacijama, visinama potpore i intenzitetom potpore za primarnu proizvodnju. Stočari smatraju da sektor peradarstva nije dovoljno zastupljen te da bi svakako trebalo uzeti u obzir i taj sektor budući da peradarstvo čini 20 posto stočarstva u Hrvatskoj. S obzirom na novonastalu situaciju na tržištu, bez potpora, smatraju da će peradarstvo teško opstati.
„Većina ispitanika je za predložene mjere, alokacije, visine potpora i intenzitet potpora za preradu, ali dio sudionika je istaknuo kako predložene alokacije izostavljaju peradarstvo. Ukazali su kako sektor peradarstva nije dovoljno zastupljen. Zato su zatražili da je potrebno povećati alokacije za primarnu proizvodnju i preradu u peradarskom sektoru. Također smatraju kako je potrebno pronaći način da se kroz proizvodno-vezane potpore očuva sjemensku proizvodnju zbog drastičnih promjena u cijenama i potrebe smanjenja ovisnosti o uvozu, ali i da se zadrže potpore za voće i povrće jer bi kroz Operativne programe za njih trebalo imati kvalitetno organizirane proizvođačke organizacije što kod nas još uvijek nije slučaj“ , naglašavaju u HPK.
Na konzultacijama se, među ostalim, raspravljalo i o kriterijima kod određivanja tko je AKTIVNI POLJOPRIVREDNIK. Svi predloženi kriteriji su prihvaćeni, među ostalim upis u RPO, ekonomska veličina PG, promatranje udjela potpore u ukupnim prihodima, postavljanje udjela minimalno isporučenih poljoprivrednih proizvoda uz predočenje računa i drugih zakonom propisanih dokumenata. Dodani su još neki kriteriji koji bi trebali odrediti tko je aktivni poljoprivrednik, među nekim kriterijima su i dohodak od poljoprivrede, poslovanje u sektoru duže od 10 godina (isključivo OPG-a, bez obzira na promjenu nositelja),obavezna uplata mirovinskog i zdravstvenog osiguranja po osnovi poljoprivrede, veličina gospodarstva i ostvareni prihodi po jedinici površina.
„Svi sudionici konzultacija složni su da u RPO trebaju biti upisani i OPG-i koji nemaju dopunsku proizvodnju. Sudionici podjednako smatraju da minimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva (SO) treba biti 3000 SO jer postoji bojazan da OPG -ukoliko je vrijednost istog manja od 3000 eura- nije aktivan“, objavljeno je iz HPK.
Kada je riječ o PROIZVODNO VEZANIM POTPORAM, sudionici konzultacija su se izjasnili da ih je u novom razdoblju potrebno dodjeljivati sljedećim sektorima (redom po broju glasova): krave u proizvodnji mlijeka / voće (76%), Krave dojilje / Krmni proteinski usjevi (68%), Tov junadi / povrće (61%), Ovce i koze (54%), te Šećerna repa (46%). Pod ‘ostalo’ su navedeni sektori peradarstva, svinjogojstva i sjemenarstva koji nisu obuhvaćeni prijedlog proizvodno vezanih potpora.
„Članovi HPK smatraju kako bi najviše trebali dobiti oni sektori koji su najviše pogođeni krizama koje se događaju u proteklom periodu. Smatraju kako je potrebno očuvati sjemensku proizvodnju zbog drastičnih promjena u cijenama i potrebe smanjenja ovisnosti o uvozu, te ekološka s obzirom da se RH ne može osloniti na kvantitetu već samo kvalitetu. Sudionici biljnog sektora su se složili da je u PVP potrebno dati prednost ekološkoj proizvodnji“, kažu u HPK.
Sudionici konzultacija otvoreno su razgovarali i o ekološkoj poljoprivredi, a brine ih što su ekološki proizvodi, proizvodi sa visokom dodanom vrijednošću i kao takvi skuplji, dok je kupovna moć naših građana još uvijek niska i nema prostora za kupovanje takvih proizvoda odnosno tržište je vrlo ograničeno što bi moglo stvoriti ogromne viškove roba. Razgovaralo se i o potencijalnim modelima za eko sheme koji bi se mogli bolje i kvalitetnije primijeniti u Hrvatskoj zbog specifičnosti proizvodnje, pri čemu je naglasak stavljen na zaoravanje (zatrpavanje) biljnih ostataka, jer bez zaoravanja teško da se može nešto napraviti, posebice bez posebnih strojeva, podrivača, sitnilica i dr.
„Nakon obavljanja niza konzultacija tijekom ove godine u HPK je uočena potreba da se još jednom, prije slanja Strateškog plana u EK, razmotre otvorena pitanja i zajedno pokuša pronaći način da se pojedeni uočeni problemi rasprave sa strukom i poljoprivrednicima. Vjerujemo kako smo kroz dosadašnje konzultacije otvorili ključna pitanja te da smo kroz prezentacije strateških planova drugih država EU našim poljoprivrednicima pomogli da dobiju uvid što nas čeka u novom ZPP, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
