Hrvatska poljoprivredna komora organizirala je u petak 26. studenog 2021. godine u Kutini 2. susret Uzgajivača mesne pasmine goveda, na kojem su uz aktualnu problematiku održana i stručna predavanja vezana uz digitalizaciju poljoprivrede te praktičnu primjenu digitalnih tehnologija u stočarstvo. Održana je i panel diskusija na temu: Tržište žive stoke i goveđeg mesa, trendovi, cijene i što kupci traže i očekuju od uzgajivača u budućnosti.
„Poticaje u Hrvatskoj treba koristiti za daljnja ulaganja, povećanje produktivnosti, ulaganje u genetiku, modernizaciju, te efikasnost proizvodnje. U budućnosti se očekuje povećanje broja stanovnika, ali i pad obradivih poljoprivrednih površina, što je veliki problem za proizvodnju i proizvođače zbog čega je potrebno povećanjem efikasnosti poljoprivredne proizvodnje“, naglasio je među ostalim u svom uvodnom govori Miško Šklempe, predsjednik Odbora za konjogojstvo i Odbora za sustav krava-tele u HPK.
Sudionici skupa istaknuli su kako jedino u sektoru poljoprivrede nisu ukinuti poticaji, budući da je hrana od prevelike važnosti. Nažalost, procjena je da se u čak 95 posto slučajeva poticaji ne koriste za budućnost poljoprivrede i stočarstva poput ulaganja u genetiku, efikasnost, povećanje produktivnosti, promociju domaćeg mesa i drugo.
Predavač Ivan Torjan u sklopu prezentacije „PRAKTIČKA PRIMJENA DIGITALNIH TEHNOLOGIJA U STOČARSTVU“, istaknuo je kako je tehnologija i digitalizacija u stočarstvu u svijetu daleko odmakla i u mnogome je pomogla proizvođačima da povećaju svoju produktivnost i efikasnost, te značajno pomažu kod dobrobiti životinja. Kazao je kako je danas moguće praćenje ponašanja goveda (digitalnima collarima) jer postoje ogrlica koja prati stanje i lokaciju goveda. Među novitetima su i meteo stanice preko koje se koriste podaci za planiranje važnih aktivnosti u poljoprivrednim operacijama, precizno poznavanje uvjeta u zraku i na tlu, dok primjerice digitalni senzori omogućavaju praćenje temperature i vlage tla, popunjenost silosa, praćenje strojeva, otvaranje sušare
„Dio dobiti potrebno je ulagati u digitalizaciju, to je jedini način za biti konkurentan u budućnosti“, kazao je Torjan.
Predavač Mate Omazić govorio je također o ulaganjima u nove tehnologije, ali i znanje. Naveo je kako je automatski sustav opskrbe pašnjaka vodom 365 dana u godini pogonjen otočnim FN sustavom, a među novostima i to što se razvija platforma (cloud rješenje) za upravljanje stadom. Sve više znanstvenika i stručnjaka sudjeluje u razvoju rješenja za prepoznavanje goveda temeljem metoda umjetne inteligencije.
Tijekom panel rasprave o stanju na tržištu stoke i goveđeg mesa i potrebama tržišta naglašeno je kako se cijeli svijet okreće prema boljoj genetici, a jedno od pitanja koje se nameće je i kako postići što bolje i kvalitetnije meso koje će potrošači prepoznati i odabrati kao svoj izbor pri kupnji.
Na tržištu Hrvatske izražena je potražnja za junećim mesom. Cijene su šarolike, ali osjeća se potražnja, te se cijene ipak popravljaju. Trend je takav da svi traže masnu robu (sada kada je kukuruz skup, a kada je jeftin, onda svi žele nemasnu robu).
Kao pozitivan primjer u stočarstvu istaknuta je Rumunjska koja je prije 10-15 godina počeli su mijenjati genetiku stada i svoje krave križala s belgijskim plavim govedom. Tako danas imaju oko 650.000-700.000 teladi. U rumunjskoj proizvodnji mlijeka je situacija je daleko teža – cijena mlijeka je manja nego u Hrvatskoj i prisutan je trend napuštanja proizvodnje mlijeka brži nego što je to kod nas.
Predstavnici stočarskog sektora istaknuli su kako fokus treba maknuti s pašnjaka i staviti ga sve više na proizvodnju teleta. Treba se okrenuti boljim pasminama, koje su tražene na tržištu. Cilj je povećati brojno stanje goveda, kako da domaće tele bude u tovu kod tovljača. Na žalost, istaknuto je, prema sadašnjoj strategiji i Strateškom planu nema naznake da će se povećati broj teladi u Hrvatskoj.
Jedan od ključnih zaključaka je kako je potrebno je pronaći model za državnu potporu od 1 euro/kg za telad, a potrebno je više raditi na promociji, marketingu i označavanju mesa kako bi se zadržali potrošači/kupci koji žele i mogu platiti premium kvalitetu mesa.
Proizvođači zauzimaju zajednički stav kako je potrebno staviti pašnjake u funkciju. Matično stado je nemoguće održati bez pašnjaka, a pašnjaci su ključni za opstanak i razvoj uzgoja teladi u sustavu krava-tele.
