Hrvatska poljoprivredna komora ponovo će organizirati početkom idućeg tjedna sastanke svih 6 Odbora vezanih za sektor stočarstva kako bi se sagledalo trenutno stanje u sektoru, te će se temeljem analiza povećanja troškova proizvodnje, zbog globalnih i poremećaja na domaćem tržištu, predložite hitne mjere kako bi se spriječio kolaps u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka. Tekuća godina može se okarakterizirati kao izuzetno teška za stočare, a njihov trenutni položaj na domaćem ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih post COVID-19 krizom.
„Ove godine zabilježen je dramatičan rast cijena sirovina na svjetskom tržištu, pa tako i u Hrvatskoj, a stočarima od početka godine naglo rastu troškovi, dok s druge strane svoje proizvode prodaju ispod cijene jer se, na zajedničkom tržištu, roba nudi po dampinškim cijenama zbog viškova uzrokovanih COVID 19 krizom. Pored strukturnih problema u domaćem sektoru stočarstva i naglog rasta cijena inputa, tekuću godinu obilježila je suša poglavito u pašnom dijelu godine. Uz sušu, stočari u pojedinim dijelovima Hrvatske bore se i sa posljedicama uništenja proizvodnih kapaciteta uzrokovanih potresima“, ističe Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore .
Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka pokazala je kako je došlo do naglog rast cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50% materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70% materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50%.
Takva situacija na tržištu uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva. Sukladno tome razlika cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena kod tova junadi iznosi (-5,16 kn), sustavu krava – tele (-4,66 kn), proizvodnje mlijeka (-1,58 kn), tova svinja (-4,06 kn), tova pilića (-2,43 kn), proizvodnje jaja (-0,16 kn), slična tržišna situacija također je u sektoru ovčarstva i kozarstva, ističu u HPK.
Uz ove čimbenike vrlo je nepovoljno vanjsko okruženje koje se prvenstveno odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu, gdje se roba izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi uzrokovani prirodnim nepogodama – velika suša u pašnom dijelu godine, potresom pogođena područja i drugo.
Budući politički okvir novog ZPP-a zasigurno neće povećavati proizvodno vezane potpore govedarskom sektoru, odnosno tovu goveda i proizvodnji mlijeka, a očekuje se i dodatni zahtjevi koji će novi ZPP postavljati pred proizvođače kako bi se ostvarili ambiciozni zeleni ciljevi u sklopu nove politike.
„Navedeno stanje na domaćem tržišta iziskuje brzu i ciljanu potporu domaćim sektorima stočarstva i tu smislu potpora u vidu kratkotrajne državne pomoći koja bi subvencionirala razliku rasta cijene osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji (žitarica, prerađevina i stočne hrane). Potrebno je uvesti strože restrikcije prilikom označavanja (Meso hrvatskih farmi) mesa koje dolazi iz uvoza, kao i mlijeka. Potrebno je uvesti jasne i ne dvosmislene oznake prilikom označavanja (Meso hrvatskih farmi, Mlijeko hrvatskih farmi) i deklariranje proizvoda koje dolazi iz uvoza. U sklopu novog okvira ZPP-a potrebno je iznaći proizvodni fokus izgleda omotnice za izravna plaćanja koji ne bi bitnije smanjivao iznose proizvodno vezanih potpora u sektoru govedarstva u narednom razdoblju“, naglašavaju u HPK.
Stočarski odbori pri HPK slažu se kako je stanje izuzetno teško i neodrživo u sektoru.
Među ostalim HPK će zatražiti kratkoročne mjere – nadoknadu šteta u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka, na način kako je to iskazano u izračunima studije Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka.
Među dugoročne mjere potrebno je stočarskom sektoru, ali i svim drugim farmama prioritetno dodijeliti proizvodnju zelene energije (kWh=UG), a u programskom razdoblju ne smiju se smanjivati proizvodno vezana plaćanja. Nadalje aktivirati što je moguće širi spektar mogućnosti ostvarivanja benefita iz mjere 14. Iz fonda PRR-a (Dobrobit životinja), kako bi na što više njih proizvođači mogli aplicirati, dok je potrebno sektorske natječaje iz Mjere 4. Programa ruralnog razvoja raspisivati svake godine za sve sektore. Pri tome treba voditi računa da su natječaji otvoreni za stvarne potrebe proizvođača kojima bi podigli konkurentnost svoje proizvodnje.
Zakonski odrediti da se označavanje hrvatskih poljoprivrednih proizvoda provodi na 50% površine deklaracija – kako bi se jasno istaknulo da se radi o Hrvatskom proizvodu kako bi on na polici trgovina bio vidljiviji.
Jedna od dugoročnih mjera je i investiranje te značajno povećanje skladišnih kapaciteta za skladištenje žitarice radi buduće stabilizacije tržišta.
