Poljoprivreda i prerada proizvoda premalo je zastupljena u Planu oporavka iako Hrvatska ima izuzetne mogućnosti rasta u poljoprivredi. To je pokazala korona kriza i niska razina samodostatnosti koja je otvorila pitanje brojnih mogućnosti pokretanja novih privatnih ulaganja u nove proizvodnje i podizanja razina domaće prerade i izvoza. Sektori poput voća, povrća, ljekovitog bilja, prerade poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda fenomenalan su pokazatelj zapošljavanja u kratkom vremenskom roku i mogli bi kroz Plan oporavak biti daleko bolje iskorišteni, uz više novca za privatne investicije u sektoru. Žao nam je što Vlada nije prepoznala koje su mogućnosti većih privatnih ulaganja u poljoprivredu, a prije svega komasaciju kao ključnu mjeru koja može biti pokretač privatnih investicija jer je ona temelj od kojeg se mora krenuti, poruka je Hrvatske poljoprivredne komore.
„ Komasacija može biti posebno snažan multiplikator privatnih investicija zbog čega u HPK mislimo da je za ovu agrarnu mjeru trebalo izdvojiti daleko više novca i potaknuti ovaj proces još snažnije kako bi se kroz njega privuklo privatne ulagače i potom potaknulo nova ulaganja u gore nabrojane sektore. Plan oporavka je odlična prilika da se komasacija nakon 30 godina pokrene, ali za taj proces sadašnja izdvojena sredstva su premala i trebali bi ih povećati jer smo uvjereni da je to ključ koji bi poljoprivrednike potaknuo da snažnije investiraju i povećavaju proizvodnju, zapošljavanje i novi razvoj u Hrvatskoj, ističe Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Iz HPK napominju kako su tijekom godine proveli niz rasprava kroz fokus grupe te da predstavnici sektora snažno podržavaju unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju te usklađivanje zemljišnih knjiga i ARKOD-a. Sektor je pogođen rascjepkanošću zemljišta i proizvođači smatraju da je hitno potrebno urediti sustav poljoprivrednog zemljišta. Naglašavaju da treba voditi računa o politikama koje se kose s procesom okrupnjivanja, kao što je slučaj s politikom nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta kojom se poništavaju napori uloženi u okrupnjivanje zemljišta.
Za ulaganja u poljoprivredu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirano je izdvajanje 988 milijuna kuna. Nacionalni program koji je Vlada predstavila daje veliki prostor za investicije u poljoprivredi, a ciljevi za poljoprivredu koji bi se trebali postići kroz ovo financiranje su povećanje prehrambene sigurnosti te konkurentnosti domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora kroz četiri različite reforme. Za unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju namijenjeno je 288 milijuna kuna.
HPK smatra kako je potrebno izdvojiti značajno više novca za ovaj jedan od najzahtjevnijih zahvata koji potiče promjenu agrarne strukture odnosno kroz koji se smanjuje broj PG-a uz istovremeno povećanje prosječne veličine posjeda, čime se značajno utječe i na uređenje i razvoj ruralnog prostora.
„Uspostavom sustava i postupcima komasacije doprinijet će se okrupnjavanju posjeda i racionalizaciji troškova proizvodnje, a iako je okrupnjavanje zemljišta tek početak u rješavanju mnogih problema poljoprivrede i prostora, a ne konačni cilj, potrebna su ozbiljnija sredstva koja će potaknuti ovaj proces. On će u najvećoj mjeri biti temelj za buduće ozbiljnije investicije i jače tehnološko osnaživanje manjih poljoprivrednih gospodarstava koji danas gube jako puno snage, energije i novca na obrađivanje velikog broja malih parcela zemlje koje su razbacane na različite strane što im otežava posao“, kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović
Važnost i neophodnost komasacije vidljiva je i iz današnje strukture poljoprivrednih površina.
Prema podacima koje su prezentirali stručnjaci s Agronomskog fakultet u Zagrebu u 2018. u Hrvatskoj je bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 ha površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Pritom su vidljive velike razlike po županijama. Površinski najveća poljoprivredna gospodarstva su u Vukovarsko-srijemskoj (18,7 ha), Osječko-baranjskoj (17,9 ha) te Virovitičko-podravskoj županiji (13,2 ha). Najveće prosječne parcele također su najveće u ovim županijama (Osječko-baranjska 2,5 ha, Vukovarsko-srijemska 2,1 ha te Virovitičko-podravska 1,5 ha).
Ostale županije su s daleko nepovoljnijom strukturom te su najmanje prosječne veličine parcela u Dubrovačko-neretvanskoj (0,2 ha) te Krapinsko-zagorskoj (0,3 ha). Zbog mnogih razloga, a prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta, komasacija se i preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija.
„Poznato je da je posljednja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena prije tridesetak godina i logično je pitanje bilo zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo. Odnosno, da li se od nje odustalo i gdje je problem, odnosno tko je za to kriv. Zadnji Zakon o komasaciji datira od 2015. i od tada nije učinjeno ništa. Hrvatska poljoprivreda se tako već godinama vrti u krug i ne rješavamo ovaj veliki izazov zbog čega smatramo je prezentirani Plan oporavka idealna šansa da se kroz više novca od sadašnjih planiranih 288 milijuna kuna pokrene ovaj izuzetno važan proces. Komasacija može biti ključni pokretač privatnih investicija jer je ona temelj od kojeg se mora krenuti“, zaključak je HPK.
