SEKTORSKE ANALIZE I PREPORUKE
Piše: Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK
Europska unija trebala bi poduzeti jače mjere kako bi zaštitila proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda koji su suočeni s naglim padom prodaje mlijeka u okruženju pandemije korona virusa. Pojedine države EU, poput Njemačke i Francuske, već su zatražile od Europske komisije financijsku potporu pri podmirivanju troškova skladištenja mlijeka u prahu kako bi se tržište mlijeka oporavilo od trenutnih niskih cijena.
Unatoč privremenom rastu prodaje mlijeka u supermarketima, potražnja za mliječnim proizvodima smanjena je zbog zatvaranja kafića, restorana i ostalih ugostiteljskih objekata, a smanjenje njemačkog izvoza mliječnih proizvoda, posebice u Aziju, signalizira strah od još većeg pada cijena. Mjere koje se predlažu su nedostatne za sektor mljekarstva jer su cijena stočne hrane narasle za 20 posto što je dugoročno neodrživo.
Planovi Europske unije da pomogne mljekarskom sektoru da prebrodi korona krizu skladištenjem viška mlijeka naišli su na kritiku proizvođača koji tvrde da odgađaju problem a ne nude rješenje. EK predložila je financijsku potporu za skladištenje mlijeka u prahu u privatnim objektima kao odgovor na korona krizu. Također je dopustila mljekarskom sektoru da zajednički planira proizvodnju, oslobađajući je na šest mjeseci obaveze poštivanja određenih propisa o tržišnom natjecanju.
Europski odbor za mlijeko (EMB) i interesna skupina proizvođača mlijeka (MIG) tvrde da takve mjere nisu do sada rješavale krize, napominjući da uskladišteno mlijeko u prahu i dalje opterećuje tržište. Tvrde kako u skladištima ne bi smjelo biti pohranjeno više od 45 tisuća tona mlijeka u prahu, dakle pola predloženog obujma, dodajući da bi mjeru trebalo kombinirati s dobrovoljnim smanjenjem opskrbe u EU uz naknadu koju bi koordinirala Komisija.
U narednim tjednima proizvođači mlijeka planiraju velike prosvjede u više zemalja EU-a.
EU je u 2015. godini ukinula sustav mliječnih kvota, što je omogućilo veći izvoz, ali i veći rizik od pada cijena u vrijeme viška na tržištu. EU proizvodi oko 155 milijuna tona mlijeka godišnje, a njegova proizvodnja ima značajan udio u ukupnoj poljoprivrednoj vrijednosti EU-a. Njemačka, Francuska, Poljska, Nizozemska, Italija i Španjolska čine gotovo 70 posto proizvodnje mlijeka u EU.
Hrvatska ima problem s manjkom mlijeka
Za razliku od naših kolega u EU mi u Hrvatskoj imamo problem s manjkom mlijeka, a ne viškovima. Stoga mjere skladištenja, koju predlaže EU, su više prilagođene prerađivačima te bi skladištenje viškova drugih zemalja mogle biti problematične za naše domaće proizvođače kada domaći prerađivači krenu u otkup istih viškova. Naime, moglo bi doći do pada cijena kod nas i uvoza njihovih viškova.
Hrvatski proizvođači mlijeka, kroz Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, zahtijevaju da hrvatsko Ministarstvu poljoprivrede zauzme stajalište u kojem će tražiti da se sredstva koja su namijenjena u EU za skladištenje mlijeka, mlijeka u prahu, maslaca i sira usmjere prema primarnim proizvođačima. Tako bi se održala trenutna razina domaće proizvodnje mlijeka, po UG ili po litri otkupljenog mlijeka.
Mišljenja smo kako je Republika Hrvatska ima problema s manjkom mlijeka te unatoč skladištenju koje će Komisiji financirati kako bi smanjila pritisak na cijenu mlijeka, ti viškovi će na ovaj ili onaj način dodatno preliti na naše tržište. Zato molimo Ministarstvo poljoprivrede da zauzme stajalište u kojem traži da se sredstva koja su namijenjena u EU za skladištenje mlijeka, mlijeka u prahu, maslaca i sira usmjere prema primarnim proizvođačima kako bi se održala trenutna razina domaće proizvodnje mlijeka (prema UG ili litri mlijeka otkupljenog mlijeka).
Također, tražimo pomoć da se osiguraju financijski i zakonodavni instrumenti koji mogu pomoći oko zadržavanja postojeće otkupne cijene ispod koje se ne smije ići ako želimo zadržati postojeću proizvodnji. Bilo bi potrebno i uvesti zabranu uvoza dok se ne otkupe domaće količine mlijeka.
Podsjećamo kako je hrvatski mljekarski sektor zbog prevelike konkurencije, nepoštenih trgovačkih praksi i stalnih viškova EU-a izgubio više od 90% proizvođača, te da daljnji pad i ovisnost o uvozu može biti poguban ne samo za ruralna područja već i prehrambenu te nacionalnu sigurnost.
Mjera otkupa i doniranja domaćeg mlijeka dobra
Domaći mljekari pohvaljuju dosadašnje naporima Ministarstva poljoprivrede na mjerama pomoći sektoru, osobito malim mljekarama. U sklopu mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom korona virusa, Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je s otkupom i doniranjem mliječnih proizvoda temeljem Odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19. Do početka ovog tjedna mjeru su koristile tri mljekare, koje otkupljuju mlijeko od oko 400 proizvođača mlijeka, a podijeljeno je oko 80 tona mliječnih proizvoda potrebitima.
Prihvatljivi korisnici mjere su male mljekare, koje otkupljuju do 14 milijuna litara godišnje, za sada je evidentirano 30 malih mljekara, koje mogu koristiti mjeru te otkupljuju mlijeko od oko 900 primarnih proizvođača mlijeka, odnosno farmera. Mjera će se primjenjivati sve dok ne prestanu izvanredne okolnosti uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19, a koje direktno utječu na probleme u poslovanju malih mljekara.
Smatramo kako ta mjera, vrijedna 2,5 milijuna kuna, ima višestruki učinak – pomaže se malim mljekarama u prodaji nastalih viškova kako bi mogle kontinuirano nastaviti s proizvodnjom, proizvođači mlijeka na svojim farmama nesmetano nastavljaju proizvodnju i predaju mlijeko u mljekare, i na kraju, omogućava se podjela visokokvalitetne domaće hrane osobama u potrebi.
No uz ovu mjeru koja nam je pomogla smatramo da Hrvatska mora poduzeti i druge mjere koje smo spomenuli.
Jedan od važnih mjera je i preispitivanje dosadašnje politike raspolaganja poljoprivrednim zemljište. Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj smatraju kako dosadašnji posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju pod svaku cijenu imati pravo prvenstva na zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Posljednjih 20 godina raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem nije bilo dobro i nije dovelo do povećanja proizvodnje, dapače, u mnogim proizvodnjama smo ostvarili pad i imamo velike deficite proizvodnje. Smatramo kako se dodjela zemljišta treba staviti u korelaciju s proizvodnjom, posebice treba voditi računa o stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka. Potrebno je uvesti ograničenja veličine zemljišta koje se daje u zakup kao i propisati strogi uvjete pod kojima je moguće da netko dođe u posjed zemljišta, primjerice da se propiše na kojem površinama je potrebno imati zaposlenih i slično.
Stanje tržišta mlijeka u EU
Prema objavljenim kratkoročnim prognozama koje je objavila Europska komisija u 2019. godini prikupljanje mlijeka u EU poraslo je za 0,4 posto, što je najniži rast od 2012. Očekuje se sličan rast proizvodnje i u 2020. Godini.
Godišnji proljetni vrhunac prikupljanja mlijeka podudara se s trenutnom pandemijom, a ograničavajuće mjere mogle bi dovesti u pitanje logistiku prikupljanja i isporuku hrane. Uz to, razmatranja raspoloživosti radne snage mogu voditi favoriziranju manje intenzivnih mliječnih proizvoda.
Potrošnja sira u EU do 2020. godine, prema ovim procjenama, može lagano rasti (0,3 posto), a izvoz bi mogao nastaviti rasti, zahvaljujući potražnji na azijskim tržištima, što bi dovelo do ukupnog povećanja proizvodnje sira. Međutim, zatvaranje restorana utjecalo je na visokokvalitetne sireve, koji se uglavnom konzumiraju izvan kuće.
