Hrvatska poljoprivredna komora je 30. listopada 2018. godine organizirala okrugli stol na temu: “Budućnost financiranja poljoprivrede u Hrvatskoj u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju od 2021-2027“. Velika posjećenost Okruglog stola odraz je aktualnosti ove teme čiju važnost rasprave je prepoznala HPK. O toj temi važne odrednice iznijeli su predstavnici institucija ali i primarni proizvođači – ključni akteri u lancu proizvodnje hrane.
Hrvatska poljoprivredna komora ulaže napore kako bi i preko hrvatskih institucija, ali i partnera te poljoprivrednih grupacija iz Europske unije, osigurala da ne dođe do smanjenja sredstava koje će Europska komisija u narednom razdoblju namijeniti za poljoprivredu. S ciljem što jačeg nastupa i osiguranja što povoljnijeg položaja hrvatskih poljoprivrednika predsjednik HPK, g. Jakopović je poručio kako je Hrvatskoj potrebna snažna Zajednička poljoprivredna politika ali i snažna potpora Vlade .
Ukoliko je zajednička poljoprivredna zajednička ona treba biti zajednička i na nacionalnom nivou. Iz tog razloga neophodna je komunikacija institucija i proizvođača, platforma koja će temeljito proći kroz svaki sektor – naglasio je u uvodnom dijelu Jakopović ističući da je glavni cilj okruglog stola bio informirati, potaknuti javnu raspravu i čuti mišljenja sudionika okruglog stola o periodu koji dolazi. Dodao je i da od početka 2017. godine Hrvatska poljoprivredna komora ima redovite sastanke s V4 zemljama i novim državama članicama na kojima se razmjenjuju informacije i stajališta o novom ZPP-u.
Iako se u nekim dijelovima razlikujemo oko jednog se sigurno slažemo, a to je da proračun za poljoprivredu ne smije padati i da svaki zahtjev koji se nameće od strane Komisije mora biti adekvatno sufinanciran – ustvrdio je predsjednik Komore.
Što se tiče same Hrvatske poljoprivredne komore Jakopović je upoznao sudionike okruglog stola s njenim osnovnim zahtjevima. Od toga da proračun za poljoprivredu treba biti minimalno na istom nivou kao dosad ili veći te da proizvodno vezana plaćanja i plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima trebaju biti jednako ili više financirana nego do sad.
Također, investicijske mjere trebale bi biti uvećane dok bi Eko shema trebala biti dobrovoljna za države članice. Nadalje, svaki dodatni zahtjev za ozelenjivanje trebala bi pratiti adekvatna potpora.
Ne podržavamo izjednačavanje poticaja s drugim državama iz razloga što imamo veći iznos po hektaru od prosjeka. Tražimo jednostavniju administraciju te jednako kvalitetne prehrambene proizvode u svim zemljama članicama kao primjenjivost jednakih standarda za hranu iz trećih zemalja. Trebamo više lokalnih vrijednosnih lanaca u poljoprivredi koji će povezivati proizvodnju i tržište i dodatni fond za rizike – zaključio je Jakopović. Istaknuo je veliki rad i napore Komore koja sudjeluje u radu 20 odbora Europske komisije i punopravna je članica Copa-Cogeca organizacije.
Okrugli stol u Novinarskom domu u Zagrebu okupio je veliki broj sudionika gdje svakako treba istaknuti dolazak državnog tajnika iz Ministarstva poljoprivrede Tugomira Majdaka. On je predstavljajući osnovne činjenice vezano uz Zajedničku poljoprivrednu politiku EU nakon 2020. godine čestitao Komori na aktualizaciji ove teme.
Državni tajnik u mađarskom Ministarstvu poljoprivrede, Miklos Kis, ujedno i potpredsjednik mađarske Poljoprivredne komore, predstavio je razmišljanja naših susjeda o novom financijskom prijedlogu Europske komisije za Zajedničku poljoprivrednu politiku koja se u bitnom slažu s razmišljanjima u Hrvatskoj. Kazao je da prijedlog “težak” 365 milijardi eura i da je sasvim sigurno da države, u kojima je poljoprivreda jak sektor, a takva je većina u Europskoj uniji, neće se usuglasiti s tim prijedlogom.
Mađarska se zalaže da se iznos namijenjen za poljoprivredu ne smanji, ali i da je interes da se dogovor postigne što prije zbog izbora za EU parlament iduće godine.
Nakon državnih tajnika, dr.sc. Kulišić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar prezentirala je nove modele kružne ekonomije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, te naglasila kako bi bioekonomija u budućnosti mogla osigurati dodatne prihode poljoprivrednim proizvođačima.
U drugom dijelu okruglog stola uslijedila je panel rasprava na kojoj su, osim već navedenih predavača, sudjelovali i naši poljoprivrednici, predstavnici raznih poljoprivrednih sektora; Mato Brlošić (zamjenik predsjednika HPK i predstavnik ratara), Miško Šklempe (član Upravnog odbora HPK, predsjednik Središnjeg saveza hrvatskog hladnokrvnjaka i predsjednik Odbora za mesno govedarstvo HPK), Branimir Markota (predsjednik Hrvatske voćarske zajednice i predsjednik Odbora za voćarstvo HPK). Osim predstavnika poljoprivrednika, u panel raspravi sudjelovao je i Tomislav Panenić, predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog Sabora.
Okrugli stol naišao je na apsolutnu podršku okupljenih kao i resornih institucija prije svega zbog aktualizacije teme o sredstvima namijenjenim Zajedničkoj poljoprivrednoj politici budući je Europska komisija u svibnju ove godine najavila smanjenje sredstava.
