Zagreb, 23. rujna 2026.
Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su u utorak, 22. rujna 2026. godine na okruglom stolu u Hrvatskom saboru pod nazivom „Štete od divljači i zaštita poljoprivredne proizvodnje – koja su nam rješenja potrebna?“, koji je organizirala predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici poljoprivrednika, lovaca, nadležnih državnih tijela te stručne i znanstvene zajednice.
Nakon rasprave u Hrvatskom saboru, Hrvatska poljoprivredna komora traži jasan sustav odgovornosti, upravljanja divljači i naknade šteta. Rasprava je pokazala da se problem šteta od divljači više ne može rješavati pojedinačno, od slučaja do slučaja, nego je potrebno urediti cijeli sustav – od utvrđivanja brojnosti divljači i upravljanja populacijom do utvrđivanja i isplate naknade štete, priopćeno je iz HPK.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Željko Mihelić ocijenio je da dosadašnji rezultati nisu zadovoljavajući te upozorio na veliki nerazmjer između procjena stvarne brojnosti divljih svinja u prostoru i broja evidentiranog u lovnogospodarskim osnovama. Prema podacima koje je iznio, 2024. godine u prostoru je bilo oko 236 tisuća divljih svinja, dok ih je u lovnogospodarskim osnovama bilo evidentirano između 30 i 35 tisuća. Upozorio je i da se godišnjim odstrjelom ne prati reprodukcijski prirast populacije.
Mihelić je podsjetio i na Naredbu Ministarstva poljoprivrede iz 2018. kojom je bilo propisano smanjenje brojnog stanja divljih svinja do biološkog minimuma. Posebno je upozorio na probleme poljoprivrednika pri ostvarivanju naknade štete, visoke troškove održavanja zaštitnih ograda te na slučajeve u kojima se štete ne isplaćuju uz obrazloženje da zaštitne mjere nisu bile odgovarajuće provedene.
Najavio je kako je Hrvatska poljoprivredna komora pripremila amandmane na Zakon o lovstvu. „Na poljoprivrednim površinama treba se proizvoditi hrana, a ne uzgajati divljač. Poljoprivrednik ne može preuzeti odgovornost za upravljanje populacijom divljači kojom ne upravlja. Može poduzeti zaštitne mjere na svojoj parceli, ali ne može određivati brojnost divljači, način upravljanja populacijom niti rezultate gospodarenja na širem prostoru, upozorio je Mihelić.
HPK smatra da zaštitne mjere mogu biti dio rješenja, ali ne mogu biti zamjena za odgovorno upravljanje populacijom divljači. Zato se problem mora promatrati cjelovito.
„HPK smatra da se problem ne može promatrati samo kroz štete na poljoprivrednim usjevima. Posljedice brojnosti divljači mogu se pojaviti i u šumarstvu, osobito kroz obnovu i
pomlađivanje šumskih sastojina. Zato zagovaramo cjelovit pristup upravljanju divljači, koji mora uzeti u obzir poljoprivredu, šumarstvo, biosigurnost i zaštitu prostora, izjavio je Mihelić.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Marinko Beljo u raspravi je govorio o rastu populacije divljih svinja i potrebi razvoja novih metoda utvrđivanja njihove brojnosti. Spomenute su nove metode praćenja, uključujući dronove, kao i mogućnost revizije lovnogospodarskih osnova, pri čemu je HPK pozdravio takav pristup, ali utvrđivanje stvarnog stanja mora imati posljedicu. Ako se utvrdi da stvarno stanje na terenu ne odgovara podacima na kojima se temelji lovnogospodarska osnova, tada se mora promijeniti i način upravljanja populacijom.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir naglasila je potrebu da se pitanje šteta riješi sustavno i kroz jasna zakonska pravila. Posebno je istaknuta potreba uređenja modela obeštećenja, postupka utvrđivanja štete, rokova, zapisnika i odgovornosti.
„ Poljoprivreda ne može plaćati štete od divljači. Poljoprivrednik od divljači koja mu uništi usjev nema korist, on ulaže u proizvodnju, plaća sjeme, gnojivo, gorivo, rad i zaštitu. Kada divljač uništi proizvodnju, ostaju mu troškovi i gubitak prihoda. Zato HPK smatra da se trošak posljedica upravljanja divljači ne može automatski prebaciti na proizvođača hrane, nego ih moraju platiti oni koji od divljači imaju koristi. To nije pitanje sukoba, nego odgovornosti“, poručio je Mihelić.
Iz HPK zaključuju kako je rasprava pokazala da različiti sudionici imaju različite poglede na način
rješavanja problema, zbog čega će Komora u daljnjoj raspravi o izmjenama Zakona o lovstvu inzistirati na jednostavnom načelu: Tko upravlja – taj odgovara. A kad nastane šteta, trošak ne može automatski pasti na poljoprivrednika.
Hrvatski poljoprivrednik mora imati mogućnost proizvoditi hranu bez toga da istodobno postane financijer posljedica sustava kojim ne upravlja. Zato će HPK i dalje inzistirati na sljedećim stvarima:
- vjerodostojno i neovisno utvrđivanje stvarnog brojnog stanja divljači
- usklađivanje lovnogospodarskih osnova sa stanjem na terenu
- reviziju osnova kada se utvrdi značajno odstupanje
- jasne obveze i odgovornost za provedbu mjera upravljanja divljači
- jedinstven postupak utvrđivanja štete
- jasne rokove za izlazak na teren i procjenu
- obvezan zapisnik o utvrđenoj šteti
- održiv sustav financiranja naknade šteta
Okrugli stol dostupan je i na Youtube kanalu Hrvatskog sabora na sljedećoj poveznici https://youtube.com/live/j_Nr_90vQcw?feature=share
