Potaknuti javnom raspravom koja se razvila nakon tematske sjednice Upravnog odbora HPK-a, koja je održana u četvrtak, 18. lipnja 2026. godine, Hrvatska poljoprivredna komora želi ponuditi jasan, činjenični okvir i otkloniti komunikacijske nesporazume vezane uz prijedloge kriznih mjera.
Cilj našeg istupa nije traženje izvanrednih povlastica niti nametanje radikalnih rješenja, već profesionalna dužnost da kao krovno tijelo hrvatskih poljoprivrednika ukažemo na neizbježne ekonomske i strukturne posljedice ako se zadrži dosadašnji model upravljanja krizom.
- Činjenice o epidemiološkoj situaciji i projekcije
Afrička svinjska kuga (ASK) visoko je zarazna virusna bolest koja izravno ugrožava stočarski fond. U protekle tri godine virus je napredovao više od 150 kilometara od istočne granice prema unutrašnjosti. Prema posljednjim službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, zabilježeni su novi proboji u dubini Slavonije (mjesta Šaptinovci i Bokšić Lug u općini Đurđenovac) te na području Virovitičko-podravske županije (mjesta Grudnjak i Mali Rastovac). Matematički i epidemiološki kontinuitet pokazuje da virus napreduje prosječnom brzinom od 50 kilometara godišnje. Nastavi li se širenje istim tempom, u iduće tri godine zone ograničenja obuhvatit će ključne uzgojne kapacitete u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, uključujući zagrebački prsten, Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju.
- Ekonomske i strukturne posljedice
Potrebno je naglasiti da su dugoročne projekcije o slomu domaćeg fonda potencijalni rizici daljnjeg širenja bolesti. S druge strane, štete koje divljač svakodnevno nanosi tekućim usjevima na poljoprivrednim površinama u ovom je trenutku nemoguće točno procijeniti, ali prema svim saznanjima s terena, ove su štete već sada sustavne i velike. Kombinacija ovih dvaju faktora vodi prema nekoliko jasnih ishoda:
Pad samodostatnosti: Proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj trenutačno pokriva oko 50 posto domaćih potreba. Daljnja redukcija domaćeg fonda značit će potpunu uvoznu ovisnost.
Pritisak na maloprodajne cijene: Smanjen volumen domaće ponude i oslanjanje na uvozne kanale povijesno generiraju rast cijena svježeg mesa i suhomesnatih proizvoda za krajnje potrošače.
Restrukturiranje ruralnih područja: Strogi bio-sigurnosni uvjeti koje donose zone ograničenja ekonomski su nedostupni malim obiteljskim gospodarstvima (OPG), što dugoročno vodi gašenju tradicijskog uzgoja na selu.
- Zahtjevi za revizijom upravljanja lovištima i kontrolu terena
Zbog alarmantnih šteta na usjevima i u svrhu točnog utvrđivanja stanja na terenu, Hrvatska poljoprivredna komora traži izvanrednu reviziju lovno-gospodarske osnove svih lovišta. Također, HPK inzistira na uvođenju obveze da uz lovačke inspektore kod prebrojavanja divljači OBAVEZNO budu prisutni i lokalni poljoprivrednici kako bi se osigurala transparentnost, potpuna točnost podataka i izravna zaštita interesa proizvođača koji trpe štete na svojim poljima.
- Institucionalni okvir i europska praksa
Prijedlog HPK-a o uključivanju tehničkih i logističkih resursa države, uključujući kapacitete vojske, utemeljen je na funkcionalnim modelima zemalja članica Europske unije: Poljska je zakonskim izmjenama integrirala službene sigurnosne postrojbe u provedbu bio-sigurnosnih mjera; Španjolska je iskoristila vojno-tehničke resurse (bespilotne letjelice i termovizijski nadzor) za praćenje migracija divljači na nepristupačnim terenima.
HPK ne pretendira na donošenje operativnih odluka niti preuzima ulogu lovačkih društava. Naša uloga završava na stručnom upozoravanju i mapiranju rizika. Nadležna ministarstva i institucije posjeduju zakonske ovlasti i stručne aparate da autonomno procijene situaciju i poduzmu mjere koje smatraju svrhovitima. Hrvatska poljoprivredna komora ostaje u potpunosti posvećena analitičkoj i pravnoj obrani interesa svojih članova, svjesna da je stabilnost proizvodnje hrane temelj ekonomskog suvereniteta zemlje.
