Hrvatska poljoprivredna komora izražava svoju zabrinutost novom krizom koja se pojavila na tržištu poljoprivrede EU sa umjetnim gnojivom, a koja bi se mogla preliti i na domaće tržište i to kroz moguće nestašice i veliki rast cijena.
Najnoviji podaci Europske komisije potvrđuju dramatičan i neviđen pad uvoza umjetnih gnojiva u EU nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). Tako je samo u siječnju ove godine EU uvezla tek 179.877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s 1.183.728 tona u siječnju 2025. Uvoz je pao na manje od 16 posto svoje uobičajene razine, što je surova stvarnost koja sada kuca na vrata EU. Ovi podaci potvrđuju ponovljena upozorenja europskog udruženja poljoprivrednika Cope Cogece posljednjih godina. Poljoprivrednici i organizacije poljoprivrednih zadruga dosljedno su upozoravali institucije EU da bi, bez potrebnih tehničkih zaštitnih mjera i tržišne spremnosti, provedba CBAM-a na gnojiva poremetila lanac opskrbe i povećala troškove za europske poljoprivrednike.
„Copa Cogeca je više puta pozivala na pragmatičan i odgovoran pristup. Među ključnim zahtjevima iznesenim na prosvjedima u prosincu i siječnju bili su odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike. Sadašnji podaci to o dokazuju. Kada uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU“, priopćeno je iz HPK.
Dušična gnojiva, na koja izravno utječe CBAM, čine otprilike 46 posto ukupne potrošnje gnojiva u EU, pri čemu se više od 30 posto tih količina tradicionalno uvozi. Smanjenje ovog opsega ne može se apsorbirati bez posljedica i predstavlja izravnu prijetnju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje diljem EU, te će utjecati na destabiliziranje tržišta.
U međuvremenu, cijene gnojiva na EU tržištu nastavljaju rasti. U siječnju 2026. bile su 25 posto više od prosjeka 2024. S obzirom na to da gnojiva u prosjeku čine 15 do 30 posto ulaznih troškova poljoprivrednika i da je sektor ratarskih kultura već pod jakim pritiskom, s negativnim maržama zabilježenim treću godinu zaredom, ova situacija mogla bi brzo postati prekretnica u mnogim državama članicama.
Razina zaliha također je zabrinjavajuća. U prosjeku, trenutne zalihe pokrivaju samo oko 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za gnojivom za žetvu 2026. sa znatno nižim razinama u određenim državama članicama poput Italije i Irske. Ova situacija ne uzima u obzir pripreme za žetvu 2027. i naglašava rastuću ranjivost proizvodnje hrane u EU.
Europsko udruženje poljoprivrednika Copa Cogeca ističe kako Europska unija mora priznati ovu stvarnost i djelovati u skladu s tim. Copa Cogeca poziva na hitnu suspenziju CBAM-a za gnojiva kako bi se spriječili daljnji poremećaji i zaštitila europska poljoprivreda. Potrebne su i strukturne mjere kako bi se osigurala dugoročna dostupnost i pristupačnost gnojiva unutar EU. U tom kontekstu, Copa Cogeca je spremna doprinijeti konkretnim prijedlozima za nadolazeći Akcijski plan za gnojiva. Međutim, bez neposrednih kratkoročnih akcija, sektor riskira da upadne u veliku krizu.
Jedno od rješenja koje se predlaže su nove mjere koje bi ubrzale uvođenje malih i srednjih bioplinskih postrojenja diljem Europe, s posebnim naglaskom na male i regionalne potrebe. Proširenje ovih postrojenja prvenstveno namijenjenih proizvodnji biometana i digestata pomoglo bi poljoprivrednicima da izgrade održiviji lanac vrijednosti EU i smanje ovisnost o uvozu plina, ali i gnojiva. Nove mjere ne bi se smjele oslanjati isključivo na financiranje ZPP-a te bi imati značajno smanjenje administrativnog opterećenja kako bi se osiguralo da poljoprivrednici mogu pristupiti tim mogućnostima i iskoristiti ih, kažu u HPK.
